Donji Karin

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Donji Karin
Donji Karin na zemljovidu Hrvatske
Država Hrvatska
Županija Zadarska županija
Općina/Grad Benkovac
Zemljopisne koordinate 44°06′25″N 15°37′19″E / 44.107°N 15.622°E / 44.107; 15.622
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 174[1]
Pošta 23452 Karin
Pozivni broj + 385 (0)23
Autooznaka ZD

Donji Karin je malo mjesto smješteno uz Karinsko more, administrativno u sastavu grada Benkovca. Donji Karin ima 101 stanovnika (2001.), ali sa Gornjim Karinom, koji pripada gradu Obrovcu ima oko 1000 stanovnika. Donji i Gornji Karin dijeli rijeka Karišnica, koja se uljeva u Jadransko more (odnosno u Karinsko more).

Stanovništvo

Danas u Donjem Karinu većinu čine Hrvati. Prije Domovinskog rata većinu su činili Srbi.


Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2011.[2]
<timeline> Colors=

id:lightgrey value:gray(0.9)
id:darkgrey  value:gray(0.7)
id:sfondo value:rgb(1,1,1)
id:barra value:rgb(0.6,0.7,0.8)

ImageSize = width:485 height:373 PlotArea = left:50 bottom:50 top:30 right:30 DateFormat = x.y Period = from:0 till:750 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = justify ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:100 start:0 ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:50 start:0 BackgroundColors = canvas:sfondo

BarData=

bar:1857 text:1857.
bar:1869 text:1869.
bar:1880 text:1880.
bar:1890 text:1890.
bar:1900 text:1900.
bar:1910 text:1910.
bar:1921 text:1921.
bar:1931 text:1931.
bar:1948 text:1948.
bar:1953 text:1953.
bar:1961 text:1961.
bar:1971 text:1971.
bar:1981 text:1981.
bar:1991 text:1991.
bar:2001 text:2001.
bar:2011 text:2011.




PlotData=

color:barra width:20 align:left
bar:1857 from:0 till: 0
bar:1869 from:0 till: 0
bar:1880 from:0 till: 21
bar:1890 from:0 till: 14
bar:1900 from:0 till: 8
bar:1910 from:0 till: 31
bar:1921 from:0 till: 0
bar:1931 from:0 till: 0
bar:1948 from:0 till: 698
bar:1953 from:0 till: 749
bar:1961 from:0 till: 724
bar:1971 from:0 till: 649
bar:1981 from:0 till: 575
bar:1991 from:0 till: 514
bar:2001 from:0 till: 101
bar:2011 from:0 till: 174




PlotData=

bar:1857 at: 0 fontsize:S text: 0 shift:(-10,5)
bar:1869 at: 0 fontsize:S text: 0 shift:(-10,5)
bar:1880 at: 21 fontsize:S text: 21 shift:(-10,5)
bar:1890 at: 14 fontsize:S text: 14 shift:(-10,5)
bar:1900 at: 8 fontsize:S text: 8 shift:(-10,5)
bar:1910 at: 31 fontsize:S text: 31 shift:(-10,5)
bar:1921 at: 0 fontsize:S text: 0 shift:(-10,5)
bar:1931 at: 0 fontsize:S text: 0 shift:(-10,5)
bar:1948 at: 698 fontsize:S text: 698 shift:(-10,5)
bar:1953 at: 749 fontsize:S text: 749 shift:(-10,5)
bar:1961 at: 724 fontsize:S text: 724 shift:(-10,5)
bar:1971 at: 649 fontsize:S text: 649 shift:(-10,5)
bar:1981 at: 575 fontsize:S text: 575 shift:(-10,5)
bar:1991 at: 514 fontsize:S text: 514 shift:(-10,5)
bar:2001 at: 101 fontsize:S text: 101 shift:(-10,5)
bar:2011 at: 174 fontsize:S text: 174 shift:(-10,5)




TextData=

fontsize:S pos:(20,20)
text:Izvor – Državni zavod za statistiku

</timeline>


Povijest

U rimsko doba (ostaci amfiteatra) Corinium. Nakon doseljenja Hrvata središte je hrvatskog plemena Karinjana (ostaci oltarne pregrade s natpisom). Grad drže Gusići, potom Karlovići, od 1527. Turci, potom Mlečani i opet Turci do 1685. godine. Na obližnjoj gradini Miodrag ostatci utvrde (15.-17. stoljeće.). Na ruševinama benediktinske opatije podignut je u 15. stoljeću franjevački samostan,[3] koji je za turskih ratova razoren, a obnovljen početkom 18. stoljeća. Crkva i franjevački samostan uništeni su za srpske agresije na Hrvatsku 1991. [4] Četnici su ju potpuno srušili 13. veljače 1993. godine.[5][6] Obnova ovog samostana bila najveći je i najskuplji zahvat obnove sakralnih objekata koje su u Domovinskom ratu srušili četnici. Otvorenje i posvećenje obnovljenog samostana s crkvom bilo je na blagdan Gospe od Anđela, na 35. obljetnicu karinskog slučaja, koji je u domaćoj i međunarodnoj javnosti razotkrio velike međunacionalne napetosti u Jugoslaviji, koja se u svijetu htjela prikazati idiličnom zemljom bez nacionalnih trzavica, premda su iste bile vrlo nazočne u društvu.[6]

Datoteka:Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: karinski slučaj

Na blagdan Gospe od Anđela 1971. godine izbila je velika tučnjava u kojoj su se na jednoj strani našli Hrvati katolički vjernici, a na drugoj mjesni Srbi i jugoslavenska milicija. Ishod tuče bilo je mnoštvo ozlijeđenih i jedan poginuli. Poginuli je bio mjesni Hrvat koji je preminuo od zadobivenih ozljeda. Ova je tučnjava eskalirala u veliku političku aferu. U javnost je izašla istina o postojanju velike međunacionalne napetosti koju je ondašnja Jugoslavija htjela prikriti, [6] ali i skandalozna činjenica da je "narodna" milicija digla ruke na samo jedan narod i to na veliki vjerski blagdan.

Spomenici i znamenitosti

  • Ostatci crkve sv. Marka (Nikole) [7]
  • Crkva Začeća Marijina i samostan Franjevaca [8]

Samostan i crkva Svete Marije u Karinu, spomenik kulture, do temelja su srušeni 13. veljače 1993. godine. Samostan u Karinu, spomenik kulture, srušen je miniranjem, minirana je i redovnička grobnica, a gospodarske zgrade zapaljene. [9][10]

Izvori

Literatura

Datoteka:Noia 64 filesystems home white.png Nedovršeni članak Donji Karin koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.