Lopud (Dubrovnik)
| Lopud | |
|---|---|
  Lopud Lopud na zemljovidu | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Dubrovačko-neretvanska |
| Općina/Grad | Dubrovnik |
| Najbliži (veći) grad | Dubrovnik |
| Nadmorska visina | 1 - 30 m |
| Zemljopisne koordinate | 42°41′23″N 17°56′36″E / 42.6897°N 17.9434°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 269 |
| Stanovništvo (2011.) | |
| - Ukupno | 249 |
| Pošta | 20222 Lopud |
| Pozivni broj | +385 20 |
| Autooznaka | DU |
 Lopud Lopud na zemljovidu | |
 Naselje Lopud
| |
Lopud je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u sastavu grada Dubrovnika.
Zemljopisni položaj[uredi]
Lopud je smješten u uvali na zapadnoj strani istoimenog otoka, oko 7,5 Nm sjeverozapadno od dubrovačke luke Gruž. Jedino je naseljeno mjesto na otoku.
Naziv[uredi]
Naziv naselja se povezuje s nazivom otoka na kojem je naselje smješteno.
Povijest[uredi]
Lopud je prema nekim arheološkim nalazima naseljen već tisućama godina. Na otoku su pronađeni mnogi ostaci starogrčkih, rimskih i slavenskih gradevina i ruševina. Na mjestu današnje kule Španjola nađeni su ulomci keramike ilirskih građana. Do danas su sačuvani toponimi grčkog podrijetla, Veliki i Mali Skupio – skopelos, otok; Igo, Igalo – aigialos, obala, plaža. Naziv imena susreće se u raznim oblicima grčkog podrijetla: Dalafota, Dalafodum. Od romaniziranog naziva Lafota u uporabi je danas hrvatski Lopud. Iz rimskog vremena ostali su nam ulomci reljefno obrađenog kamena na predromaničkim crkvama. Ostaci starohrvatske kulture IX. I X. stoljeća su predromaničke kapelice: sv. Ilija, sv. Ivan Krstitelj, sv. Petar, sv. Nikola. Kako nas mnogi spomenici i dubrovački povjesničari uvjeravaju, naselje Lopud bilo je na otoku Lopudu jedno hrvatsko naselje već u IX. stoljeću.
Lopud je od 11. stoljeća u sastavu Dubrovačke Republike, a od 1457. godine postaje jedno od njenih regionalnih središta. U to vrijeme u naselju je živjelo preko 1000 stanovnika, a ekonomski uspon Republike odražavao se i na otok. Brodovlasnici iz Lopuda imali su vlastitu flotu od oko 80 brodova kao i brodogradilište. Na otoku se u doba Dubrovačke Republike nalazilo 19 mlinica, a uzgajano je 700 ovaca.
Mjesni perivoj je poznat kao bivši vrt vile iz 19. stoljeća. U vrtu raste nekoliko vrsta bilja, a predvladavaju bambusi i različite vrste kaktusa, sakupljane po cijelom svijetu.
Na Lopudu postoje 24 crkve, a Franjevci i Dominikanci sagradili su ovdje svoje samostane. Također tu postoji vidikovac Belvedere na kojem je smještena tipična starohrvatska Crkva sv. Ivana te španjolska utvrda Sutvrač iz 1563. koja se nalazi na najvišoj uzvisini i s koje se pruža odličan pogled. Kani ju obnoviti Društvo prijatelja dubrovačke starine.[1][2]
Gospodarstvo[uredi]
Gospodarstvo Mjesta se zasniva na turizmu, ugostiteljstvu, ribarstvu, poljodjelstvu i vinogradarstvu. U naselju postoji i hotel Lafodia te brojni restorani i kafići.
U mjestu djeluje i osnovna škola koju je dao izgraditi Ivo Kuljevan.
Početkom 20. stoljeća Lopud se od ribarskog mjesta počeo pretvarati u turističko. Godine 1925. kupljena je stara mlinica uz obalu za gradnju hotela koji je otvoren 1927. te zajedno sa starom kućom kao depandansom imao 70 postelja. Nazvan je Hotel Glavović. To je bio prvi hotel na Lopudu. Godine 1928. nabavljena je prva električna centrala koja je počela raditi 1928. za unutarnje potrebe hotela. Već iduće godine davala je privatnu i javnu rasvjetu Lopudu. 1930. godine obitelj Glavović kupuje zemlju za gradnju novog hotela kojeg izgradnja počinje četiri godine kasnije. Prihvaćena je za to doba revolucionarna i suvremena ponuda Nikole Dobrovića da se novi hotel gradi od armiranog betona. Dobio je ime Grand Hotel i počeo je raditi 1937. godine. Sa svojim pristupnim parkom i 160 fiksnih postelja u 80 soba na četiri kata bio je najsuvremeniji hotel na hrvatskoj obali.
Najbrojniji gosti toga doba bili su Česi. Obiteljska zajednica Glavović-Sesan zapošljavala je veći broj ljudi s Lopuda i Šipana, a neke vrhunske kuhare i konobare čak iz Češke. Izgradnjom ovog hotela Lopud ih je imao čak šest, jer su 1930-ih otvoreni i hoteli Kristić, Kuljevan i Pracat. Uz potpuno izgrađenu obalu darom dobrotvora Iva Kuljevana, velikim i lijepo uređenim parkom Đorđić-Maineri, te sa svojim plažama i prirodom Lopud je izuzimajući sam Dubrovnik bio najrazvijenije turističko mjesto na dubrovačkoj obali. Međutim, Drugi svjetski rat prekinuo je svaku daljnju djelatnost. Talijani su koncem rujna 1942. odlučili u hotele smjestiti internirane uglavnom bosanske Židove. Poslali su svoje vojnike koji su izgradili betonske jame za kanalizaciju. Zabilježena je pomoć mještana zarobljenim Židovima. Početkom lipnja 1943. Židovi su odvedeni s Lopuda na Rab, ali su u Grand Hotel već u prosincu ušli Nijemci koji su štošta uništili i pokrali.
Početkom 1945. nove su komunističke vlasti optužile vlasnike hotela, obitelj Glavović-Sesan, za suradnju s talijanskim i njemačkim okupatorom. Vlasnici su kažnjeni s par mjeseci zatvora, a njihov hotel je konfisciran. Godine 1968. izgrađen je veliki luksuzni hotel Lafodia.
Stanovništvo[uredi]
Prema popisu stanovnika iz 2011. godine u naselju Lopud živi 249 stanovnika, uglavnom Hrvata katoličke vjeroispovjesti.
Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[3]
<timeline>
Colors=
id:lightgrey value:gray(0.9) id:darkgrey value:gray(0.7) id:sfondo value:rgb(1,1,1) id:barra value:rgb(0.6,0.7,0.8)
ImageSize = width:550 height:373 PlotArea = left:50 bottom:50 top:30 right:30 DateFormat = x.y Period = from:0 till:500 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = justify ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:100 start:0 ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:50 start:0 BackgroundColors = canvas:sfondo
BarData=
bar:1857 text:1857. bar:1869 text:1869. bar:1880 text:1880. bar:1890 text:1890. bar:1900 text:1900. bar:1910 text:1910. bar:1921 text:1921. bar:1931 text:1931. bar:1948 text:1948. bar:1953 text:1953. bar:1961 text:1961. bar:1971 text:1971. bar:1981 text:1981. bar:1991 text:1991. bar:2001 text:2001. bar:2011 text:2011.
PlotData=
color:barra width:20 align:left
bar:1857 from:0 till: 494 bar:1869 from:0 till: 444 bar:1880 from:0 till: 464 bar:1890 from:0 till: 358 bar:1900 from:0 till: 358 bar:1910 from:0 till: 342 bar:1921 from:0 till: 341 bar:1931 from:0 till: 410 bar:1948 from:0 till: 387 bar:1953 from:0 till: 422 bar:1961 from:0 till: 416 bar:1971 from:0 till: 399 bar:1981 from:0 till: 377 bar:1991 from:0 till: 348 bar:2001 from:0 till: 269 bar:2011 from:0 till: 249
PlotData=
bar:1857 at: 494 fontsize:S text: 494 shift:(-10,5) bar:1869 at: 444 fontsize:S text: 444 shift:(-10,5) bar:1880 at: 464 fontsize:S text: 464 shift:(-10,5) bar:1890 at: 358 fontsize:S text: 358 shift:(-10,5) bar:1900 at: 358 fontsize:S text: 358 shift:(-10,5) bar:1910 at: 342 fontsize:S text: 342 shift:(-10,5) bar:1921 at: 341 fontsize:S text: 341 shift:(-10,5) bar:1931 at: 410 fontsize:S text: 410 shift:(-10,5) bar:1948 at: 387 fontsize:S text: 387 shift:(-10,5) bar:1953 at: 422 fontsize:S text: 422 shift:(-10,5) bar:1961 at: 416 fontsize:S text: 416 shift:(-10,5) bar:1971 at: 399 fontsize:S text: 399 shift:(-10,5) bar:1981 at: 377 fontsize:S text: 377 shift:(-10,5) bar:1991 at: 348 fontsize:S text: 348 shift:(-10,5) bar:2001 at: 269 fontsize:S text: 269 shift:(-10,5) bar:2011 at: 249 fontsize:S text: 249 shift:(-10,5)
TextData=
fontsize:S pos:(20,20) text:Izvor – Državni zavod za statistiku
</timeline>
Poznate osobe[uredi]
Literatura[uredi]
1. Zbornik Dubrovačkog primorja i otoka IX., "Kulturno-prosvjetno društvo Primorac", Dubrovnik, 2006.
Izvori[uredi]
- ↑ proleksis.lzmk.hr, "LOPUD"
- ↑ citywallsdubrovnik.hr, "Izrada projekta Tvrđave Sutvrač na Lopudu", objavljeno 20. srpnja 2012., pristupljeno 12. prosinca 2013.
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
Vanjske poveznice[uredi]
| |||||||
