Agaton

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 105169 od 5. rujan 2021. u 17:22 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Sv. Agaton
Agatho
Pogreška pri izradbi sličice:
Početak pontifikata 27. lipnja 678.
Kraj pontifikata 10. siječnja 681.
Prethodnik Donus
Nasljednik Lav II.
Rođen
Sicilija, Italija
Umro 10. siječnja 681.
Rim
Papinski grb
Svetac
Slavi se u Rimokatolička Crkva
Pravoslavna Crkva
Spomendan 10. siječnja
Zaštitnik Palerma
Datoteka:Christianity Symbol.png Portal o kršćanstvu

Agaton, papa od 27. lipnja 678. do 10. siječnja 681. godine.

Životopis

Rođen je u Siciliji od imućni roditelja. Nakon smrti roditelja, Agaton je svoje bogatstvo podijelio siromašnima i pristupio samostanu kraj Palerma. Njegov kratki pontifikat je obilježio Šesti ekumenski sabor koji je okončao monotelitsku herezu. Slavi se kao svetac u Rimokatoličkoj Crkvi na dan 10. siječnja i u pravoslavnim crkvama na dan 20. veljače.

Papa Agaton i Hrvati

Prema Konstantinu Porfirogenetu, Hrvati su s njim sklopili ugovor u kojem su se obvezali da neće napadati susjedne narode niti voditi osvajačke ratove, a papa im je obećao da će ih štititi Bog i sv. Petar.

„U to su vrijeme ovi Hrvati imali Porgu za svog arhonta (kneza). Ova zemlja u kojoj su se naselili sami isti Hrvati, bila je u prijašnje vrijeme pod upravom cara Rimljana, pa se zbog toga u zemlji ovih istih Hrvata nalazi palača i hipodromi cara Dioklecijana, još sačuvani u gradu Saloni, blizu grada Splita. Ovi kršteni Hrvati ne žele ratovati protiv tuđih zemalja, izvan granica svoje zemlje, jer su primili neku vrst proročanskog odgovora i zapovijedi rimskoga pape, koji je u vrijeme Heraklija, cara Bizantinaca, poslao svećenike pokrstio ih. To je stoga jer su poslije krštenja Hrvati napravili jedan ugovor, potvrđen njihovim vlastitim rukama i čvrstim obećanjem, i jamstvom u ime svetoga Petra apostola, da oni nikada neće poći protiv neke strane zemlje i s njom ratovati, nego će radije živjeti u miru sa svima koji su voljni jednako tako postupati, i oni su od istoga rimskoga pape primili blagoslov za taj čin, a to je (poruka) ako bi bilo koji stranci pošli u rat protiv zemlje ovih istih Hrvata i nametnuli im rat, tada će moćni Bog ratovati za Hrvate i zaštititi ih, a Petar, Kristov učenik, dat će im pobjedu.”
(De administrando imperio, 31)


Budući da Porfirogenet ne spominje papino ime, o tome povjesničari imaju različita mišljenja: za jedne je to obična priča (F. Rački, N. Klaić), za druge se radi o hrvatskoj predaji (T. Smičiklas, D. Gruber), dok F. Šišić drži da se vijest slaže sa stilom Rimske kurije, ali da se događaj zbio mnogo kasnije, u doba kneza Branimira. Prema drugim izvorima, Agaton u pismu iz 680. kao obraćene narode navodi Slavene (što se jedino može odnositi na Hrvate), pa na temelju toga i drugih izvora S. K. Sakač zaključuje da su Hrvati sklopili 679. s Agatonom mirovni ugovor.

Poveznice