Toggle menu
243,8 tis.
103
18
640 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.
Inačica 546979 od 8. travanj 2025. u 02:52 koju je unio Suradnik10 (razgovor | doprinosi) (Zamjena teksta - '.-2' u '. — 2')
Cavtat
Cavtat na zemljovidu Hrvatska
Cavtat
Cavtat
Cavtat na zemljovidu Republike Hrvatske
Država Hrvatska
Županija Dubrovačko-neretvanska
Općina/Grad Konavle
Najbliži (veći) grad Dubrovnik
Nadmorska visina 10 - 70 m
Zemljopisne koordinate 42°35′N 18°13′E / 42.58°N 18.22°E / 42.58; 18.22
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 2.015
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 2.153
Pošta 20210 Cavtat
Pozivni broj +385 20
Autooznaka DU
Cavtat na zemljovidu Dubrovačko-neretvanska županija
Cavtat
Cavtat
Cavtat na zemljovidu Dubrovačko-neretvanske županije
Cavtat

Cavtat je gradić u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i administrativno sjedište Općine Konavle.

Zemljopisni položaj

Cavtat je smješten na zapadnim obalama Konavala, 19 km jugoistočno od Dubrovnika, podno Jadranske turističke ceste. Dvanaestak kilometara od Cavtata, ispod strmih litica konavoskih stijena, nalazi se čuvena Pasjača, plaža osebujne ljepote.

Naziv

Naziv Cavtat je kroatizirani oblik nastao od naziva Civitas vetus, kako su njegovi bjegunci u Dubrovniku nazivali svoje matično naselje Epidaurus.

Povijest

Na mjestu današnjeg Cavtata nalazila se starogrčka kolonija Epidaurum koja 228. godine prije Krista dolazi pod vlast Rimljana koji tu osnivaju svoju koloniju Epidaurus. Najstariji arheološki nalazi pronađeni na području današnjeg Cavtata iz 6. su stoljeća prije Krista.[1] Izvan obrambenih zidina grada pretpostavlja se postojanje građevine rimskog amfiteatra za priređivanje krvavih gladijatorskih igara. Ondašnji stanovnici Cavtata napuštaju mjesto povlačeći se pred najezdom Slavena 614. godine na stare ilirske gradine u današnjoj Župi Dubrovačkoj, te podno padina brda Srđ u vjerojatno već postojeću utvrdu, kaštel. Tu osnivaju naselje kasnije iskrivljenog latinskog naziva Ragusa, iz čijeg nukleusa je nastao današnji Dubrovnik.

Slavenski Cavtat je nakon toga pripao Travunji, a 1426. godine, od vojvode Radoslava Pavlovića ga otkupljuje Dubrovačka Republika, te tada Cavtat postaje drugi centar Republike i ima važnu ulogu u društvenom životu.

Gospodarstvo

Gospodarstvo Cavtata se gotovo u cijelosti zasniva na turizmu i ugostiteljstvu te u nešto manjoj mjeri ribarstvu. U Cavtatu danas postoji pet hotela od koji je najpoznatiji hotel Croatia s pet zvjezdica, te brojni restorani, caffe barovi, suvenirnice, luka za prihvat manjih i većih jahti i izletničkih brodica.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Cavtatu živi 2 153 stanovnika, uglavnom Hrvata katoličke vjeroispovjesti.

Kretanje broja stanovnika 1857. — 2011.[2]
<timeline> Colors=

id:lightgrey value:gray(0.9)
id:darkgrey  value:gray(0.7)
id:sfondo value:rgb(1,1,1)
id:barra value:rgb(0.6,0.7,0.8)

ImageSize = width:550 height:373 PlotArea = left:50 bottom:50 top:30 right:30 DateFormat = x.y Period = from:0 till:2200 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = justify ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:100 start:0 ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:50 start:0 BackgroundColors = canvas:sfondo

BarData=

bar:1857 text:1857.
bar:1869 text:1869.
bar:1880 text:1880.
bar:1890 text:1890.
bar:1900 text:1900.
bar:1910 text:1910.
bar:1921 text:1921.
bar:1931 text:1931.
bar:1948 text:1948.
bar:1953 text:1953.
bar:1961 text:1961.
bar:1971 text:1971.
bar:1981 text:1981.
bar:1991 text:1991.
bar:2001 text:2001.
bar:2011 text:2011.




PlotData=

color:barra width:20 align:left
bar:1857 from:0 till: 749
bar:1869 from:0 till: 634
bar:1880 from:0 till: 675
bar:1890 from:0 till: 723
bar:1900 from:0 till: 708
bar:1910 from:0 till: 740
bar:1921 from:0 till: 700
bar:1931 from:0 till: 774
bar:1948 from:0 till: 641
bar:1953 from:0 till: 654
bar:1961 from:0 till: 821
bar:1971 from:0 till: 954
bar:1981 from:0 till: 1585
bar:1991 from:0 till: 1930
bar:2001 from:0 till: 2015
bar:2011 from:0 till: 2153




PlotData=

bar:1857 at: 749 fontsize:S text: 749 shift:(-10,5)
bar:1869 at: 634 fontsize:S text: 634 shift:(-10,5)
bar:1880 at: 675 fontsize:S text: 675 shift:(-10,5)
bar:1890 at: 723 fontsize:S text: 723 shift:(-10,5)
bar:1900 at: 708 fontsize:S text: 708 shift:(-10,5)
bar:1910 at: 740 fontsize:S text: 740 shift:(-10,5)
bar:1921 at: 700 fontsize:S text: 700 shift:(-10,5)
bar:1931 at: 774 fontsize:S text: 774 shift:(-10,5)
bar:1948 at: 641 fontsize:S text: 641 shift:(-10,5)
bar:1953 at: 654 fontsize:S text: 654 shift:(-10,5)
bar:1961 at: 821 fontsize:S text: 821 shift:(-10,5)
bar:1971 at: 954 fontsize:S text: 954 shift:(-10,5)
bar:1981 at: 1585 fontsize:S text: 1.585 shift:(-10,5)
bar:1991 at: 1930 fontsize:S text: 1.930 shift:(-10,5)
bar:2001 at: 2015 fontsize:S text: 2.015 shift:(-10,5)
bar:2011 at: 2153 fontsize:S text: 2.153 shift:(-10,5)




TextData=

fontsize:S pos:(20,20)
text:Izvor – Državni zavod za statistiku

</timeline>

Znamenitosti

Mauzolej

U toploj atmosferi urbane cjeline stare jezgre Cavtata, ističe se kuća Vlaha Bukovca, muzej ambijetalnog gradskog prostora, atelje i galerija umjetnina najznačajnijeg hrvatskog slikara akademskog realizma. Mauzolej obitelji Račić, na groblju Sv. Roka u Cavtatu, remek je djelo u stilu art decoa poznatog kipara Ivana Meštrovića, na kojem je radio i najznačajniji kipar našeg ekspresionizma Juraj Škarpa. Knežev dvor, uz samu cavtatsku rivu, palača je iz 16. st., nekad sjedište dubrovačkog kneza, danas je galerija i zbirka umjetnina zaklade Baltazara Bogišića, pravnika i pisca iz 19. st. Pinakoteka župne crkve Sv. Nikole, čuva vrijedno sakralno blago koje je prikupljano kroz stoljeća.

U Cavtatu su sačuvani i spomenici iz rimskog vremena, između ostaloga ostaci kazališta, kao i ostatci gradskih zidina, akvedukta, monumentalne jezgre - nimfeja i jedne veće gradske vile. Osim toga u Cavtatu postoje brojne stare palače i rezidencije pomoraca. Jedna od najljepših je vila Banac, gdje se trenutno nalaze prostorije Općine Konavala.

Poznate osobe

Cavtat je rodno mjesto znamenitog hrvatskog pravnika i znanstvenika Baltazara Bogišića, autora Opšteg imovinskog zakonika za knjaževinu Crnu Goru.

U Cavtatu je 1855. godine rođen Vlaho Bukovac, jedan od najpoznatijih hrvatskih slikara. Poznatija su mu djela velike dekorativne kompozicije Dubravka i Gundulićev san.

Među poznatim osobama rođenim u Cavtatu, neizbježno je i ime hrvatskog političara Frana Supila, rođenog u Cavtatu 1870. godine, borca za sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom.

Cavtat je dao biskupa Vlahu Barbića, pomoćnog biskupa dubrovačke biskupije i naslovnog biskupa surske biskupije.

1912. godine u Cavtatu je rođen hrvatski dirigent Vinko Kalačić.

Hrvatski nogometni sudac Ivica Laptalo.

Promet

Cavtat je uskom i zavojitom lokalnom cestom dugačkom 2 km, kod mjesta Zvekovice povezan s Jadranskom turističkom cestom. U neposrednoj blizini Cavtata, 5 km istočno, nalazi se dubrovačka zračna luka. U prošlosti, Cavtat je bio željeznička postaja na pruzi Gabela – Zelenika.

S Dubrovnikom je povezan autobusnom linijom 10 prometnog poduzeća Libertas.

Šport

Galerija

Literatura

Izvori

  1. Batović, Š., Osvrt na područje dubrovnika u prapovijesti, Arheološka istraživanja u Dubrovniku i dubrovačkom području, Zbornik HAD, Zagreb, 1988., str. 56.
  2. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857. — 2001., www.dzs.hr

Vanjske poveznice

Sestrinski projekti

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Cavtat

Turistička zajednica