Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Junije Palmotić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Junije Palmotić
Naslovna stranica djela Kristijada, to jest život i djela Isukrstova iz 1670. godine

Junije Džono Palmotić (Dubrovnik, 1607. - Dubrovnik, 1657.), hrvatski barokni pjesnik i dramatičar.

Potječe iz stare dubrovačke plemićke obitelji Palmotića. Roditelji su mu bili Džore Palmotić i Ora Gradić. Ore i Džive, majka Ivana Gundulića, kćeri su braće Pava i Miha Gradića. Imao je dvojicu braće Džora i Ivana, koji je umro u djetinjstvu. Osim što je bio član Velikog vijeća, obnašao je brojne dužnosti u upravi Grada. Na hrvatski jezik je preveo slavni ep Christias talijanskog pisca Girolama Vide, nazvavši ga Kristijada. Prema njegovoj želji, ep će biti objelodanjen u Vječnom gradu, s iscrpnim popratnim slovom Stjepana Gradića, velikoga dubrovačkoga diplomata i kustosa Vatikanske knjižnice. Inače, sva su Palmotićeva djela ostala u rukopisu i tiskana su tek u seriji Stari pisci hrvatski Hrvatske (prije, Jugoslavenske) akademije znanosti i umjetnosti (knj. 12 -1882,13 -1883, 14 -1884 i 19 - 1892).

U skladu s literarnim običajima svoga vremena, i Palmotić se služi pričama antičke mitologije kako bi u njih zaodjenuo aktualne poruke namijenjene suvremenicima. On piše melodrame u kojima se mitološki svijet smjenjuje s viteškim imajući pred sobom predloške u epizodama iz Ovidija, Vergilija, Tassa i Ariosta, koje također prerađuje, ali s dosta samostalnosti (Captislava, Bisernica); neke je vješto lokalizirao i smjestio u naše prostore (Danica), a drugima je dao okus dubrovačke legende (Pavlimir), pri čemu je dao maha i svome domoljublju. Modernomu ukusu je najbliža Palmotićeva dugo skrivana porugljivo-skaradna poema Gomnaida, u kojoj je virtuoznim vatrometom vulgarizama "obračunao" s nekim lokalnim knezom koji mu se zamjerio. Za tu se opsceno-brutalnu pjesan dugo sumnjalo da je njegova s obzirom na grubost obračunavanja sa suvremenikom koji je izazvao Palmotićev gnjev, epitomiziran u legendarnom refrenu vas si gomnen, kneže usrani.

Izvori

Vanjske poveznice

  1. REDIRECT Predložak:Wikizvor