Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Đerv

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Slovo đerv u uglatoj glagoljici

Đerv (stsl. g’ervь) je naziv za slovo glagoljice i stare ćirilice.

Izvorno se u tekstovima na staroslavenskom koristilo za zapis glasa /g’/ (umekšanog g) u posuđenicama iz grčkog, i kao oznaka za broj 30.

Na tekstovima na starom hrvatskom, njime se označavao glas /d’/, koji je u štokavskom kasnije prešao u /đ/. Međutim, većina glagoljičkih tekstova u Hrvatskoj je pisana na čakavskom, gdje je d’ prešao u j (npr. čak. meja prema štok. međa). Tako se u glagoljskim tekstovima ovim simbolom označavao prvo j koji je nastao od d’, a kasnije svaki j.

U staroslavenskom je /d’/ prešao u skup žd (mežda) koji se pisao slovima za te glasove, tako da glasova sličnih hrvatskim i nije bilo.

Standard Unicode i HTML ovako predstavljaju slovo đerv u glagoljici:

  Unikod HTML izgled
ovisi o pregledniku
poveznice
(engl.)
k. točka naziv kod entitet
veliko slovo đerv U+2C0C GLAGOLITIC CAPITAL
LETTER DJERVI
Ⰼ nema detaljni podaci
test preglednika
malo slovo đerv U+2C3C GLAGOLITIC SMALL
LETTER DJERVI
ⰼ nema detaljni podaci
test preglednika

Vrijednost đerva u hrvatskoj ćirilici, odnosno bosančici

U hrvatskoj ćirilici, odnosno bosančici, slovo đerv ima dvojaku vrijednost: ono može označavati i glas ć i glas đ. U kombinaciji sa slovima л i н daje glasove lj i nj. To jest, ћл se čita lj, a ћн se čita nj. [1]

Brojčana vrijednost

Slovo đerv, kao sva glagoljična slova, nosi brojčanu vrijednost. Za đerv je to 30. Dakle glagoljično slovo đerv sa nadslovnom titlom je broj 30. U ćiriličnom pismu, đerv nema brojčane vrijednosti. [2]


Izvori

  • Hrvatska opća enciklopedija (sv. 3), LZMK, Zagreb 2001.

Poveznice

Vanjske poveznice

  1. Preusmjeri Predložak:PDF (eng.)


  1. Ivan Berčić, Bukvar staroslovenskoga jezika glagolskimi pismeni za čitanje crkvenih knjig, U zlatnom Pragu, Tiskom c.k. dvorne tiskarnice sinov Bogumila Haase 1860.
  2. Ivan Berčić, Bukvar staroslovenskoga jezika glagolskimi pismeni za čitanje crkvenih knjig, U zlatnom Pragu, Tiskom c.k. dvorne tiskarnice sinov Bogumila Haase 1860.