Ksanti
Ξάνθη | |
---|---|
Osnovni podatci | |
Država | Grčka |
Periferija | Istočna Makedonija i Trakija |
Prefektura | Ksanti |
Stanovništvo | 52.270 (2001) |
Površina | 153.116 km² |
Visina | 80 m |
Koordinate | 41°13′N 24°88′E / 41.217°N 25.467°E |
Vremenska zona | Srednjoeuropsko vrijeme (UTC+2) |
- Ljeto (DST) | Srednjoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3) |
Poštanski broj | 671 00 |
Pozivni broj | 2541 |
Registarska oznaka | AH |
Gradonačelnik | Michalis Stelianidis |
Službena stranica | www.cityofxanthi.gr |
Karta | |
Ksanti (grčki: Ξάνθη , bugarski: Скеча; turski: İskeçe) grad je u sjevernoj Grčkoj, u periferiji Istočna Makedonija i Trakija.
Grad Ksanti je sjedište prefekture Ksanti.
Povijest[uredi]
Prvi zapisi o Ksantiju, zabilježeni su 879. god. pr. Kr. za Tračkih ratova. Ovaj dio Trakije, bio je na vjetrometrini i proživljavao je teška vremena velikih sukoba, raseljavanja i pomora stanovništva. Takvo je stanje bilo i kad je Otomansko Carstvo ovladalo ovim krajem, kraj je bio gotovo bez stanovnika. Zbog tog su turci naselili nove stanovnike iz dubine Male Azije, tako je nastalo naselje Genisea (grčki: Γενισέα). Naselja Oreo (Ωραίο) i Ksanti ostala su većinski grčka (sa kršćanskim) stanovništvom.
Razdoblje uspona grada Jenidže[uredi]
Od 1715. godine čitav kraj oko gradića Ksanti, a naročito susjedni grad Genisea ( turski: Yenidze, bugarski: Jenidže), postao je poznat po uzgoju kvalitetnog duhana koje je uglavnom uzgajalo tursko stanovništvo - Pomaci . Uzgoj aromatičnih orijentalnih duhana, koji su bili vrlo popularni i cijenjeni u to vrijeme za izradu kvalitetnih mješavina (blendova) od kojih su rađene skupe cigarete poput Balkan Sobrania, a koji su stavljani i u ostale skupe cigarete koje su nosile pridjeve oriental blend donijele su regiji Ksanti blagostanje.
U ožujku i travnju 1829. godine, dva snažna potresa sravnila su Ksanti sa zemljom, ali se je odmah iza toga grad ponovno podigao i nanovo izgradio. 1870. susjedni i konkurentski grad Genisea izgorio je u katastrofalnom požaru, tako da je sav duhanski posao premješten u Ksanti koji je u to vrijeme narastao na 10 000 stanovnika. 1891. do grada je došla željeznička pruga, koja je ubrzala razvoj grada.
Za balkanskih ratova[uredi]
Za vrijeme Prvog balkanskog rata Bugari su zauzeli grad Ksanti 1912., i držali ga pod svojom kontrolom osam mjeseci, kad su ga ponovno zauzeli Grci. Ubrzo nakon svršetka balkanskih ratova, Ksanti i Zapadna Trakija dati su Bugarskoj kao dio mirovnih dogovora nakon ratova, i ostali su pod bugarskom vlašću sve do kraja Prvog svjetskog rata.
Kako je Bugarska bila na strani poraženih centralnih sila u tom ratu, Zapadna Trakija (Δυτική Θράκη) i grad Ksanti, predani su Grčkoj u razdoblju 1919. – 1920. kao trajni posjed.
Grad su ponovno okupirali Bugari za vrijeme Drugog svjetskog rata između 1941. – 1944. godine.
Grad Ksanti u današnje vrijeme[uredi]
Današnji Ksanti je moderan grad, sa dobro očuvanom gradskom jezgrom iz XIX st. Grad je poznat po svom karnevalu (grčki: Καρναβάλι) koji se tradicionalno održava u veljači ili ožujku (ovisno o godini). Pored grada nalazi se arheološko nalazište antičkog grada Abdere
Školstvo[uredi]
- U gradu Ksantiju djeluje Demokritovo sveučilište iz Trakije.
Šport[uredi]
- Ksanti je grad nogometnog kluba Škoda Ksanti koji nastupa u grčkoj prvoj ligi od 1989. godine.
Poznati sugrađani[uredi]
- Demokrit grčki filozof
- Protagora grčki filozof
- Manos Hadjidakis (1925-1994) grčki skladatelj
- Şerif Gören (1944.-) turski filmski redatelj, dobitnik Zlatne palme iz 1982. na Filmskom festivalu u Cannesu
Zbratimljeni gradovi[uredi]
Vanjske poveznice[uredi]
- Demokritovo sveučilište iz Trakije (grč.)
- Općina Ksanti
- Trakija - Orfejeva zemlja - Demokritovo sveučilište iz Trakije
|