Bursa

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 503319 od 1. svibnja 2022. u 10:30 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir turski grad

Bursa (povijesno Prusa, grčki: Προύσα) je grad u sjevernozapadnoj Turskoj. Sjedište je pokrajine Bursa, u regiji Marmara. Po broju stanovnika četvrti je grad u Turskoj, ali industrijski najrazvijeniji. Grad je smješten u plodnoj dolini ispod planine Uludağ koju su Rimljani zvali Olimp.

Panorama Burse
Magnify-clip.png
Panorama Burse

Bursa je u modernoj Turskoj centar automobilske industrije i u rangu je najindustrijaliziranih turskih gradova. Također, slovi kao jako kulturno središte, a zbog mnogih parkova i vrtova unutar urbanog područja, kao i zbog guste šume koja okružuje grad, danas je poznat i kao Yeşil Bursa, tj. „Zelena Bursa”.

Povijest

Pogled na Bursu iz 1890-ih.
Grobnica sultana Orhana

Najstarije naselje koje se veže za današnju Bursu je Kios, grčki gradić u povijesnoj Bitiniji izuzetnog strategijskog značaja. Poradi zemljopisnog položaja grad je igrao važnu ulogu i u potonjim vremenima, pa je primjerice bio i glavnim gradom ranog Osmanskog carstva, od 1335. do 1413. god, kada je bio poznat kao Hüdavendigar („Božji dar”).

Procvat doživljava u 14. stoljeću, kad sultan Bajazid I. podiže važne obrazovne i vjerske objekte, a tada bilježi i gospodarski bum, temeljen na tradicionalnim obrtima poput proizvodnje noževa i kočija, te na trgovini svilom (u Bursi je završavao Put svile), kojom su se bavili uglavnom anadolski Židovi [1].

Znamenitosti

  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Mauzoleji ranih osmanskih sultana su najpoznatije gradske znamenitosti, pored brojnih drugih građevina izgrađenih širom grada za vrijeme Osmanskog carstva, kao što su termalne kupke i nekoliko muzeja, uključujući bogati arheološki muzej.

Sveučilište Uludağ
Bursa Atatürk stadion

Bursa se smatra rodnim mjestom Osmanskog carstva, što je potvrđeno zaštitom osam znamenitosti u gradu i obližnjem selu Cumalıkızıku, u južnom dijelu Mramorne regije. Ova mjesta predstavljaju stvaranje urbanog i ruralnog sustava ranog Osmanskog carstva u ranom 14. stoljeću. Ona ilustriraju ključne funkcije društvenog i gospodarskog ustroja nove prijestolnice koji se razvio oko novog građanskog centra. To uključuje komercijalne četvrti - hanove, te külliye (vjerske institucije) u kojima su integriranje džamije, vjerske škole, javna kupatila i kuhinje za siromašne, kao i mauzolej Orhana Gazije, utemeljitelja Osmanske dinastije. Jedan dio izvan povijesne jezgre Burse je selo Cumalıkızık, jedino selu ovog sustava koje predstavlja ruralnu podršku prijestolnice u njezinom zaleđu. Zbog toga su Bursa i Cumalıkızık upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 2014. god[2].

  • Dvorac Bursa
  • Raskošno urešeni ajvan Zelene džamije (Yeşil Cami)
  • Džamija sultana Emira
  • Bazar svile (Koza Han)
  • Most Irgandi iz 1442. god.

Gradovi prijatelji

Bursa ima ugovore o partnerstvu sa sljedećim gradovima:

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Bursa.

Izvori

  1. ↑ O Bursi
  2. ↑ Bursa and Cumalıkızık: the Birth of the Ottoman Empire, službene stranice UNESCO-a (engl.) Posjećeno 26. lipnja 2014.
v • r • u
Svjetska baština u Turskoj
Flag of UNESCO.svgEuropa
Povijesni dijelovi Istanbula: Konstantinov hipodrom, Aja Sofija, Aja Irena, Cisterna Bazilike, Crkva Hora, Teodozijeve zidine, džamije Ahmedija, Sulejmanija, Šehzada, Jeni, i palača Topkapi Saraj (1985.) • Džamija Selimija i njezin društveni kompleks (2011.)
Turska zastava
Azija
Afrodizija (2017.) • Arheološki lokalitet Ani (2016.) • Bursa i Cumalıkızık: rođenje Osmanskog carstva (2014.) • Çatal Höyük (2012.) • Velika džamija i bolnica u Divriğiju (1985.) • Diyarbakır utvrda i kulturni krajolik Hevsel vrtova (2015.) • Efez (2015.) • Göbekli Tepe (2018.) • Ruševine Hattuše (1986.) • Ruševine Ksantosa s Letinim svetištem Letoon (1988.) • Monumentalne grobnice u brdima Nemruta (1987.) • Pergam i njegov višeslojni kulturni krajolik (2014.) • Povijesno središte Safranbolua (1994.) • Troja (1998.)
Mješovita baština (2)
Nacionalni park Göreme i spomenici u stijenama Kapadocije (1985.) • Antički grad Hierapolis s terasama Pamukkale (1988.)
Nematerijalna svjetska baština (20)
Tradicija Âşıklık (2009.) • Çini, tradicijska vještina proizvodnje glazura u keramici (2016.) • Ebru, turska umjetnost mramora (2014.) • Hıderles (Ederlezi), proslava Jurjeva, tj. proljeća1) (2017.) • Proizvodnja plošnog kruha poznatog kao lavaš, katirma, jupka ili jufka2) (2016.) • Kazalište sjena Karađoz (2009.) • Keşkek (2011.) • Kırkpınar ili hrvački festival (2010.) • Umjetnost javnog pripovjedanja Meddah (2008.) • Festival Mesir Macunu (2012.) • Ceremonija Mevlevi Sema (2008.) • Proslava nove godine Novruz3) (2008.) • Semah, ritual Alevi-Bektaşi vjernika (2010.) • Tradicijski Sohbet skupovi (2010.) • Kultura i tradicija turske kave (2013.) • Zviždući jezik* (2017.) • Dede Korkut (s Azerbajdžanom i Kazahstanom) (2018.) • Tradicionalno tursko streličarstvo (2019.) • Tradicionalna strateška igra: Togyzqumalaq, Toguz Korgool, Mangala / Göçürme (s Kazahstanom i Kirgistanom) (2020.) • Umjetnost minijature (s Azerbajdžanom, Iranom i Uzbekistanom) (2020.)
1) S Makedonijom 2) S drugim državama (Azerbajdžan, Iran, Kazahstan i Kirgistan) 3) Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva.  * Svjetska baština u opasnosti
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Bursa&oldid=503319"