Madarski konjanik

1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Madarski konjanik je veliki kameni reljef isklesan na platou Madara istočno od Šumena u sjeveroistočnoj Bugarskoj. Reljef prikazuje veličanstvenog konjanika 23 m iznad nivoa zemlje na jednoj gotovo vertikalnoj 100 m visokoj stijeni. Konjanik baca koplje na lava koji leži ispred konjskih nogu, dok pas trči za konjanikom.

Ovaj spomenik se obično pripisuje Protobugarima, nomadskom plemenu ratnika koji su se naselili u sjeveroistočnoj Bugarskoj krajem 7. stoljeća, i poslije mješanja sa lokalnim Slavenima stvorili modernu bugarsku naciju.

Oko spomenika su pronađena tri natpisa na grčkom koje profesor Veselin Beševliev u djelu "Prvobugarski natpisi" tumači kao:

• Prvi natpis kana Tervela (695.-721.):

„[...] Bugara [...] i dođoše Tervelu. Moji ujaci u Salonskoj oblasti nisu vjerovali nosatom Caru i vratiše se u Kišinas [...] njegov jedan [...] sporazumom je kralj Tervel dao Caru [...] 5 tisuća [...] Car je zajedno sa mnom dobro pobijedio.”

• Drugi i treći natpisi kana Omurtaga (814.-831.):

„...] zlatnika [...] dao je [...] zlatnika vladar [...] vojnika [...] vladar [...] Grci [..] što vam dajem svake godine, davat ću vam, jer ste mi pomogli [...] svake godine davat ćemo vam i Car posla vladaru [...] i molio je vladara Kroumesisa [...] vladar [...] kad podijeli zlatnike [...] započeše [...] dao od [...] vladar Kroumesis nadaren [...] ovo jezero [...] ti si [...] vladar [...] prekinuo sporazume [...] rat [...] u to vrijeme [...] ime [...]”

„[...] bi nahranjen [...] slomljen od Boga i vladara Omourtaga [...] poslan [...] pomoći mi [...]”

Spomenik je datiran u oko 710. god. i na UNESCO-voj je listi svjetske baštine od 1979. godine.

Vanjske poveznice

• Tekstovi s Madarskog konjanika (na srednjovjekovnom grčkom s prijevodom na bugarski)
• Magdalina Stančeva, THE MADARA HORSEMAN, 1996., Antos. ISBN 954-8901-06-4.