Donji Tavankut
| Donji Tavankut Доњи Таванкут - Alsó-Tavankút | |
|---|---|
| Koordinate: 46°03′N 19°29′E / 46.05°N 19.483°E | |
| Država | Srbija |
| Pokrajina | Vojvodina |
| Okrug | Sjevernobački okrug |
| Općina | Subotica |
| Površina | |
| - Ukupna | 93,7 km² |
| Stanovništvo (2002.) | |
| - Grad | 2.631 |
| - Gustoća | 43 stan./km² |
| Poštanski broj | 24214 |
| Pozivni broj | 024 |
| Registarska oznaka | SU |
| Zemljovid | |
  Donji Tavankut | |
| Podaci za površinu i gustoću naseljenosti dati su zbirno za katastarsku općinu Tavankut, na kojoj se nalaze dva naselja, Gornji Tavankut i Donji Tavankut | |
Donji Tavankut (srp.: Доњи Таванкут, mađ. Alsó-Tavankút) je selu u Bačkoj, na sjeveru autonomne pokrajine Vojvodine, Srbija.
Zemljopisni uvjeti
Nalazi se jugoistočno od Subotice, na 46° 01′ 60″ sjeverne zemljopisne širine i 19° 28′ 60″ istočne zemljopisne dužine. Nalazi se na pjeskovitu terenu i crnici.[1]
Upravna organizacija
Upravno pripada Sjevernobačkom okrugu AP Vojvodine.
U njemu se nalazi nekooliko manjih krajeva: Čikerija (Čekerija), Sajc (Nemirna ravnica), Vuković Kraj, Marinkić Kraj, Zlatni Kraj, Skenderevo, Dikanovac, Kaponja (Kapunja).
Povijest
Ovdje se kod Kaponje, prema Bajmaku, 5. ožujka 1849. odigrala velika bitka mađarske revolucije, gdje su se sukobile snage Mađara i bunjevačkih Hrvata sa Srbima, uz velike žrtve na objema stranama. Hrvatski su autori ovaj sukob poslije nazvali bratoubilačkim ratom.[2]
Tavankutski Hrvati su mnogo pridonijeli antifašističkoj borbi u Drugom svjetskom ratu. Na Skenderevu se za vrijeme mađarske okupacije nalazila velika partizanska baza.[3]
Gospodarstvo
Tavankut je nekad bio poznat po vinima, a od nedavno po uzgoju jabuka. Zadnje se vrijeme uzgaja šljive, jagode i breskve.
Promet
U Donjem Tavankutu se nalaze dvije željezničke postaje (Donji Tavankut i Skenderevo) na pruzi koja vodi od Subotice do Sombora, Bezdana, Apatina i Erduta.
Stanovništvo
U Donjem Tavankutu prema popisu iz 2002. godine, živi 2631 stanovnik. Većinu čine Hrvati (mahom iz skupine Bunjevaca) i osobe koje su se izjasnile samo kao "Bunjevci". Ukupno čine 76,81%.
Nacionalni sastav
Narodnosni sastav ovog sela prema popisu iz 1991.: 2710 stanovnika se ovako izjasnilo:
- "Bunjevci" (36,49%)
- Hrvati (32,36%)
- "Jugoslaveni" (22,14%)
- Mađari (3,57%)
- Srbi (2,61%)
Narodnosni sastav ovog sela prema popisu iz 2002.:
- Hrvati (46,90%)
- "Bunjevci" (29,91%)
- Srbi (7,22%)
- "Jugoslaveni" (5,21%)
- Mađari (4,45%)
Povijesna naseljenost
- 1981.: 2719
- 1991.: 2710
- 2002.: 2631
Gospodarstvo
Većina mještana je zaposlena u mjesnom poljodjelskom poduzeću Medoproduktu, tako da je cijeli Tavankut gospodarski dosta vezan uz to poduzeće. [4] Sami Medoprodukt ima sjedište u ovom selu.
Školstvo
Osnovna škola Matija Gubec.
Kultura
U Donjem Tavankutu se održava dio programa žetvene manifestacije bunjevačkih Hrvata, Dužijance [5].
U ovom selu je sjedište HKPD-a "Matija Gubec".
7. siječnja 2011. godine utemeljena je Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame Tavankut u ovom selu radi očuvanja i prikazivanja javnosti velikog fonda slika i predmeta od slame koji se je do tada nalazio raspršena na mnoštvu lokacija, a koji je nastao višedesetljetnim kulturno-likovnim radom tavankutske Likovne kolonije odnosno kolonije naive u tehnici slame.[6]
Od 2011. svake se godine u listopadu u Tavankutu održava Tavankutski festival voća, na Etnosalašu Balažević, Donji Tavankut. Posvećen je predstavljanju gospodarskih potencijala i proizvoda, autentičnih rukotvorina, kao i proizvoda starih zanata Tavankuta, koji afirmiraju razvoj voćarstva, tradiciju i bogato kulturno nasljeđe. Program sadrži revijalnu izložbu gospodarskih proizvoda i rukotvorina, kulturni program, degustaciju i akcijsku prodaju izložbenih proizvoda. Festival organiziraju Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame, Osnovna škola “Matija Gubec”, Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo „Matija Gubec“ i Voćarska zadruga „Voćko“.[7]
Znamenitosti
- salaš Orluškov, Donji Tavankut 168, spomenik kulture[8]
Šport
- OFK Tavankut, nogometni klub
Literatura
- Slobodan Ćurčić, Broj stanovnika Vojvodine, Novi Sad, 1996.
- ↑ Blaško H. Vojnić: Subotica juče i danas, 1950., str. 30
- ↑ Matija Poljaković: Pregled povijesti Hrvata Bunjevaca
- ↑ Blaško H. Vojnić: Subotica juče i danas, 1950., str. 30
- ↑ Radio Subotica, program na hrvatskom ZR/LJD: Radnicima «Medoprodukta» danas isplaćen dio zaostalih zarada, 9. ožujka 2009., preuzeto 20. lipnja 2011.
- ↑ Program Dužijance 2008.
- ↑ Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame Tavankut
- ↑ Hrvatska riječ Najave događanja: V. Tavankutski festival voća, Subotica, 25. rujna 2015.
- ↑ Međuopćinski zavod za zaštitu spomenika kulture Subotica
Vidi još
| |||||||
