Toggle menu
309,3 tis.
57
18
528,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Futur prvi

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Glagolska
vremena
Jednostavni glagolski oblici:
Infinitiv
Prezent
Aorist
Imperfekt
Imperativ
Glagolski pridjev
Glagolski prilog
Složeni glagolski oblici:
Perfekt
Pluskvamperfekt
Kondicional
Futur prvi
Futur drugi
Pasivni glagolski oblici

Futur prvi (lat. futurus = budući), također futur I ili buduće vrijeme glagola u hrvatskom jeziku tvori se od nenaglašenog prezenta pomoćnog glagola htjeti i infinitiva.

Primjeri futura

Futur prvi glagola raditi:

lice jednina množina
1. ja ću raditi mi ćemo raditi
2. ti ćeš raditi vi ćete raditi
3. on će raditi oni će raditi

Specifična futuru prvom jest morfološka promjena koja nastaje u inverziji pomoćnog glagola i infinitiva pa glagoli čiji infinitiv završava s -ti gube dio infinitivnog nastavka:

lice jednina množina
1. radit ću radit ćemo
2. radit ćeš radit ćete
3. radit će radit će

Krnji se infinitivni nastavak -t piše, ali se ne izgovara (izgovara se /radi ću/). Kao takav, koristi se i u književnom jeziku, naročito u proznoj literaturi i drami.

Glagoli čiji infinitivi završavaju na -ći ne prolaze kroz istu promjenu:

lice jednina množina
1. peći ću peći ćemo
2. peći ćeš peći ćete
3. peći će peći će

Promjena se ne događa jer je teško izgovoriti dva slova "ć" zaredom pa tako slovo "i" ostaje među njima.

Futur prvi pomoćnih glagola

Futur prvi pomoćnih glagola biti i htjeti:

glagol biti glagol htjeti
Futur prvi
  1. ja ću biti
  2. ti ćeš biti
  3. on/ona/ono će biti
  1. mi ćemo biti
  2. vi ćete biti
  3. oni/one/ona će biti
  1. ja ću htjeti
  2. ti ćeš htjeti
  3. on/ona/ono će htjeti
  1. mi ćemo htjeti
  2. vi ćete htjeti
  3. oni/one/ona će htjeti
Futur prvi - inverzija
  1. bit ću
  2. bit ćeš
  3. bit će
  1. bit ćemo
  2. bit ćete
  3. bit će
  1. htjet ću
  2. htjet ćeš
  3. htjet će
  1. htjet ćemo
  2. htjet ćete
  3. htjet će

Uporaba

  • Futur prvi koristi se za radnju koja će se dogoditi ili nastaviti događati kasnije u odnosu na trenutak u kojem se izražavamo:
Posljedice uragana Katrina osjećat će se godinama.
U ovom primjeru nije nužno jasno je li se uragan već dogodio u trenutku kad govorimo o njegovim posljedicama, tj. osjećaju li se već posljedice uragana. To je ujedno i nevažno za uporabu futura prvog: posljedice će se osjećati u budućnosti u odnosu na trenutak kad je predviđanje u posljedicama iskazano te je stoga pravilno koristiti futur prvi.


  • Česta je pojava zamjene futura prvog prezentom nesvršenog vida:
Stižem prvim vlakom. umjesto Stići ću prvim vlakom.

U drugim slavenskim jezicima

U zapadnoslavenskim i istočnoslavenskim jezicima kao što su: poljski, češki, slovački, ruski, bjeloruski i ukrajinski futur I se tvori pomoću onoga što se u hrvatskoj gramatici naziva "svršeni prezent pomoćnog glagola biti " i infinitiva glavnog glagola.

Kada bi se takav način tvorbe futura I primijenio na hrvatski jezik, dobili bi slijedeće oblike.

lice jednina množina
1. budem peći budemo peći
2. budeš peći budete peći
3. bude peći budu peći

Takav način tvorbe futura I je jedini logički ispravan način tvorbe budućeg glagolskog vremena u slavenskim jezicima. Hrvatska verzija futura I u suštini nije buduće glagolsko vrijeme, već se radi o izražavanju htijenja u sadašnjosti.


U bugarskom se jeziku futur I tvori pomoću riječi šte (ще) i prezenta glavnog glagola. Riječ šte (ще) je izvedenica od pomoćnog glagola htjeti.

Kada bi se bugarski način tvorbe futura I primijenio na hrvatski jezik, dobili bi slijedeće oblike.

lice jednina množina
1. šte pečem šte pečemo
2. šte pečeš šte pečete
3. šte peče šte peku


U timočkom (torlačkom) narječju srpskog jezika futur I tvori se pomoću riječi ću/će i prezenta glavnog glagola.

Kada bi se bugarski način tvorbe futura I primijenio na hrvatski jezik, dobili bi slijedeće oblike.