Gruda

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovo je glavno značenje pojma Gruda. Za druga značenja pogledajte Gruda (razdvojba).
Gruda
Gruda na zemljovidu Hrvatska
Gruda
Gruda
Gruda na zemljovidu Republike Hrvatske
Država Hrvatska
Županija Dubrovačko-neretvanska
Općina/Grad Konavle
Najbliži (veći) grad Dubrovnik
Nadmorska visina 70 m
Zemljopisne koordinate 42°31′04″N 18°22′12″E / 42.51785°N 18.37004°E / 42.51785; 18.37004
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 753
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 741
Pošta 20215 Gruda
Pozivni broj 020
Autooznaka DU
Gruda na zemljovidu Dubrovačko-neretvanska županija
Gruda
Gruda
Gruda na zemljovidu Dubrovačko-neretvanske županije

Gruda je mjesto u Konavlima, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji udaljeno od Dubrovnika 30 km.

Zemljopisni položaj

Smješteno je podno Ilijinog brda, na samom rubu Konavoskog polja, okrenuto put sjevera. Na Grudi živi oko 800 ljudi, a pod Grudu se ubrajaju i zaseoci Bačev Do' (zapadno) i Tušići (istočno). U bližoj okolici protječu dvije rijeke: Ljuta i Konavočica koje se spajaju na Sastavu koje je nekad bilo omiljeno kupalište grudske mladeži.

Gospodarstvo

Gruda, kao i općenito Konavle, pretežno je agrarni kraj, i nema veliku industrijsku tradiciju. Od davnina ovdje je poznata prerada poljoprivrednih proizvoda, ali tada se nije radilo za neko veće tržište, već samo za vlastite potrebe prehrane. Prerada maslina i obrada vinove loze onda su bila neizbježna za sva kućanstva.

Danas Gruda slovi kao gospodarsko središte Konavala, prvenstveno zahvaljujući pogodnom geografskom položaju. Kao i u prošlosti, uzgajanje vinove loze primarna je poljoprivredna grana koja je i zaštitni znak ovog kraja. Sukladno s ogromnim vinogradskim površinama, na Grudi je otvorena vinarija, koja otkupljuje vino od konavoskih vinara. Vinarija je za vrijeme srpsko-crnogorske agresije prestala s radom i bila zapuštena, te se sad polako obnavljaju prijeratni potencijali.

Kultura

Na Grudi se svake godine održavaju Dani otvorenih vrata svile i veza, kulturno-edukativna manifestacija. Pokrenuta je radi očuvanja i promicanja bogate konavoske nematerijalne baštine – osobito tradicije uzgoja svile i konavoskog veza. U programu su radionice konavoskog veza, edukacije o svili na hrvatskom i engleskom jeziku, radionice za djecu, predavanja, kviz, glazbeni nastupi te razgovori s čuvaricama tradicije.[1] Manifestacija ima i glazbeni program. Konovoske veze imaju glazbeni program i razgovor s glazbenicima, o glazbi, Konavlima i inim temama. Na manifestaciji se također predstavljaju konavoske mješnice, konavoska istresica i zvuci arhaičnih Konavala.[2]

Šport

Od športa na Grudi djeluju nogometni klub »Slaven« te boćarski klub »Slaven«. Ljeti se na Grudi održava amaterski turnir u nogotenisu, koji postaje sve popularniji sport ovog kraja. Turnir je postao tradicionalan i održava se svake godine. Na Grudi djeluje i Škola košarke "Konavle".

Povijest

Okolica Grude naseljena je još u pretpovijesti i antici. Iz tih vremena datira naselje Jarić-grad.[3]

Gruda se prvi put spominje negdje početkom 17. stoljeća, i to kao Držojevići, koji su se u 19. stoljeću prezvali u Gruda. 1881. se otvara osnovna škola.

1. lipnja 1936. u Konavle je sletio prvi avion, na aerodrom Grudu. Aerodrom Gruda, iako travnat i 27 km udaljen od Dubrovnika, ipak je služio sve do 1962., kada se izgrađuje veći i bolji u Čilipima. Preko grudskog aerodroma Dubrovnik je bio povezan sa Splitom, Zagrebom, te Bečom, Pragom i Brnom.

Prva automatska telefonska centrala u Grudi je montirana 1938. godine.

1944. se osniva niža gimnazija s đačkim domom. Studenoga 1944. godine su nakon tzv. oslobođenjana isti dan u studenome 1944. nakon tzv. oslobođenja.[4] partizani odveli don Ivana Jelinovića s još sedmoricom Konavljana, Antunom Kordom, Cvijetom Bratošem, Nikom Glavićem, Antunom Palijem, Ivom Alamatom, Nikom Cvjetkovićem i Nikom Obradovićem nekamo na Korčulu gdje su ih temeljem prokazivanja i lažne optužbe ubili.[5]

Stanovništvo

Na Grudi prema popisu stanovništva iz 2011. godine obitava 741 stanovnik.[6].


<style> .population-wrapper {

 width: 100%;
 max-width: 750px;
 margin: 20px auto;
 padding: 15px;
 background: #f8f9fa;
 border: 1px solid #ddd;
 border-radius: 12px;
 box-shadow: 0 2px 6px rgba(0,0,0,0.1);
 font-family: sans-serif;

}

/* Dark mode */ @media (prefers-color-scheme: dark) {

 .population-wrapper {
   background: #1e1e1e;
   border-color: #444;
   color: #eee;
 }
 .population-bar span {
   color: #fff;
 }

}

/* Bar chart */ .population-bar {

 display: flex;
 align-items: center;
 margin: 6px 0;

} .population-year {

 width: 60px;
 font-weight: bold;

} .population-value {

 flex-grow: 1;
 height: 22px;
 border-radius: 4px;
 position: relative;
 transition: width 1.2s ease;

} .population-value.up { background: #4caf50; } .population-value.down { background: #f44336; } .population-value.equal { background: #607d8b; } .population-value span {

 position: absolute;
 right: 6px;
 top: 2px;
 font-size: 12px;
 font-weight: bold;
 color: #fff;

}

/* Tooltip */ .population-value:hover::after {

 content: attr(data-tooltip);
 position: absolute;
 top: -28px;
 right: 0;
 background: #333;
 color: #fff;
 padding: 4px 8px;
 font-size: 12px;
 border-radius: 4px;
 white-space: nowrap;
 z-index: 10;

}

/* SVG line chart */ .population-linechart {

 width: 100%;
 margin-top: 20px;

} .population-stats {

 margin-top: 15px;
 font-size: 14px;
 background: #eef2f5;
 padding: 10px;
 border-radius: 8px;

} @media (prefers-color-scheme: dark) {

 .population-stats {
   background: #2a2a2a;
 }

} </style>

Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[7]

{{#vardefine:max|0}} {{#vardefine:min|999999}} {{#vardefine:sum|0}} {{#vardefine:count|0}}

<svg class="population-linechart" viewBox="0 0 800 300" preserveAspectRatio="none">

 <polyline fill="none" stroke="#007bff" stroke-width="3"
   points="
   {{#loop:1|20|
     {{#vardefine:sum|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
       {{#vardefine:count|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
       {{#vardefine:max|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
       {{#vardefine:min|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
       Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.,Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.
   }}
   " />

</svg>

{{#vardefine:p0|0}} {{#loop:1|20|

 {{#vardefine:trend|
     Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.
   }}
{{{a{{#var:loop}}}}}
     <div class="population-value {{#var:trend}}"
          style="width:Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.%;"
          data-tooltip="Godina {{{a{{#var:loop}}}}}: {{{p{{#var:loop}}}}} stanovnika">
       {{{p{{#var:loop}}}}}
   {{#vardefine:p0|{{{p{{#var:loop}}}}}}}

}}

Najviše: {{#var:max}} stanovnika
Najmanje: {{#var:min}} stanovnika
Prosjek: Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. stanovnika
Ukupno godina: {{#var:count}}

Izvor – Državni zavod za statistiku



Izvori

  1. Dubrovnik Insider: Dani otvorenih vrata svile i veza na Grudi 2025. . Dubrovnik INsider. 6. kolovoza 2025. Pristupljeno 9. kolovoza 2025.
  2. I.D.: Glazba, tradicija i Konavle u tri dana. Dalmatinski portal. 8. kolovoza 2025. Pristupljeno 9. kolovoza 2025.
  3. Časopis Građevinar Pripremili: Krešimir Regan, Branko Nadilo. Crkveno graditeljstvo: izostavljene i nedovoljno prikazane crkve, br. 1 (2011.) vol.63, str. 84
  4. Dubrovnik Press Nikolina Metković: Na Grudi podijelili žrtve partizana; bista svećeniku i spomen ploča ubijenima ne mogu zajedno?! 21. studenog 2019. (pristupljeno 9. prosinca 2019.)
  5. Narod.hr ph: Don Ivo Jelinović (Gruda) – mladi svećenik žrtva velikih partizanskih pokolja 1944. godine u Dubrovniku i okolici 3. prosinca 2019. (pristupljeno 9. prosinca 2019.)
  6. Popis stanovništva 2001. godine
  7. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr

Vanjske poveznice


Nedovršeni članak Gruda koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.