Rusko-turski rat (1568. – 1570.)

Rusko-turski rat (1568. – 1570.)
sukob: Rusko-turski ratovi
Vrijeme 1568. – 1570. Mjesto Kod Azova i Astrahana Ishod Pobjeda Rusije Casus belli rusko zauzeće Astrahanskog kanata Teritorijalne promjene Astrahanski kanat
Sukobljene strane
Moskovsko Carstvo	Osmansko Carstvo Krimski Kanat
Zapovjednici
knez Šerebjanov	Mehmed-paša Sokolović Devlet I. Geraj tatarski kan Kasim Paša
Postrojbe
15.000 Rusa	15.000 janjičara 2.000 spahija nekoliko tisuća neregularnih snaga 50.000 tatara

Rusko-turski rat je bio niz vojnih okršaja od 1568. godine do 1570. godine između Rusije i Osmanskog carstva. Uzrok rata bilo je zauzeće grada Astrahana i njegovog Astrahanskog Kanata koje je 1556. godine poduzeo ruski car Ivan Grozni.

Tijek sukoba

Sultan Selim II. je 1568. godine bio pokretač sraza sa svojim budućim sjevernim suparnikom, odlučivši spojiti rijeke Volgu i Don kanalom, kako bi na taj način učvrstio svoju vlast nad crnomorskim primorjem. U ljeto 1569. godine velika vojska pod vodstvom Kasim Paše od; 15.000 janjičara, 2000 spahija, i nekoliko tisuća asapa, i akindžija, poslana je da opkoli Astrahan. Sigurnost radova na kanalu, trebala je čuvati vojska od 50 000 Tatara, dok je osmanska flota opsjedala utvrdu Azov na ušću Dona u Azovsko more.

Vojni zapovjednik Astrahana knez Šerebjanov je sa svojom posadom od 15.000 ljudi, izjurio iz grada i porazio napadače, rastjerao radnike i Tatare. Otomansku flotu uništila je oluja.

Na početku 1570., car Ivan poslao je svog poklisara u Istanbul i zaključio mir sa sultanom, međutim ovaj mir nije dugo potrajao, jer je već 1571. godine tatarska vojska napala i spalila Moskvu.

Izvori

• Attila Weiszhár and Balázs Weiszhár: Lexicon of Wars, Atheneaum publisher, Budimpešta 2004.