Stjepan II., papa
- U službenim izvorima Svete stolice koji prethode 1961. godini ovaj je papa bio nazivan Stjepan III., a njegov je prethodnik nazivan Stjepan II. Vidi pojašnjenje u članku Stjepan (II.).
Stjepan II. Stephanus II | |
---|---|
Pravo ime | ??? |
Početak pontifikata | 26. ožujka 752. |
Kraj pontifikata | 26. travnja 757. |
Prethodnik | Stjepan (II.) (752.) |
Nasljednik | Pavao I. (757. – 767.) |
Rođen | ??? ??? |
Umro | 27. travnja 757. ??? |
Papinski grb | |
Ostali pape imena Stjepan | |
Portal o kršćanstvu |
Stjepan II. († 26. travnja 757.) je bio papa od 752. do 757. Na službu je izabran nakon brze smrti njegovog prethodnika koji je također uzeo ime Stjepan, a umro je nakon samo četiri dana u službi, bez da je zaređen za biskupa.
Neposredno prije njegova stupanja u službu Langobardi su 751. zauzeli Ravennu, sjeverno od Rima, bivše središte bizantskog egzarhata na Zapadu, te počeli prijetiti i samom Rimu. Iz Carigrada nije stizala nikakva pomoć, jer je i sam Bizant bio pritisnut, s jedne strane borbama s arapskom dinastijom Abasida, a s druge strane obranom od Bugara. Usto, ni odnosi između papa i bizantskih careva nisu tada bili najbolji.
Stjepan se tada obratio za pomoć Pipinu Malom, koji je nedavno okrunjen za franačkoga kralja. Sam je papa otputovao u Pariz kako bi osobno molio za pomoć. 6. siječnja 754. ponovno je posvetio Pipina za kralja, a Pipin je zauzvrat preuzeo ulogu zaštitnika Crkve, te su se on i njegovi sinovi obvezali da će štititi Rim i okolne zemlje. To je tzv. Pipinova darovnica kojom je u stvarnosti udaren temelj Papinske države.
Pipin je dvaput provalio u Italiju kako bi riješio problem Langobarda, te zemlju između Rima i Ravenne predao papi, premda je langobardske kraljeve ostavio na vlasti u njihovu kraljevstvu.