Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Nominativ

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Nominativ (lat. nominare = imenovati) padež je koji u mnogim jezicima, uključujući hrvatski, označava vršitelja radnje, nositelja zbivanja, stanja ili osobine, nasuprot drugim padežima. Nominativ se često naziva i "prvi" padež. Pojmovi se u rječnicima nalaze redovno u nominativu.

U hrvatskom nominativ odgovara na pitanje tko? ili što? Nominativ je, uz vokativ, samostalan padež. On je najčešće subjekt ili dio imenskog predikata u rečenici.

Služba


Nominativ i njegova služba:

Marko je došao.
Bijeli je cvijet procvao.
Došli su gosti.
On je bio mudar.
To nije moj konj.
Vrata su otvorena.
  • uz neke glagole (postati, zvati se, ostati, činiti se, biti i dr.), nominativ služi kao i predikatni proširak (na njegovo mjesto u ovim slučajevima ponekad može doći i instrumental)
Postao je liječnik.
Zovem se Bond.James Bond.
Bio je učitelj.
Odjeknulo je kao bomba.
To nije bio Marko, nego Maja!
Izgledala je kao vila.
Dobar kao kruh.
  • zajedno s veznikom kao može imati i službu priložne oznake vremena
Još kao dijete nije volio to jesti.
Bila je tu i Janja, Ivanova žena, vrlo ozbiljna osoba.
  • izvan rečenice nominativ služi za imenovanje bića, stvari, pojava
hrast lužnjak, Hrvatska, mliječna čokolada, Hrvoje Horvat, Jadransko more, Požeška kotlina


Glasovne promjene u nominativu

Sibilarizacija
Jednina Množina
vuk vuci (vukovi)
dječak dječaci
prilog prilozi
kruh krusi

Sibilarizacija je glasovna promjena u kojoj se suglasnici k, g i h zamjenjuju suglasnicima c, z i s.

Neke imenice u nominativu množine muškog roda imaju dugu množinu (nastavci su -ovi, -evi: vuk - vukovi, duh - duhovi), a neki imaju kratku (-i: duh - dusi, vuk - vuci), a neki i dugu i kratku što znači da mogu biti duhovi i dusi, vukovi i vuci.

Umetkom -ov produžuje se osnova množine jednosložnih imenica, a umetkom -ev ako imenica završava glasom č, ć, š, ž, dž, đ, j, lj ili nj.

Nepostojeće a
Jednina Množina
pas psi
pisac pisci
ljenivac ljenivci
borac borci

Nepostojeće a je a koje postoji samo u nekim oblicima iste riječi, npr. pas - psi, pisac - pisci.