Dubravka (Konavle)
| Dubravka | |
|---|---|
  Dubravka Dubravka na zemljovidu Republike Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Dubrovačko-neretvanska |
| Općina/Grad | Konavle |
| Najbliži (veći) grad | Dubrovnik |
| Nadmorska visina | 460 m |
| Zemljopisne koordinate | 42°32′11″N 18°25′23″E / 42.5365°N 18.4231°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 265 |
| Stanovništvo (2011.) | |
| - Ukupno | 295 |
| Pošta | 20216 Dubravka |
| Pozivni broj | 020 |
| Autooznaka | DU |
 Dubravka Dubravka na zemljovidu Dubrovačko-neretvanske županije | |
Dubravka je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, smješteno u općini Konavle.
Zemljopisni položaj
Dubravka se nalazi iznad jadranske turističke ceste, u konavoskim brdima, oko 40 km jugoistočno od Dubrovnika, u blizini granice prema Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.
Naziv
Mjesto je dobilo naziv po šumi hrasta koju mjesno stanovništvo naziva dubravom. Prije se naselje zvalo Mrcine.
Povijest
U Dubravci je crkva sv. Barbare, jedna od najstarijih crkvica u Konavlima. Oko te je crkve najveće očuvano srednjovjekovno groblje u Konavlima. Ondje su 104 stećka, od čega 94 cjelovita i 10 ulomaka, a po tipografiji 69 ploča i 35 sanduka. Od 2016. godine lokalitet sv. Barbare sa stećcima našao se na Listi svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Uvršten je kad i lokaliteti Velika i Mala Crljivica u Cisti Velikoj u općini Cisti Provu.[1]
Dubravka je smještena na prirodnom prolazu koji povezuje Konavle sa susjednom Hercegovinom. Ovuda je prolazila stara prometnica kojom su se kretale trgovačke karavane iz unutrašnjosti prema Dubrovniku i obratno. Mjesto je bilo poznato po pograničnom sajmu. Za vrijeme Dubrovačke Republike bilo je jedna od konavoskih kaznačina koja u 16. stoljeću ima 50 do 60 kuća u kojima živi oko 160 stanovnika.[2] U idućem stoljeću (1673.) Dubravka je imala 24 stanovnika, a njeni dijelovi Pičete 85, Vatasi 45 i Butkovina 102 stanovnika.[3] Za Republike ovo selo u crkvenom pogledu pripada župi Gruda, a zaselak Vatasi župi Pločice. Utemeljenjem župe Mrcine 1731. sva četiri naselja pripala su novoj župnoj zajednici. Niža muška pučka škola u selu spominje se prvi put 1840., ali će zbog nedostatka prostora, školovanih učitelja i pitanja financiranja uskoro biti zatvorena.[4] Katastarska općina Dubravka prema provjeri zemljišta 1837. obuhvaća 927 hektara, 37 ara i 31 metar četvorni površine.[5] Zemlja je uglavnom crljenica ispunjena vrtačama i docima. Tada je 75% zemlje bilo neobrađeno, 23% obrađeno, a 2% se odnosilo na putove, potoke, vode, površine koje pokrivaju stambene i gospodarske zgrade itd. Na oranicama se najviše sijala pšenica, ječam, zob, kukuruz, crveni sijerak, bob i grahorica. Na čistim pašnjacima najviše su zastupljeni vinova loza i masline.
Prehrana stanovništva se obično sastojala od ječmenog i kukuruznog kruha ili pak onog od crvenog sijerka (rjeđe od pšenice), rijetko svježeg, a više slanog mesa, zelja začinjenog maslinovim uljem i dodataka (luk, kapula, soljene masline i slani sir). U vrtovima oko kuća uzgaja se verzot, karfiol, blitva, ponešto smokava, bresaka, trešanja i rjeđe limuna. Stanovništvo oko dva puta tjedno ide na sajam u Cavtat ili u Dubrovnik, te najčešće prodaje vino, a kupuje stoku i vunu. Godine 1837. u selu je zabilježeno 390 koza, 337 ovaca, 192 svinje, 55 volova, 33 mazge, 15 magaraca, 3 krave i 1 konj.
Tijekom Domovinskog rata Dubravku je bila okupirala JNA i četničke postrojbe te je mjesto u potpunosti bilo uništeno, opljačkano i spaljeno. Nakon rata mjesto je u cjelosti obnovljeno.
Gospodarstvo
Gospodarstvo je u Dubravci nerazvijeno, a jedina grana gospodarstva je poljoprivreda.
Stanovništvo
U Dubravci, prema popisu stanovnika iz 2011. godine, živi 295 stanovnika uglavnom Hrvata katoličke vjeroispovjesti[6].
Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[7]
Šport
Vanjske poveznice
Literatura
- 1. Konavoski zbornik, Konavle, Dubrovnik, 1982.
Izvori
- ↑ HINA/Laudato/E.D.: Lokalitet sv. Barbare sa stećcima na Listi svjetske kulturne baštine UNESCO-a, laudato.hr, 22. srpnja 2016. Pristupljeno 26. srpnja 2016.
- ↑ Radoslav Grujić, Kaznačine u Konavlima XVI veka, Zbornik iz dubrovačke prošlosti Milanu Rešetaru o sedamdesetoj godišnjici života, Dubrovnik 1931., str. 93.-94.
- ↑ Zdravko Šundrica, Popis stanovništva dubrovačke republike iz 1673/74. godine, "Arhivski vjesnik", 1959., 431.-432.
- ↑ Schematismo dell'imperial regio governo della Dalmazia per l'anno 1840, 174. i Manuale provinciale della Dalmazia per l'anno 1848, 208.
- ↑ Arhiv Republičke geodetske uprave SRH Split, Operat porezne procjene općine Mrcine iz 1844.
- ↑ Popis stanovništva 2011. godine
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
- PREUSMJERI Predložak:Konavle