Dražan Jerković

Dražan Jerković
	150px
Osobni podatci
Nadimak	Draža
Rođenje	6. kolovoza 1936.
Smrt	9. prosinca 2008.
Položaj	napadač
Igračka karijera*
Reprezentativna karijera
Trenerska karijera
1966. - 1972. ; 1971.; 1972. - 1974. ; 1974. - 1975.; 1975. - 1976.; 1976. - 1982.; 1990. - 1992.	NK Dinamo Zagreb; Jugoslavija; INCO Klagenfurt; SV Villach; NK Dinamo Vinkovci; NK Zagreb; Hrvatska
Osvojena odličja
Europska prvenstva
Mediteranske igre
Bilješke
* Nastupi i (golovi) u profesionalnim klubovima; broje se samo za ligu iz koje je klub.
	Portal o životopisima
	Portal o športu

Dražan Jerković (Šibenik, 6. kolovoza 1936. - Zagreb, 9. prosinca 2008.), hrvatski nogometaš, reprezentativac, trener, športski direktor i izbornik. Podrijetlom je s otoka Hvara, iz Bogomolja. Otac mu je iz Bogomolja poslom otišao u Šibenik i poslije u Zagreb.^[1]

Igrač

Bio je klasičan napadač, «plavi 9». Od najmlađih dana bio je je član zagrebačkog Dinama, s kojim je osvojio prvenstvo države (1958.) i dva puta Kup maršala Tita (1960. i 1965.). Pred kraju igračke karijere otišao je belgijskom klubu FC Gantoise. Međutim, na treningu se ozlijedio pa je prekinuo već potpisani ugovor i vratio se u Zagreb.

Na 315 utakmica polučio je čak 322 zgoditaka, u prosjeku više od jednog gola po utakmici, što ga čini najučinkovitijim strijelcem Dinama svih vremena.

Datoteka:Jerkovic2.JPG

Jedne od čuvenih "škarica" Dražana Jerkovića.

Reprezentativac

Za hrvatsku nogometnu reprezentaciju nastupio je jedno poluvrijeme. Bilo je to 12. rujna 1956., u Zagrebu protiv Indonezije (pobjeda 5:2), kada ga je u drugom poluvremenu zamijenio Ivan Medle. Bila je to jedina međunarodna utakmica koju je hrvatska reprezentacija odigrala u vrijeme dok je bila sastavni dio Jugoslavije.

U reprezentaciji Jugoslavije kao igrač Dinama odigrao je 21 utakmicu i postigao 11 pogodaka. Na Europskom prvenstvu 1960. u Francuskoj, s jugoslavenskim sastavom pripalo mu je srebreno odličje. U polufinalu tog prvenstva postigao je dva pogotka, kada je Jugoslavija izbacila Francusku (5:4), a u finalu su izgubili od SSSR-a 2:1 nakon produžetaka. Putovao je i na Svjetsko prvenstvo 1958., ali nije nastupio.

Najbolji strijelac SP

Na Svjetskom prvenstvu 1962. u Čileu, pod jugoslavenskom zastavom bio je četvrti, a s 4 zgoditka dijelio je prvo mjesto na ljestvici najboljih strijelaca s još petoricom igrača (Čileancem Leonelom Sánchezom, Brazilcima Garrinchom i Vaváom, Mađarom Flóriánom Albertom, te Valentinom Ivanovim iz Sovjetskog Saveza).

Trener

Nakon igračke nastavio je s trenerskom karijerom. Bio je tehnički direktor i trener klubova NK Dinamo Zagreb, austrijskih INCO Klagenfurt i Villach, NK Dinamo Vinkovci, te NK Zagreb.

Sportski direktor

Sportski direktor bio je od 1983. do 1989. u vinkovačkom Dinamu, a od 1989. do 2000. u NK Zagrebu.

Datoteka:Jerkovic-SAD.jpg

Kao izbornik u povijesnoj utakmici protiv SAD-a (2-1) (prvi slijeva)

Izbornik

Jugoslavija

Bio je izbornik u bivšoj državi jedanput i to za Mediteranske igre 1971. u turskom Izmiru, kada je osvojeno prvo mjesto i zlatno odličje. Bio je u stručnom stožeru Jugoslavije za Svjetsko prvenstvo 1982. u Španjolskoj.

Hrvatska

Od 1. rujna 1990. do 24. lipnja 1992. prvi je izbornik u slobodnoj Republici Hrvatskoj. Imao je priliku i čast povesti hrvatske izabranike na europsku i svjetsku scenu pod vlastitom zastavom i himnom, poslije punih 46 godina (ako izuzmemo utakmicu 1956. protiv Indonezije za vrijeme FNRJ). Vodio je hrvatsku reprezentaciju prvi put 17. listopada 1990. godine u Zagrebu, u prvoj povijesnoj prijateljskoj utakmici hrvatske nogometne reprezentacije od uspostave neovisnosti protiv reprezentacije SAD-a, u kojoj je Hrvatska pobijedila 2:1., zatim protiv Rumunjske u Rijeci (2-0), te u Murskoj Soboti u gostujućoj pobjedi protiv Slovenije od 1-0.

Bolest i smrt

Dugo godina je bolovao od šećerne bolesti, zbog koje mu je 2. prosinca, 2008. u KBC Zagreb u Zagrebu amputirana lijeva noga. Nakon operacije je rekao "Ionako mi lijeva ne treba, s njom nikad nisam zabijao". Umro je u bolnici 7 dana poslije, 9. prosinca, 2008.

Izvori

↑ Razgovor sa Špirom Milevčićem. Razgovor vodio Slaven Alfirević. Naprid bili, travanj 2014., str. 63
A Dražan Jerković je s Hvara...
Kako s Hvara, a uvijek je pisalo da se rodio, mislim, baš u Šibeniku?
Otac mu je iz Bogomolje, stari Jerković i kako je bio feratjer, sa službom je došao u Šibenik, kasnije i u Zagreb.

Vanjske poveznice

Profil na službenim stranicama jugoslavenske reprezentacije

[1] Razgovor sa Špirom Milevčićem. Razgovor vodio Slaven Alfirević. Naprid bili, travanj 2014., str. 63
A Dražan Jerković je s Hvara...
Kako s Hvara, a uvijek je pisalo da se rodio, mislim, baš u Šibeniku?
Otac mu je iz Bogomolje, stari Jerković i kako je bio feratjer, sa službom je došao u Šibenik, kasnije i u Zagreb.

[1]