Hrvati u Crnoj Gori, nacionalna zajednica u Crnoj Gori.
Općenito
Starinačka su zajednica i autohtono su stanovništvo Crne Gore, izuzevši Hrvata iz drugih krajeva koji su poslom došli živjeti i raditi u Crnu Goru. U najstarijim povijesnim vrjelima spominju se Hrvati u srednjovjekovnoj Duklji. Danas su najviše zastupljeni u priobalju, posebice u krajevima koji su bili dijelom Mletačke Republike: Boka kotorska, Budva s okolicom i Spič. Nazočni su još i u Svebarju (Bar s okolicom, Šestani). Znatnija istiskivanja počinju s osmanskim osvajanjima, a u novije doba počinju u 19. stoljeću u krajevima koji su ostali u osmanskoj državi odnosno u Kneževini Crnoj Gori. Kroz Jugoslavije se broj Hrvata znatno smanjio, a osobito u vrijeme Titove Jugoslavije, kad su pojedina naselja izgubila hrvatske većine odnosno sa značajne manjine postali rubnom pojavom. U Titovoj Jugoslaviji i poslije u SRJ, pa čak i u neovisnoj Crnoj Gori, raširena je etnička mimikrija, te se ne izjašnjavaju kao Hrvati, nego kao Jugoslaveni, Bokelji ili Crnogorci katolici. Na popisu 2021. se 2.000 ljudi izjasnilo Bokeljima i Crnogorcima katolicima.[1] Hrvatska nacionalna svijest očuvala se uglavnom kod katolika. No i tu je zbog etničko-vjerske mimikrije i sekularizacije manja brojka, što je vidljivo u krajevima gdje su Hrvati najbrojniji u Crnoj Gori, u Boki kotorskoj. Ondje je udio ateista, agnostika, neidentificiranih kršćana ili vjerski neizjašnjenih osoba među svim nacijama i popisnim grupacijama bio je daleko veći nego u ostatku Crne Gore. Kod pretežito bošnjačkih/muslimanskih i albanskih sredina, taj je broj neznatan, u ruralnim čisto pravoslavnim sredinama je između 1,7% i 3,3%, u općinama sa gradskim centrima u koje su znatnije doseljavali i nepravoslavni (Nikšić, Cetinje, Danilovgrad i Podgorica) udio je od 4,1 do 4,9%, dok je u bokokotorskim općinama od 7,3% do 8,8%.[2]
Do 1940-ih u Crnoj Gori u predjelu Raške bila je živa hrvatska nacionalna svijest i kod pravoslavaca, u Kovrenu kod Bijelog Polja. Općenito na području raške (Sandžaka) ostali su toponimi koji su odrazom rane prisutnosti zapadnoga kršćanstva (Sutivan, Latinsko groblje), naselja u kojima se odrazio etnonim Hrvat, te tragovi u osobnim imenima, kada su i neki pravoslavni svećenici nosili ime Hrvoje. [3]
Od Hrvata koji su došli živjeti i raditi u Crnoj Gori, u novije vrijeme su to hrvatske rukometne reprezentativke koje su izabrale igrati za Crnu Goru, Matea Pletikosić i Marta Batinović.[4]
Kultura
- 60 posto ukupnog kulturnog blaga Crne Gore potječe od Hrvata.[5]
- 13. siječnja je uzet za Dan Hrvata u Crnoj Gori. Nadnevak je uzet jer na taj dana je bio Dan prijenosa moći svetoga Tripuna u Kotor 809. godine, poznatom kao Karike.[5]
Popisi
Prema popisu stanovništva u Crnoj Gori iz 2011. kao Hrvati izjasnilo se 6.021 ili 0,97% stanovnika.[5]
Mediji
Politika
U Crnoj Gori djeluju dvije stranke Hrvata:[5]
Od 2002. do 2020. hrvatska je manjina u sazivu crnogorskog parlamenta imala zastupnika, što se izgubilo nakon izbora 2020. zbog daljnjeg usitnjavanja broja hrvatskih glasova podijelom na dvije dvije političke stranke, Hrvatska građanska inicijativa (HGI), dotad glavnoj strankom cg. Hrvata, te Hrvatska reformska stranka Crne Gore (HRS). Na tim je izborima HGI je osvojio 1.106 glasova ili 0,27 posto, a HRS 496 glasova ili 0,12 posto. Obije nisu dosegle potrebnih 1500 glasova za zajamčeno zastupničko mjesto koje bi pripadalo manjini. Na lokalnoj razini, Hrvati u imaju zastupnike u lokalnom parlamentu općine Tivata imaju tri zastupnika, a povremeno u lokalnom parlamentu općine Kotora.[5]
Izvori
- ↑ Z.V.: Tko nam čuva leđa? . Hrvatska riječ, Subotica, br. 999. 10. lipnja 2022. , str. 3.
- ↑ Saša Mrduljaš: Broj Hrvata u Crnoj Gori prema popisima stanovništva1948. - 2011. . Migracijske i etničke teme / Migration and Ethnic Themes 37 (2021), 1, str. 91.-92.
- ↑ Domagoj Vidović/Hrvatsko slovo: Zanimljivo otkriće Domagoja Vidovića: Hrvati pravoslavci u crnogorskome dijelu Sandžaka . LIKEmetkovic.hr. 16. listopada 2019.Arhivirano 1. svibnja. 2021. Pristupljeno 31. prosinca 2025.
- ↑ Agonija Hrvatice na golu Crne Gore: Teška ozljeda naše nekadašnje najbolje rukometašice . Gol.hr. 7. prosinca 2023. Pristupljeno 31. prosinca 2025.
- ↑ 5,0 5,1 5,2 5,3 5,4 Hina/I.B.: Dan Hrvata u Crnoj Gori. HRT. 13. siječnja 2023. Pristupljeno 31. prosinca 2025.
- ↑ Z. K./Hina: Hrvati u Crnoj Gori osnovali još jednu stranku na čelu s Marijom Vučinović. T-portal. 24. srpnja 2020. Pristupljeno 31. prosinca 2025.
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
