 |
Ovaj članak ili jedan njegov dio zahtijeva jezičnu i pravopisnu doradu. Članak treba preurediti u skladu s gramatičkim i/ili pravopisnim pravilima standardnoga hrvatskog jezika. |
 |
Ovaj članak ili dio članka sadrži zastarjele podatke. (Rasprava) Nadopunite članak novijim podacima i uklonite ovaj predložak. |
| Gospodarstvo Njemačke | ||
|---|---|---|
| ||
| Frankfurt, glavni financijski centar Njemačke | ||
| Valuta | Euro (EUR) | |
| Fiskalna godina | kalendarska godina | |
| Gospodarske organizacije | EU, WTO (preko članstva u EU membership), OECD | |
| Statistika | ||
| BDP (PPP) | 2.585 bilijuna $ (2006. proc.) (5.) | |
| BDP rast | 2.7% (2006. proc.) | |
| BDP per capita | 45025$ (2006. proc.) | |
| BDP po sektoru | poljoprivreda (0.9%), industrija (21.1%), usluge (70.0%) (2006.) | |
| Inflacija (IPC) | 0,007% (2006.) | |
| Stopa siromaštva | 2% (2001.) | |
| Radna snaga | 59.88 milijuna (2006. proc.) | |
| Radna snaga prem zanimanju | poljoprivreda (2.8%), industrija (33.4%), usluge (63.8%) (2003.) | |
| Nezaposlenost | 3.5% (srpanj 2007.) | |
| Glavna industrija | željezo, čelik, ugljen, cement, kemijska industrija, strojevi, vozila, strojni alati, elektronika, prehrambena industrija, brodogradnja, tekstilna industrija | |
| Trgovina | ||
| Izvoz | 1.133 bilijuna f.o.b. (2006. proc.) | |
| Izvozna dobra | strojevi, vozila, kemikalije, metalni proizvodi, hrana, tekstil | |
| Glavni izvozni partneri | Francuska 10.6%, SAD 9.3%, UK 8.4%, Italija 7.4%, Nizozemska 6.2%, Austrija 5.3%, Belgija 5.1%, Španjolska 4.9%, Švicarska 4% (2003.) | |
| Uvoz | 916.4 milijardi f.o.b. (2006. proc.) | |
| Uvozna dobra | strojevi, vozila, kemikalije, hrana, tekstil, metali | |
| Glavni uvozni partneri | Francuska 9.2%, Nizozemska 8.4%, SAD 7.3%, Italija 6.3%, UK 6%, Belgija 4.9%, Narodna Republika Kina 4.7%, Austrija 4% (2003.) | |
| Javne financije | ||
| Javni dug | 1.93 bilijuna (22.5% BDP-a) (2006.) | |
| Prihodi | 4.277 bilijuna $ (2006.) | |
| Rashodi | 1.344 bilijuna $ (2006.) | |
| Ekonomska pomoć | donor: 7.5 milijardi $, 0.28% BDP-a | |
| Glavni izvor Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima | ||
Njemačka je treće najveće gospodarstvo svijeta, odmah iza Sjedinjenih Država i Japana i jedna je od najrazvijenijih zemalja Europe i svijeta. Premda je jedna od najvećih izvoznika u svijetu. Tome treba pridodati veliko financijsko opterećenje njemačkog ujedinjenja s godišnjim transferima od oko 80 milijardi eura. Pod utjecajem ovih faktora njemačko je gospodarstvo zadnjih nekoliko godina raslo po stopi od oko 2,2%.
Njemačko gospodarstvo nalazi se se na uzlaznoj putanji. Širom svijeta Nijemci investiraju u industriju, prije svega u zemljama u razvoju, a u izvozu se bilježe rekordni iznosi.
Bruto domaći proizvod
Njemačko gospodarstvo usporilo je rast na 2,5 posto u 2007. s obzirom da je godišnja stopa gospodarskog rasta u 2006. iznosila je 2,9 što je bio najbolji gospodarska pomak od 2000. godine. U prvome tromjesečju 2007. rast bruto domaćeg proizvoda u najvećem europskom gospodarstvu iznosio je 0,5 posto, u drugom tromjesečju 2007. blago je usporio na 0,3 posto te se u trećem tromjesečju ubrzao na 0,7 posto. Pokretač njemačkog rasta u prošloj godini bile su izvozne aktivnosti, koje su svojim povećanjem od 8,3 posto potvrdile Njemačkoj status vodećeg izvoznika u svijetu. Domaće gospodarstvo također je dalo pozitivne poticaje rastu, no u nešto manjoj mjeri nego u prošlosti, uz zabilježeno slabljenje ulaganja u građevinski sektor.
Na godišnjoj razini gospodarstvo je ojačalo 2,5 posto u razdoblju od travnja do kraja lipnja, nakon stope godišnjeg rasta od 3,3 posto zabilježenog u prvom tromjesečju. Protekle dvije godine Njemačka polako izlazi iz produljenog razdoblja gospodarske stagnacije i recesije koja je izazvala snažan rast nezaposlenosti i pad osobne potrošnje. Projekcije za 2008. govore o usporavanju i blagom padu ispod 2 posto uslijed obnovljenih pritisaka na inflaciju i povećanih strahova zbog kreditne krize u SAD-u.
Podaci ukazuju na slabljenje izvoza kako se godina primicala kraju, u uvjetima snažnog rasta tečaja eura. Euro je u studenome dosegnuo najvišu ikad zabilježenu razinu od gotovo 1,5 dolara. Njemački proračun u 2007. je prvi uravnoteženi proračun u razdoblju od 1969., što se dijelom pripisuje povećanju stope poreza na dodanu vrijednost. U 2006. proračunski manjak iznosio je 1,6 posto BDP-a, dok je za 2007. predviđen manji proračunski manjak zbog usporavanja gospodarskog rasta. O utjecaju povećanja stope PDV-a za tri postotna boda na potrošnju kućanstava svjedoči i podatak o padu osobne potrošnje na 0,3 posto u 2007.,dok je godinu ranije porasla za 1,0 posto.
Plaće i inflacija
U međunarodnoj usporedbi životni je standard u Njemačkoj na visokoj razini. Prosječni bruto prihodi radnika kreću se oko 2500 eura, a službenika oko 3400 eura. Početkom 2007. došlo je do povećanja PDV-a za tri postotna boda što posebno pogodilo automobilski sektor. Uz stopu inflacije od 1,6% u 2005. godini razina cijena je stabilna. Ovogodišnja njemačka inflacija od 2,2 posto najviša je u posljednjih 13 godina, a prošle godine njemačka inflacija je bila pola posto niža. Najveći utjecaj na rast inflatorne stope u 2007. imale su veće cijene glavnih energetskih sirovina i hrane.
Nezaposlenost
Trenutno se Njemačka bori sa strukturnim problemima u socijalnom sustavu i na tržištu rada. Stopa nezaposlenosti iznosila je krajem 2005. godine 9,4% u zapadnom dijelu te čak 17% u pet istočnonjemačkih pokrajina. Ipak, prognozira se daljnji pad nezaposlenosti koji će se nastaviti i u 2008. godini unatoč nedavnim znakovima usporavanja gospodarskog rasta. Ministarstvu rada poručuje da će zaposlenost još uvijek rasti, a manje od dvije godine pošto je dosegnut broj od 5 milijuna, broj je nezaposlenih u Njemačkoj u studenom 2007. pao na 3,278 milijuna što je najmanja stopa u proteklih petnaest godina. Stopa nezaposlenosti u prosincu 2007. je bila 8,4 posto, manja nego u studenom kad je iznosila 8,6 posto. Broj zaposlenih u Njemačkoj dosegnuo je u kolovozu 2007. rekordnu razinu od ujedinjenja zapadnog i istočnog dijela te zemlje, te iznosi 39,73 milijuna.
Investicije
Za strane ulagače Njemačka je zbog tehnološkog znanja, pravne sigurnosti, izvrsno izgrađene infrastrukture i centralne geografske pozicije atraktivno ciljno tržište. Nakon porezne reforme 2000. godine porezna opterećenja za poduzeća i fizičke osobe znatno su umanjena. U cilju povećanja međunarodne konkurentnosti Njemačke početkom 2008. godine treba uslijediti reforma poreznog sustava. U razdoblju od 1994. do 2003. godine u Njemačkoj su ostvarena strana ulaganja u ukupnom iznosu od 387 milijardi eura. Važna konkurentska prednost su pri tome kvalifikacija kadrova. U međunarodnim razmjerima priznata kvaliteta obrazovanja temelji se na dvojnom sustavu školovanja koji spaja praktičnu izobrazbu u poduzećima sa školskom edukacijom.
Daljnji znak rasta njemačkog gospodarstva leži i u činjenici da inozemni ulagači odnedavno drže većinski udio u vodećih 30 njemačkih kompanija koje kotiraju na burzi. Njihov udio skočio je sa 20 posto u 2005. na 53 posto u 2006. godini.
Primarni sektor
Poljoprivreda
Rudarstvo i vađenje
Sekundarni sektor
Energija
2002. godine Njemačka je bila na 5. mjestu po potrošnji energije u svijetu s tim da dvije trećine svoje primarne energije uvozi. Iste godine, Njemačka je bila i najveći europski potrošač električne energije koja je iznosila 512.9 milijardi kilovatsati.
Vladina politika naglašava očuvanje i razvoj obnovljivih izvora energije kao što su solarna energija, energija vjetra, biomasa, hidroenergija i geotermalna energija. Kao rezultat mjera očuvanja energije, energetska efikasnost (količina energije koja je potrebna da se proizvede jedinica bruto društvenog proizvoda) se poboljšava od početka sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Vlada je kao cilj postavila tezu da 50% potreba za energijom dolazi iz obnovljivih izvora energije do 2050. godine, a udio nuklearne enrgije će se do 2021. značajno smanjiti. U 2002. godini izvori energije u Njemačkoj su bili nafta koja je izvor 40% energije, ugljen 23%, prirodni plin 22%, nuklearni izvori energije s udjelom od 11%, hidroenergija s 2% i ostali izvori koji čine 2%.
Industrija
Industrija i graditeljsvo su u 2003. godini činili 29% bruto društvenog proizvoda Njemačke, vrlo veliki udio bez uzimanja u obzir uslužni sektor. Sam sektor zapošljava 26.4% radne snage. Njemačka je nadmoćna u proizvodnji automobila, strojnih alata i kemikalija. S proizvodnjom od 5.5 milijuna vozila u 2003., Njemačka je treći najveći proizvođač automobila u svijetu poslije SAD i Japana, a njezino mjesto je 2005. ugrozila Narodna Republika Kina. U 2004. Njemačka je bila najveće svjetsko tržište strojnih alata s udjelom od 19.3%. Njemačke multinacionalne kompanije kao što su Daimler-Chrysler, BMW, Bosch, BASF, Bayer i Siemens poznate su diljem svijeta. Dvije trećine radne snage zaposleno je u malom i srednjem poduzetništvu što je vitalno za njemačko gospodarstvo.
Kao u većini zapadnih industrijskih zemalja i Njemačka se industrija zadnjih nekoliko godina suočava sa strukturnim promjenama. Značenje industrije postepeno pada, dok na njezino mjesto stupa sektor usluga. Unatoč tome je industrija s oko 8 milijuna zaposlenih još uvijek najvažniji stup njemačkog gospodarstva. Najvažnije grane industrije su industrija cestovnih vozila s prometom od 227 milijardi eura, elektrotehnika s prometom od 152 milijardi eura, strojogradnja s prometom od 142 milijardi eura i kemijska industrija s prometom od 113 milijardi eura. Tradicionalne industrijske grane kao što su industrija čelika ili tekstilna industrija zadnjih su godina uslijed pritiska zemalja s jeftinom radnom snagom izgubile na važnosti. Neke industrijske grane kao što je farmaceutska industrija dospjele su uslijed preuzimanja i spajanja većinom u vlasništvo stranih kompanija.
Temelje za međunarodnu konkurentnost njemačkog gospodarstva ne tvore samo velika poduzeća, nego i deseci tisuća malih i srednjih poduzeća s do 500 zaposlenih. Mala i srednja poduzeća igraju značajnu ulogu u prerađivačkoj industriji, strojarstvu, metaloprerađivačkoj industriji, ali i u novim rastućim branšama kao što su nano- i bio-tehnologija.
Njemačka automobilska industrija zapošljava 748.300 ljudi. Prodaja automobila na njemačkom tržištu smanjena je za devet posto u 2007. na najnižu razinu od povijesnog njemačkog ujedinjenja prije više od 17 godina pod utjecajem rastućih cijena energenata i nepopularnog povećanja poreza na dodanu vrijednost. Po podacima Njemačkog udruženja automobilske industrije, prodaja u Njemačkoj, u najvećem europskom tržištu automobila, smanjena je na 3,15 milijuna vozila u 2007., što je u oštroj suprotnosti sa 11-postotnim povećanjem izvoza koji je dosegnuo nove rekordno visoke razine.
Njemačka ima u funkciji osam ugljenokopa - sedam u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija te jedan u pokrajini Saarland. U tome je sektoru zaposleno oko 35.000 ljudi, a do 2018. postoji plan ukidanja tog sektora.
| Mjesto | Poduzeće | Prihodi (u mil. €) | Dobit (u mil. €) | Broj zaposlenih(u tisućama) |
|---|---|---|---|---|
| 1 | DaimlerChrysler AG | 149 776 | 2 846,0 | 382,7 |
| 2 | Volkswagen AG | 95 270 | 1 120,0 | 345,0 |
| 3 | Siemens AG | 75 445 | 2 420,0 | 460,8 |
| 4 | E.ON AG | 56 399 | 7 407,0 | 79,9 |
| 5 | BMW Group | 46 656 | 3 287,0 | 105,8 |
| 6 | ThyssenKrupp AG | 42 927 | 1 079,0 | 185,9 |
| 7 | BASF-Gruppe | 42 745 | 3 007,0 | 80,9 |
| 8 | RWE AG | 41 819 | 2 587,0 | 85,9 |
| 9 | Robert Bosch GmbH | 41 461 | 2 450,0 | 249,0 |
| 10 | Bayer AG | 27 383 | 1 597,0 | 110,2 |
Tercijarni sektor
U 2003. godini udio uslužnog sektora u bruto društvenom proizvodu (BDP) je iznosio 70%, a u sektoru je bilo zaposleno 71.3% svih radnika. Uslužni sektor čine financijske usluge, najam i poslovne aktivnosti s udjelom od 30.5%, zatim trgovina, hoteli i restorani, te transport sa 18% i ostale usluge koje čine 21.7%.
Turizam
Prihodi od domaćih i stranih turista u Njemačkoj čine oko 8% bruto društvenog proizvoda (BDP), a sektor turizma zapošljava 2.8 milijuna ljudi. Pored trgovine, turizam je druga najveća komponenta uslužnog sektora. U 2004. bilo je registrirano rekordnih 45 milijuna noćenja koje su ostvarili starni turisti što iznosi 4% više noćenja nego godinu dana. Od svih sajmišta na svijetu, dvije trećine ih se nalazi u Njemačkoj i svake godine privuku između 9 i 10 milijuna poslovnih putnika, a oni čine 20% stranih gostiju. Četiri najvažnija sajma se održavaju u Hannoveru, Frankfurtu, Kölnu, i Düsseldorfu. Glavni događaj 2006. godine u Njemačkoj je bilo Svjetsko nogometno prvenstvo koje je bilo vrlo značajno za turizam i ukupno njemačko gospodarstvo.
Nedovršeni članak Gospodarstvo Njemačke koji govori o ekonomiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
