Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Zambija

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 472262 od 7. travanj 2022. u 13:57 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (bnz)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir zemlja svijeta

Zambija je država u južnoj Africi, bez izlaza na more. Graniči na zapadu s Angolom, na sjeveru s DR Kongom, na sjeveroistoku s Tanzanijom, na istoku s Malavijem, na jugoistoku s Mozambikom te na jugu sa Zimbabveom, Bocvanom i Namibijom.

Zemljopis

Većina Zambije zauzima visoravan čije se visine kreću od 1000 do 1500 m, ispresijecana dubokim riječnim dolinama i tektonskim jarcima. Teren se uspinje prema istoku, gdje se u brdima Mafinga nalazi najviša točka Zambije s visinom od 2301 m. Veliki dio južne granice prema Zimbabveu tvori rijeka Zambezi na kojoj se nalaze Viktorijini vodopadi, među najpoznatijima na svijetu.

Viktorijini vodopadi

Povijest

Prvotne starosjedioce Bušmane i Hotentote prije 2000 godina istisnuli su nadolazeći Bantu narodi. U 8. stoljeću na području gornjeg Zambezija ustanovio je narod Barotse državu Barotseland, a sjeverno od nje formirao se plemenski savez naroda Bemba. Glavnina doseljavanja započela je u 15. stoljeću s dolaskom naroda Luba i Lunda iz susjednog Konga i Angole. Narod Nguni, koji potječe s juga, pridružio im se u 19. stoljeću.

Osim malobrojnih portugalskih istraživača Europljani nisu došli u dodir s teritorijem Zambije sve do sredine 19. stoljeća kada na ovo područje prodiru zapadni istraživači, misionari i trgovci. Tako godine 1855. engleski istraživač David Livingstone za Europu otkriva slapove na rijeci Zambezi i naziva ih po kraljici Viktoriji.

Godine 1888. Cecil Rhodes, predstavnik britanskih trgovačkih i političkih interesa, dobio je od ovdašnjih poglavica koncesiju za iskorištavanje rudnih bogatstava, a još iste godine Sjeverna i Južna Rodezija (sadašnji Zimbabve) proglašene su za područja britanske interesne sfere. Upravljanje protektoratom Sjeverne Rodezije godine 1924. prebačeno je na Britanski kolonijalni ured.

Godine 1953. dvije Rodezije zajedno s Nyasom (današnji Malavi) oblikuju Federaciju Rodezije i Nyase. Sjeverna je Rodezija u to vrijeme poprište nemira, što uzrokuje krizu upravljanja Federacijom. Crna većina zahtjeva veće sudjelovanje u vladi, što dovodi u listopadu i prosincu 1962. do raspisivanja izbora za Zakonodavno vijeće. Pobjeđuju Udružena narodna stranka neovisnosti - UNIP i Afrički narodni kongres Zambije - ZANC, koji u koaliciji ne surađuju osobito složno. Vijeće zahtjeva odcjepljenje Sjeverne Rodezije od Federacije i potpunu samoupravu utemeljenu na novom ustavu i širim demokratskim pravima. Po raspadu Federacije 31. prosinca 1963. nastaje dana 24. listopada 1964. neovisna Republika Zambija.Prvi predsjednik bio je Kenneth Kaunda.

Stanovništvo

U Zambiji živi oko 70 etničkih skupina koje uglavnom govore Bantu jezicima. Najveće su Bemba, Nyanja-Chewa, Tonga, Lunda, Luvale, Kaonde i Lozi. Najzastupljenija religija je kršćanstvo, najviše katoličanstvo, a oko trećina stanovnika su muslimani ili hinduisti. Zambija je u afričkim razmjerima prilično urbanizirana – u gradovima živi 44% stanovništva. Virusom HIV-a zaraženo je 16,5% odraslog pučanstva (nešto manje od milijun ljudi).

Etničke grupe

Podrobniji članak o temi: Etničke grupe Zambije

Gospodarstvo

Iako je velika većina stanovnika zemlje zaposlena u poljoprivredi, glavni je pokretač zambijskog gospodarstva rudarstvo. Zemlja ima velika nalazišta bakra, a vadi se i kobalt. U postkolonijalnom razdoblju zambijsko je gospodarstvo uglavnom stagniralo ili nazadovalo, dijelom i zbog nacionalizacije rudarske industrije i posljedičnog lošeg upravljanja, a dijelom i zbog nepovoljnog svjetskog tržišta bakra, glavnog izvoznog proizvoda. U posljednjih nekoliko godina program privatizacije i liberalizacije te rast cijena bakra na svjetskom tržištu pomogli su gospodarskom oporavku zemlje. Izvozi se i značajna količina struje dobivene u hidroelektranama.

BDP je za 2004. procijenjen na 900 USD po stanovniku (mjereno po PPP-u).