More actions
Ξάνθη | |
|---|---|
 | |
| Osnovni podatci | |
| Država |  Grčka
|
| Periferija | Istočna Makedonija i Trakija |
| Prefektura | Ksanti |
| Stanovništvo | 52.270 (2001) |
| Površina | 153.116 km² |
| Visina | 80 m |
| Koordinate | 41°13′N 24°88′E / 41.217°N 25.467°E |
| Vremenska zona | Srednjoeuropsko vrijeme (UTC+2) |
| - Ljeto (DST) | Srednjoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3) |
| Poštanski broj | 671 00 |
| Pozivni broj | 2541 |
| Registarska oznaka | AH |
| Gradonačelnik | Michalis Stelianidis |
| Službena stranica | www.cityofxanthi.gr |
| Karta | |
  Ksanti | |
Ksanti (grčki: Ξάνθη , bugarski: Скеча; turski: İskeçe) grad je u sjevernoj Grčkoj, u periferiji Istočna Makedonija i Trakija.
Grad Ksanti je sjedište prefekture Ksanti.
Povijest
Prvi zapisi o Ksantiju, zabilježeni su 879. god. pr. Kr. za Tračkih ratova. Ovaj dio Trakije, bio je na vjetrometrini i proživljavao je teška vremena velikih sukoba, raseljavanja i pomora stanovništva. Takvo je stanje bilo i kad je Otomansko Carstvo ovladalo ovim krajem, kraj je bio gotovo bez stanovnika. Zbog tog su turci naselili nove stanovnike iz dubine Male Azije, tako je nastalo naselje Genisea (grčki: Γενισέα). Naselja Oreo (Ωραίο) i Ksanti ostala su većinski grčka (sa kršćanskim) stanovništvom.
Razdoblje uspona grada Jenidže
Od 1715. godine čitav kraj oko gradića Ksanti, a naročito susjedni grad Genisea ( turski: Yenidze, bugarski: Jenidže), postao je poznat po uzgoju kvalitetnog duhana koje je uglavnom uzgajalo tursko stanovništvo - Pomaci . Uzgoj aromatičnih orijentalnih duhana, koji su bili vrlo popularni i cijenjeni u to vrijeme za izradu kvalitetnih mješavina (blendova) od kojih su rađene skupe cigarete poput Balkan Sobrania, a koji su stavljani i u ostale skupe cigarete koje su nosile pridjeve oriental blend donijele su regiji Ksanti blagostanje.
U ožujku i travnju 1829. godine, dva snažna potresa sravnila su Ksanti sa zemljom, ali se je odmah iza toga grad ponovno podigao i nanovo izgradio. 1870. susjedni i konkurentski grad Genisea izgorio je u katastrofalnom požaru, tako da je sav duhanski posao premješten u Ksanti koji je u to vrijeme narastao na 10 000 stanovnika. 1891. do grada je došla željeznička pruga, koja je ubrzala razvoj grada.
Za balkanskih ratova
Za vrijeme Prvog balkanskog rata Bugari su zauzeli grad Ksanti 1912., i držali ga pod svojom kontrolom osam mjeseci, kad su ga ponovno zauzeli Grci. Ubrzo nakon svršetka balkanskih ratova, Ksanti i Zapadna Trakija dati su Bugarskoj kao dio mirovnih dogovora nakon ratova, i ostali su pod bugarskom vlašću sve do kraja Prvog svjetskog rata.
Kako je Bugarska bila na strani poraženih centralnih sila u tom ratu, Zapadna Trakija (Δυτική Θράκη) i grad Ksanti, predani su Grčkoj u razdoblju 1919. – 1920. kao trajni posjed.
Grad su ponovno okupirali Bugari za vrijeme Drugog svjetskog rata između 1941. – 1944. godine.
Grad Ksanti u današnje vrijeme
Današnji Ksanti je moderan grad, sa dobro očuvanom gradskom jezgrom iz XIX st. Grad je poznat po svom karnevalu (grčki: Καρναβάλι) koji se tradicionalno održava u veljači ili ožujku (ovisno o godini). Pored grada nalazi se arheološko nalazište antičkog grada Abdere
Školstvo
- U gradu Ksantiju djeluje Demokritovo sveučilište iz Trakije.
Šport
- Ksanti je grad nogometnog kluba Škoda Ksanti koji nastupa u grčkoj prvoj ligi od 1989. godine.
Poznati sugrađani
- Demokrit grčki filozof
- Protagora grčki filozof
- Manos Hadjidakis (1925-1994) grčki skladatelj
- Şerif Gören (1944.-) turski filmski redatelj, dobitnik Zlatne palme iz 1982. na Filmskom festivalu u Cannesu
Zbratimljeni gradovi
Vanjske poveznice
- Demokritovo sveučilište iz Trakije (grč.)
- Općina Ksanti
- Trakija - Orfejeva zemlja - Demokritovo sveučilište iz Trakije
| |||||||