Azbuka
Azbuka (az i buki – naziv prva dva slova u poretku) je glagoljička i stara ćirilična abeceda. Nazivi slova predstavljaju riječi koje tvore dugu mnemotehničku rečenicu azъ buky vĕdĕ glagoljǫ dobrĕ jestъ živĕtĕ... – "ja slova znajući govorim dobro je živjeti...".
Glagoljica i ćirilica su usko povezane – dijele nazive slova i uglavnom poredak. Neka slova su imala i brojčanu vrijednost, koja se malo razlikuje između ta dva pisma.
Nazivi i poredak slova
Nazivi slova su originalno na staroslavenskom, i ne navode se svugdje u istom obliku. Tako se slovo vĕdĕ ponegdje naziva i vĕdi.
Pojedina imena prilagođavana su kasnijem jezičnom razvoju u različitim sredinama koje su koristile glagoljicu i ćirilicu, pa je tako npr. črьvь u hrvatskom dalo črv, u bugarskom чръв - črăv, a u ruskom червь - červ´[1].
Poredak varira u literaturi[2], za glagoljicu uglavnom za slova črv, ci, ša, šta, te za us, jus, es, jes.
Brojčane vrijednosti
Ćirilica je naslijedila brojčane vrijednosti iz grčkog pisma, a glagoljica ima redom dodijeljene. Međutim, većina se vrijednosti poklapa. U literaturi postoje male razlike oko dodjele većih brojčanih vrijednosti u glagoljici (iznad 1000)[1].
Kada su se slova glagoljice koristila za zapis brojeva, pisala su se između posebnog znaka, tzv. ano teleia (srednje točke, · (Unicode U+0387))
Tablica
Sljedeća tablica je sažeti pregled glagoljice i stare ćirilice, prateći poredak glagoljice. Slova se mogu podijeliti u tri skupine:
- slova naslijeđena iz grčkog (u ćirilici), odnosno za glasove slične grčkim (az, buki, dobrje...)
- posebna slova za staroslavenske glasove (vjedi, živjeti, dzelo...)
- slova koja su služila samo za transliteraciju grčkih slova, te za zapis brojeva, jer takvih glasova u staroslavenskom nije bilo (frt za fi, thita za theta, ot za omega...)
Imena u tablici su usporedno staroslavenska (kosim slovima) i kroatizirana.
Napomene i izvori
- ↑ 1,0 1,1 Michael Everson and Ralph Cleminson, "Revised proposal for encoding the Glagolitic script in the UCS", ISO/IEC JTC1/SC2/WG2 N2555, dostupno ovdje Datoteka:Page white acrobat.png(PDF)
- ↑ Michael Everson, "Revised proposal for encoding the Glagolitic script in the UCS", ISO/IEC JTC1/SC2/WG2 N1931, dostupno ovdje Datoteka:Page white acrobat.png(PDF)
- ↑ nazivi glagoljskih slova su originalno na staroslavenskom, koji ima neke glasove kojih u hrvatskom nema. Prilagodba originalnih naziva na hrvatski nije jednoznačna. Nazivi ovdje su prema tablici u Hrvatskoj općoj enciklopediji, svezak 4, "Glagoljica", s tim da se nazalni glasovi ę i ǫ, koji se u enciklopediji bilježe kao en i on, zamjenjuju s e i u, što su najčešći odrazi tih glasova u hrvatskom (stsl. imę, rǫka prema hrv. ime, ruka). To donekle odstupa od uvriježenih naziva u dijelu literature.
| |||||||
