Engleski jezik

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 5950 od 9. srpnja 2021. u 08:43 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Engleski jezik
Speech balloon.svg

English
Države
govorenja:
SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Australija, Novi Zeland i drugdje
Regije
govorenja:
Uglavnom Zapadna Europa, Sjeverna Amerika i Australazija
Broj govornika: materinski jezik: 420 milijuna

strani jezik: oko 600 milijuna

Rang: 2.
Razredba: indoeuropski

 germanski
  zapadnogermanski
   anglijski
    engleski

Jezični kôd
ISO 639-1: en
ISO 639-2: eng
ISO 639-3: ENG
Vidi također: Jezik | Jezične porodice i jezici | Popis jezika po kodnim nazivima | Popis jezika
     Države u kojima je engleski jezik glavni i službeni.
     Države u kojima je engleski jezik samo službeni

Engleski jezik (ISO 639-3: eng), jedan od dva jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori preko 328.008.000 ljudi[1], a poznaje ga 508 milijuna širom svijeta, od čega većina živi na području UK-a (55.000.000; 1984), SAD-a (210.000.000; 1984), Australija (15.682.000; 1987), Novi Zeland (3.213.000; 1987), Irska (2.600.000; 1983), Zimbabve (375.490; 1969), Singapur (227.000; 1985), Liberija (69.000; 1993), Izrael (100.000; 1993), etc.[2] U svakoj od nabrojanih država govori se zasebna nacionalna standardna varijanta engleskog jezika i svaka ima određene jezične posebnosti koje su zabilježene i u kodificirajućim knjigama pojedine države (rječniku, gramatici i pravopisu). Stoga se engleski jezik u sociolingvistici klasificira kao policentrični standardni jezik, kakvi su i drugi veći europski jezici.

Povijest i širenje engleskog jezika

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Povijest engleskog jezika

Engleski jezik je nastao iz jezika germanskih plemena koja su se u kasnom starom vijeku naselila na jugoistoku otoka Velike Britanije. S razvojem britanskog kolonijalnog carstva, u područjima koja je kolonizirala njen je jezik postajao dominantan, a često i službeni. U Sjedinjenim Američkim Državama na saveznoj razini ne postoji službeni jezik, ali de facto službeni jezik je engleski. U Kanadi se, osim u Quebecu gdje je dominantniji francuski, također govori engleski. Jezici indijanskih plemena koja su živjela u Sjevernoj Americi su skoro izumrli, kako su dotična plemena raseljena u rezervate i pri tome bitno reducirana, a praktično svi njihovi pripadnici asimilirani u današnju civilizaciju.

Sličan proces zbivao se za vrijeme kolonizacije Južnoafričke Republike, Australije te Novog Zelanda, s istim posljedicama. Najrašireniji je jezik na svijetu poslije kineskog, španjolskog i hindskog jezika.

Gramatika

Za razliku od hrvatskog i većine slavenskih jezika engleski je tijekom povijesnog razvoja gotovo izgubio deklinaciju imenica i pridjeva:

  • množina pravilnih imenica tvori se dodavanjem nastavka s ili es,
  • praktično postoje dva padeža, nominativ i tzv. saksonski genitiv

Izgovor

Engleski za većinu riječi ima tzv. povijesni pravopis koji je uglavnom fiksiran u vrijeme izuma tiskarstva pa je zbog jezičnih promjena teško predvidjeti izgovor riječi na temelju zapisanog oblika. Također, u engleskom postoje neki glasovi kojih nema u hrvatskom jeziku, primjerice suglasnik /ð/ u riječi the i veći broj samoglasnika i dvoglasa.

Vidi još

Izvori

Vanjske poveznice