Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Glagoli

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Ovo je glavno značenje pojma Glagoli. Za slovo glagoljice pogledajte glagolju.
Glagolska
vremena
Jednostavni glagolski oblici:
Infinitiv
Prezent
Aorist
Imperfekt
Imperativ
Glagolski pridjev
Glagolski prilog
Složeni glagolski oblici:
Perfekt
Pluskvamperfekt
Kondicional
Futur prvi
Futur drugi
Pasivni glagolski oblici

Glagol je promjenjiva vrsta riječi kojom se izriče radnja, stanje ili zbivanje.

Primjeri:

Ja radim, plivam, čitam, pišem - radnja
Kiša pada. Država napreduje. - stanje
Koncert se održava večeras. - zbivanje

U hrvatskom jeziku

Glagoli se u hrvatskom mijenjaju po vremenima, licima i načinima, a kao i u drugim slavenskim jezicima razlikuje se svršeni i nesvršeni vid (sjestisjediti), što neslavenima otežava učenje hrvatskog. Postoje i pomoćni glagoli (nepravilni glagoli), pomoću kojih se tvore složena glagolska vremena: to su glagoli biti i htjeti.

Glagolska vremena

prošlost

sadašnjost

budućnost

Glagolski načini

Oblici glagola

Svaki glagol ima više oblika.

Jedni su različiti oblici koji se koriste samostalno i sami imaju službu glagola:

  • prezent - u jednini i množini, po licima
  • aorist - u jednini i množini, po licima
  • imperfekt - u jednini i množini, po licima

Od glagola se izvode i pridjevi i prilozi:

Posebno stoji infinitiv.

Svi oblici glagola se u standardnom hrvatskom jeziku tvore dodavanjem nastavaka na jednu od dvije osnove:

Po načinu tvorbe, glagole dijelimo na pravilne i nepravilne.

Pravilni glagoli

Za pravilne glagole postoji nekoliko vrsta nastavaka. Npr. učiti u prezentu ima nastavke -im, (uč-im, uč-iš...), dok glagol spavati nastavke -am, - (spav-am, spav-aš...). Isto tako, postoje i različiti nastavci za infinitiv i glagolski pridjev radni.

Glagoli se dijele u vrste i razrede po tome koje nastavke koriste.

Postoje sljedeće vrste prezentskih nastavaka:

  • s -e- (per-em, per-eš,..., per-u)
  • s -a- (kuh-am, kuh-aš,..., kuh-aju)
  • s -i- (misl-im, misl-iš..., misl-e)

s -ne- (dig-nem, dig-neš..., dig-nu)

  • s -ije- (sm-ijem, sm-iješ..., sm-iju)
  • s -uje- (kup-ujem, kup-uješ, kup-uju)

Često se u literaturi navode nastavci na -ne-, -uje- i -e- zajedno.

Postoje sljedeće vrste nastavaka za infinitiv i glagolski pridjev radni:

  • bez umetka (-0-) (pra-ti, pra-o, pra-la...; tres-ti, tres-ao, tres-la...)
  • s umetnutim -a- (kuh-a-ti, kuh-a-o, kuh-a-la...)
  • s umetnutim -i- (misl-i-ti, misl-i-o, misl-i-la...)
  • s umetnutim -nu- (dig-nu-ti, dig-nu-o, dig-nu-la...)
  • s umetnutim -je- (sm-je-ti, sm-i-o, sm-je-la...)
  • s umetnutim -ova-, -eva-, -iva- (kup-ova-ti, kup-ova-o, kup-ova-la...)

Postoji paralelizam između jednih i drugih nastavaka, međutim mnogi glagoli pripadaju u miješane razrede, npr. pis-ati ima prezent piš-em. Sljedeća tablica sumira različite mogućnosti uz tradicionalne oznake vrsta (rimskim brojevima) i razreda (arapskim brojevima uz broj vrste):

infinitivni
nastavci
prezentski nastavci
-e- -ne- -a- -i- -ije- -uje-
-0- pi-ti, pij-em
I.1-I.7, V.3
sres-ti, sret-nem
I.1 (izuzetak)
-nu- dig-nu-ti, dig-nem
II
-a- pis-a-ti, piš-em
V.2
pit-a-ti, pit-am
V.1
drž-ati, drž-im
III.2
-i- misl-i-ti, misl-im
IV
-je- žel-jeti, žel-im
III.2
um-je-ti, um-ijem
I.7
-ova-, -iva-,
-eva-
kup-ova-ti, kup-ujem
VI

U skupini s infinitivom bez proširenja postoje mnoge osobitosti, koje ovise o obliku prezentske osnove, iz koje se izvodi infinitivna:

  • osnove na suglasnik (ču-ti, čuj-em) su najpravilnije (razred I.7)
  • osnove na -s su pravilne (tres-ti, tres-ao, tres-la) (razred I.2)
  • kod osnove na -t ili -d dolazi do glasovnih promjena (plet-ti > ples-ti, ple-o, ple-la) (razred I.1)
  • osnove na -b kojima se umeće s ispred -ti (greps-ti, greb-ao, greb-la) (razred I.3)
  • osnove koje u prezentu imaju č, ž, š koji su nastali palatalizacijom k, g, h (pek-em > pečem; pek-ti > peći, pek-ao, pek-la) (razred I.4)
  • osnove na suglasnik + m ili n, gdje m ili n prelazi u e (otm-ti > ote-ti, ote-o, ote-la) (razred I.5)
  • osnove oblika suglasnik + er, el, ov i sl. gdje dolazi do premetanja (per-ti > pra-ti, pra-o, pra-la) (razred V.3, zbog -a- prije -ti- u infinitivu)

Nepravilni glagoli

Određeni glagoli nemaju promjenu po gornjim pravilima, a često nemaju ni sve oblike. To su biti i htjeti, za koje vidi pomoćne glagole, kao i sljedeći glagoli i njihove izvedenice:

  • ići, prezent idem, ideš..., glag. pridjev radni išao, išla
  • moći, prezent mogu, možeš,..., glag. pridjev radni mogao, mogla
  • spati, prezent spim, spiš, glag. pridjev radni spio, spila