Καβάλα | |
---|---|
Osnovni podatci | |
Država | Grčka |
Periferija | Istočna Makedonija i Trakija |
Prefektura | Kavala |
Stanovništvo | 63.293 (2001) |
Površina | 112.6 km² |
Gustoća stanovništva | 358/km² |
Visina | 53 m |
Koordinate | 40°16′N 22°30′E / 40.267°N 22.5°E |
Vremenska zona | Srednjoeuropsko vrijeme (UTC+2) |
- Ljeto (DST) | Srednjoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3) |
Poštanski broj | 65x xx |
Pozivni broj | 2510 |
Registarska oznaka | KB |
Službena stranica | www.cityofkavala.gr |
Karta | |
Kavala (grčki: Καβάλα), je drugi grad po veličini u sjevernoj Grčkoj i najveća morska luka istočne Makedonije. Kavala je glavni grad prefekture Kavala. Grad je smješten u zaljevu Kavala nasuprot otoku Tasos, mjestu Limenas Tasos.
Povijest
Za atike
Grad su osnovali kolonisti sa obližnjeg otoka Tasos u VI st. pr. Kr. i nazvali gaNeapolis (novi grad). Neapolis je bio luka makedonske prijestolnice Filipi od koje je bio udaljen samo 14 km. Najvjerojatnije da je Neapolis bio i slavni Datum (Δάτον) po svojim rudnicima zlata.
Neapolis je bio član Drugog Atenskog saveza, to znamo po natpisu sa stupa pronađenog u Ateni u kojem se spominje doprinos Neapolisa savezu.
Razdoblje rimske vlasti
Neapolis je dobio status rimskog grada civitas 168. pr. Kr.. Iz Neapolisa su krenuli Brut i Kasije u Bitku kod Filipa 42. pr. Kr. u kojoj su poraženi. Apostol Pavle iskrcao se u Kavali na svom prvom putovanju po Europi.
Razdoblje bizantske vlasti
Za vladavine bizanta grad se zvao Christoupolis među grčkim stanovnicima a Morunec među slavenskim stanovnicima. Morunec je vjerojatno slavenski naziv grada koji znači da je to grad na moru. U VI st. bizantski car Justinijan I. utvrdio je grad da ga zaštiti od sve učestalijih napada barbarskih plemena sa sjevera. Učestali bugarski napadi u VIII i IX st. , ponukali su bizantske vlasti da reorganiziraju obranu cijelog teritorija, organizirajući značajan garnizon u utvrdi grada Christoupolisa. Tijekom Normanske provale u Makedoniju 1185. god. grad je bio opljačkan i zapaljen.
Razdoblje otomanske vlasti
Kavala je bila pod vlašću Otomanskog carstva od 1387. pa sve do 1912. 1391. god. sultan Bajazid I. potpuno je razorio grad i kompletno raselio njegovo stanovništvo.
Grad je obnovljen pri kraju XIX stoljeća, tad se prvi put spominje pod imenom Kavala. Sredinom XVI st. veliki vezir sultana Sulejmana I. Veličanstvenog -Ibrahim paša porijeklom iz Kavale, učinio je puno za razvoj i prosperitet grada izgradnjom akvadukta.[1] U to vrijeme su Turci povećali bizantsku utvrdu na brdu Panagia, tako da su utvrda i vodovod najpoznatiji gradski simboli do danas.
- Muhamed Ali Paša, Albanac iz Kavale, valija Egipta i osnivač istoimene vladarske kuće koja je vladala Egiptom do 1952. rođen je u Kavali 1769. godine.
Njegova rodna kuća danas je memorijalni muzej.
Kavala u novije doba
Kavalu je oslobodila Grčka mornarica za vrijeme Prvog Balkanskog rata 1913. godine. Nakon Grčko-turskog rata 1919.-1922. grad je doživio novi polet dolaskom brojnih izbjeglica iz Male Azije nakon razmjene stanovništva sa Turskom. Razvijala se industrija ( naročito prerada duhana) ali i poljoprivreda oko grada.
Kasnih 1950-ih grad se proširao na teren dobijen nasipavanjem mora u području zapadno od luke.
Zbratimljeni gradovi
Rast stanovništva Kavale posljednjih decenija
Godina | Stanovništvo | Promjene | Stanovništvo Općine | Promjene | Gustoća |
---|---|---|---|---|---|
1981. | 56,705 | - | - | - | - |
1991. | 56,571 | -134 ili -0.24% | 60,187 | - | - |
2001. | 58,663 | +2,092 ili +3.7% | 63,293 | +3,106 ili +5.16% | 566/km² |
Izvori
- ↑ Kiel, Machiel (1971). "Observations on the History of Northern Greece during the Turkish Rule: Historical and Architectural Description of the Turkish Monuments of Komotini and Serres, their place in the Development of Ottoman Turkish Architecture and their Present Condition". Balkan Studies 12: 416
Vanjske poveznice
- Službena stranica grada (grč.), (engl.)
- Službene stranice Prefekture Kavala
|