Augustin Stipčević
| Augustin Stipčević | |
|---|---|
| Rođenje | 28. srpnja 1912. |
| Smrt | 9. ožujka 1999. |
| Književne vrste | poezija, novele, roman i druge |
Nagrade
| |
Augustin Stipčević (Kotor, 28. srpnja 1912. – 9. ožujka 1999.) bio je hrvatski književnik.
Životopis
Rođen je u Kotoru, a podrijetlom je iz Arbanasa gdje je proveo veći dio djetinjstva. Školovao se u Zadru i Splitu gdje je završio realnu gimnaziju. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao urednik časopisa Scena, Teatar, Republika i Kulturni radnik.[1] Bio je glavni urednik u izdavačkom poduzeću Zora i djelatnik Ministarstva prosvjete. Surađivao je s časopisima i novinama poput Hrvatske revije, Savremenika, Hrvatskog tjednika i drugim.[2]
Djela
Objavljivao je poeziju i prozu. Kazališne je kritike objavio u knjizi Na otvorenoj pozornici (1971.). Uredio je i nekoliko antologija.[1]
Neka njegova književna djela uključuju:
- Nemirne vode, 1937., zbirka pjesama
- Sunce u ćeliji, 1953., zbirka pjesama
- Na granici, 1950.
- Glad na ledini, 1956., Cesta nema granice, 1960. i Vruće ljeto, 1966. čine romansijersku trilogiju o Ludru Kikeri, proračunatu i upornu lukavcu koji se prilagođava različitim društvenim i političkim situacijama[2]
- Zapaljena truba, 1961., zbirka pjesama
- Zid bez prozora, 1960., zbirka novela
- Duboki su korijeni : suvremena albanska proza u Jugoslaviji, 1970., izbor: Augustin Stipčević, Ali Podmirja
- Mladić koji je otkrio Ameriku, 1971., roman
- Momak, stvar hoda, 1971., zbirka novela
- Na tragu svih stvari, 1972., zbirka pjesama
- Na otvorenoj pozornici, kazališne kritike
- Cinik na provjeri, 1999., roman[3]
Nagrade
Dobitnik je Nagrade Vladimir Nazor 1987. godine.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 U Kotoru je 28. srpnja 1912. rođen Augustin Stipčević. Zadarski list 0.
- ↑ 2,0 2,1 Stipčević, Augustin. www.enciklopedija.hr 0. Pristupljeno 2022-01-28.
- ↑ Katalog Knjižnica grada Zagreba - Pretraživanje. katalog.kgz.hr 0. Pristupljeno 2022-01-28.