Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.
Donji Kašić
Donji Kašić na karti Hrvatska
Donji Kašić
Donji Kašić
Donji Kašić na zemljovidu Hrvatske
Država Hrvatska
Županija Zadarska
Općina/Grad Benkovac
Zemljopisne koordinate 44°09′04″N 15°28′23″E / 44.151°N 15.473°E / 44.151; 15.473
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 63
Pošta 23420 Benkovac
Pozivni broj + 385 (0)23
Autooznaka ZD
Donji Kašić na karti Zadarska županija
Donji Kašić
Donji Kašić
Donji Kašić na zemljovidu Zadarske županije

Donji Kašić je naselje u Ravnim kotarima i koje u administrativnom sastavu, pripada gradu Benkovcu.

Kašić se nalazi 20 km sjeveroistočno od grada Zadra i 15 km sjeverozapadno od grada Benkovca a susjedna sela su mu Suhovare, Islam Grčki, Paljuv, Smilčić i Veljane.

Povijest

Kašić nastaje od dijela stanovništva žegarskih zaseoka koji su se 1647. godine pod vodstvom harambaše Janka Mitrovića ( oca Janković Stojana, Ilije i Zaviše ) naselili u Ravne kotare, najprije u Budin ( bivše naselje između Podgradine i Posedarja ), a 1670. godine naseljavaju Islam, Kašić i Zemunik. [nedostaje izvor]

Prvi put Kašić se spominje 1683. godine kao mjesto održavanja morlačkog zbora kotarskih uskoka (po predanju na mjestu današnje crkve Sv. Ilije) na kojem je donešena odluka o ustanku kotarskih uskoka i oslobađanju Dalmacije od Turaka. Organizator ustanka i prvi vođa morlačkih ratnika Ravnih kotara je bio Ilija Janković , a malo kasnije su mu se posle neuspješnog odvraćanja pridružila i braća, kotarski serdari Stojan Janković i Zaviša Janković, obojica mletački kapetani i kavaljeri Sv. Marka . Ravnokotarani u Kandijskom ratu (1645. - 1669.) sudjeluju u obrani Šibenika i Zadra, kao i u oslobađanju Klisa, a kasnije u Morejskom ratu ( 1684.-1699.) u oslobađanju Obrovca, Plavna, Ostrovice, Benkovca, Drniša, Skradina, Knina, Sinja, Zadvarja i Makarske. [nedostaje izvor]

Oslobođeni krajevi Dalmacije su najprije Karlovačkim mirom (1699.) a kasnije Požarevačkim mirom (1718.) i novim razgraničenjem između Turske i Mletaka, linijom Mocenigo, pripali Mletačkoj Republici.

Crkva

U Kašiću se nalazi parohijska pravoslavna crkva Sv. Ilije sagrađena 1872. godine sa pomjesnim crkvenim grobljem, koje pripada stanovnicima Islama Latinskog i Grčkog, Kašića i Veljana. Paroh crkve je protonamjesnik Mile Savičić.

Crkva se obnavlja nakon velikih oštećenja u Domovinskom ratu 1991.-1995. dobrovoljnim prilozima sadašnjih i raseljenih stanovnika Islama Latinskog i Grčkog, Kašića, Veljana, Zemunika i drugih ravnokotarskih sela. Svake godine, ispred crkve, na dan 2. kolovoza se održava veliki narodni zbor u slavu proroka Sv. Ilije.

Šesterolisna crkva

Na lokalitetu Mastirine se nalazi arheološki istražena crkva šesterolisnog tlocrta sagrađena u 9. stolječu, posvećena vjerojatno Sv. Mihovilu Arhanđelu. Crkvu je istraživao Stjepan Gunjača u razdoblju 1955.-57. i rezultati istraživanja publicirao Dušan Jelovina (1982.) i Vedrana Delonga (1988.). Crkva na Mastirinama je jedna od skupini nekoliko šesterolisnih dalmatinskih crkava koje možemo naći u Hrvatskoj u Pridrazi, Škabrnji, Trogiru, Splitu, Brnazima i Zadru i u Rogačićima u Bosni. Ove crkve predstavljaju izraziti regionalni građevinski tip predromaničke sakralne arhitekture u ranosrednjovjekovnoj Dalmaciji.

Izvori i literatura

  • Histiografija.hr. Portal hrvatske histiografije. Historijski zbornik 5 (1952) Istorija kotarskih uskoka 1646–1749, sveska I–II, sabrao i objavio dr. Boško Desnica. Autor Branko Sučević.
  • Novak, Grga, Prošlost Dalmacije, knjiga prva i druga, Split, 2004.
  • Fortis, Alberto, Put po Dalmaciji 1774., priredio Dr. Josip Bratulić 1984.
  • Jelovina, Dušan, Starohrvatsko groblje na „Mastirinama“ u selu Kašiću kod Zadra. In Starohrvatska prosvjeta 12, 1982, s. 36-66.
  • Delonga, Vedrana, Starohrvatska crkva na "Mastirinama" u Kašiću kod Zadra. In Starohrvatksa prosvjeta 18, 1988, s. 39-89.

Vanjske poveznice


Nedovršeni članak Donji Kašić koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.