Hrvati u Čileu: razlika između inačica
| Redak 10: | Redak 10: | ||
Takozvana lančana iseljavanja dovodila su do kompaktnih [[skupina]] [[iseljeništvo|iseljenika]], često povezanih [[obitelj]]skim vezama, mjestom iseljavanja, regijom i tako dalje. | Takozvana lančana iseljavanja dovodila su do kompaktnih [[skupina]] [[iseljeništvo|iseljenika]], često povezanih [[obitelj]]skim vezama, mjestom iseljavanja, regijom i tako dalje. | ||
[[Kraljevina Jugoslavija]] i potom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] su u odnosima Hrvata u Čileu sa svojom domovinom uspješno ugrađivale svoju propagandu, a za razliku od susjedne Argentine, nije u Čile doseljena znatnija tzv. "neprijateljska emigracija" sastavljena od pripadnika oružanih postrojbi [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] i drugih Hrvata nesklonih Jugoslaviji. Hrvatske udruge su imale srdačne odnose s jugoslavenskom diplomacijom, te su sva njihova udruženja nosila jugoslavenska imena. | [[Kraljevina Jugoslavija]] i potom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] su u odnosima Hrvata u Čileu sa svojom domovinom uspješno ugrađivale svoju propagandu, a za razliku od susjedne Argentine, nije u Čile doseljena znatnija tzv. "neprijateljska emigracija" sastavljena od pripadnika oružanih postrojbi [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] i drugih Hrvata nesklonih Jugoslaviji. Hrvatske udruge su imale srdačne odnose s jugoslavenskom diplomacijom, te su sva njihova udruženja nosila jugoslavenska imena. | ||
| Redak 18: | Redak 16: | ||
Najviše Hrvata u Čileu živi danas na području [[Punta Arenas|Punta Arenasa]], [[Santiago de Chile|Santiaga]] i [[Porvenir|Porvenira]]. Nakon školovanja u glavnom gradu Čilea Santiagu, potomci iseljenika često ondje ostaju živjeti, čime se povećava broj Hrvata u tom gradu. Približno pola Hrvata uopće ne zna Hrvatski, a možda oko petine njime posve dobro vlada. Pretežni dio potomaka hrvatskih iseljenika još se uvijek smatra Hrvatima i učlanjeni su u hrvatska udruženja. S poštovanjem čuvaju pisma iz domovine, hrvatske časopise; a u obiteljima se pjeva hrvatske pjesme. Oko polovine ih redovno komunicira s rodbinom u Hrvatskoj. Oko petine ih je pretplaćeno na neki tisak iz Hrvatske. Većina ih je zadovoljna životom u Čileu, ali do trećine razmišlja o preseljenju u Hrvatsku; samo manji broj razmišlja o iseljavanju u treće zemlje poput Australije ili SAD-a.<ref>{{Citiranje weba|last=Perić|first=Marina|title=HRVATI U ČILEU – NEKA OBILJEŽJA SUVREMENOGA ETNIČKOG/NACIONALNOG IDENTITETA, Društvena istraživanja : časopis za opća društvena pitanja, Vol. 15 No. 6 (86), 2006.|url=https://hrcak.srce.hr/18914|url-status=live|accessdate=19. svibnja 2021.}}</ref> | Najviše Hrvata u Čileu živi danas na području [[Punta Arenas|Punta Arenasa]], [[Santiago de Chile|Santiaga]] i [[Porvenir|Porvenira]]. Nakon školovanja u glavnom gradu Čilea Santiagu, potomci iseljenika često ondje ostaju živjeti, čime se povećava broj Hrvata u tom gradu. Približno pola Hrvata uopće ne zna Hrvatski, a možda oko petine njime posve dobro vlada. Pretežni dio potomaka hrvatskih iseljenika još se uvijek smatra Hrvatima i učlanjeni su u hrvatska udruženja. S poštovanjem čuvaju pisma iz domovine, hrvatske časopise; a u obiteljima se pjeva hrvatske pjesme. Oko polovine ih redovno komunicira s rodbinom u Hrvatskoj. Oko petine ih je pretplaćeno na neki tisak iz Hrvatske. Većina ih je zadovoljna životom u Čileu, ali do trećine razmišlja o preseljenju u Hrvatsku; samo manji broj razmišlja o iseljavanju u treće zemlje poput Australije ili SAD-a.<ref>{{Citiranje weba|last=Perić|first=Marina|title=HRVATI U ČILEU – NEKA OBILJEŽJA SUVREMENOGA ETNIČKOG/NACIONALNOG IDENTITETA, Društvena istraživanja : časopis za opća društvena pitanja, Vol. 15 No. 6 (86), 2006.|url=https://hrcak.srce.hr/18914|url-status=live|accessdate=19. svibnja 2021.}}</ref> | ||
== Tragovi u umjetnosti == | |||
Hrvatske iseljenike su u svoja djela uvrstili čilski književnici [[Jorge Ruben Morales]], [[Manuel Adrade Leiva]] i dr.<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20030319/feljton01.asp Slobodna Dalmacija] [[Jerko Ljubetić]]: Hrvati u Čileu žive i u literaturi</ref> | |||
== Gospodarski subjekti == | == Gospodarski subjekti == | ||
Inačica od 15. veljača 2026. u 23:09
Hrvati u Čileu (španjolski Inmigración croata en Chile) su osobe u Čileu s punim, djelomičnim, ili većinskim hrvatskim podrijetlom, ili u Hrvatskoj rođene osobe s prebivalištem u Čileu.
Procjenjuje se da u Čileu živi 120.000 Hrvata i osoba hrvatskog podrijetla i to poglavito u Antofagasti i u Punta Arenasu.
Povijest
Daleke 1864. počelo je prvo doseljavanje hrvatskog stanovništva u Čile. U to su vrijeme Hrvati bili navedeni kao "Austrijanci", jer je Hrvatska bila dio Habsburške Monarhije.
Masovno iseljavanje Hrvata iz Dalmacije u Čile bilježi se krajem 19. stoljeća, kada su napuštanje plovidbe jedrenjacima i zaraza vinove loze filokserom prouzročili ondje tešku gospodarsku krizu. Dalmatinska poljoprivreda je štetu trpjela i zbog takozvane "Vinska klauzula" trgovinskog sporazuma sklopljenog 1891. između Austo-Ugarske i Italije, koja je omogućila jaki uvoz talijanskih vina, koja su konkurirala dalmatinskom vinogradarstvu. Drugi val iseljavanja u Čile uslijedio je nakon kraja I. svjetskog rata, te je jenjao krajem 1930.- ih godina. Nakon Drugog svjetskog rata bilo je tek manjeg doseljavanja Hrvata u Čile, uglavnom Dalmatinaca koji su se doseljavali u mjesta gdje je već živjela njihova rodbina; uglavnom je bila riječ o ljudima iz ruralnih područja, mladi i bez stručnih kvalifikacija, koji su se nerijetko bavili ovčarstvom.
Takozvana lančana iseljavanja dovodila su do kompaktnih skupina iseljenika, često povezanih obiteljskim vezama, mjestom iseljavanja, regijom i tako dalje.
Kraljevina Jugoslavija i potom SFR Jugoslavija su u odnosima Hrvata u Čileu sa svojom domovinom uspješno ugrađivale svoju propagandu, a za razliku od susjedne Argentine, nije u Čile doseljena znatnija tzv. "neprijateljska emigracija" sastavljena od pripadnika oružanih postrojbi Nezavisne Države Hrvatske i drugih Hrvata nesklonih Jugoslaviji. Hrvatske udruge su imale srdačne odnose s jugoslavenskom diplomacijom, te su sva njihova udruženja nosila jugoslavenska imena.
U vrijeme osamostaljenja Republike Hrvatske 1990.-ih godina, u kratko su vrijeme sva iseljenička društva promijenila jugoslavenske nazive u Hrvatske.
Najviše Hrvata u Čileu živi danas na području Punta Arenasa, Santiaga i Porvenira. Nakon školovanja u glavnom gradu Čilea Santiagu, potomci iseljenika često ondje ostaju živjeti, čime se povećava broj Hrvata u tom gradu. Približno pola Hrvata uopće ne zna Hrvatski, a možda oko petine njime posve dobro vlada. Pretežni dio potomaka hrvatskih iseljenika još se uvijek smatra Hrvatima i učlanjeni su u hrvatska udruženja. S poštovanjem čuvaju pisma iz domovine, hrvatske časopise; a u obiteljima se pjeva hrvatske pjesme. Oko polovine ih redovno komunicira s rodbinom u Hrvatskoj. Oko petine ih je pretplaćeno na neki tisak iz Hrvatske. Većina ih je zadovoljna životom u Čileu, ali do trećine razmišlja o preseljenju u Hrvatsku; samo manji broj razmišlja o iseljavanju u treće zemlje poput Australije ili SAD-a.[1]
Tragovi u umjetnosti
Hrvatske iseljenike su u svoja djela uvrstili čilski književnici Jorge Ruben Morales, Manuel Adrade Leiva i dr.[2]
Gospodarski subjekti
Poznati gospodarski subjekti koje su osnovali i vodili čileanski Hrvati:
- Deca (supermarket), lanac supermarketa
Vidi
- Dodatak:Popis poznatih čileanskih Hrvata
- Casa Marinkovic, nacionalni spomenik u Čileu, iz zlatnog doba eksploatacije salitre
Izvori
- FELJTON Zaboravljeno hrvatstvo čileanskih ‘Jugoslavena’ Iz knjige Frane Krnića “Crni kaputi, bijele rukavice”: bitke koje su prethodile čileanskoj potvrdi hrvatske samostalnosti (1), 7. siječnja 2012. (1)
- FELJTON "S vama ne želimo imati posla!" Iz knjige Frane Krnića “Crni kaputi, bijele rukavice”: bitke koje su prethodile čileanskoj potvrdi hrvatske samostalnosti (2), 21. siječnja 2012.
- FELJTON S Domljanom u Čile stigla pozitivna slika o Hrvatskoj Iz knjige Frane Krnića “Crni kaputi, bijele rukavice”: bitke koje su prethodile čileanskoj potvrdi hrvatske samostalnosti (3), 28. siječnja 2012.
- FELJTON Tuđman nije imao veze s čileanskim oružjem Iz knjige Frane Krnića “Crni kaputi, bijele rukavice”: bitke koje su prethodile čileanskoj potvrdi hrvatske samostalnosti (4), 4. veljače 2012.
- FELJTON ‘Ne napustite li ambasadu, odustajemo od priznanja RH’ Iz knjige Frane Krnića “Crni kaputi, bijele rukavice”: bitke koje su prethodile čileanskoj potvrdi hrvatske samostalnosti (5), 11. veljače 2012.
- ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ Slobodna Dalmacija Jerko Ljubetić: Hrvati u Čileu žive i u literaturi
Vanjske poveznice
- Diaspora Croata
- Glas Hrvata Marina Peric: Identitet hrvatskih iseljenika u Čileu od iseljavanja do danas
- CROACIA-CHILE LETRAS Y CULTURA RESEÑA SOBRE EL LIBRO LAS HUELLAS DE LA EMIGRACIÓN CROATA (EN LITERATURA Y FUERA DE ELLA) DE ŽELJKA LOVRENČIĆ POR DRAGO ŠARAVANJA
- Croatas en Chile
- Tomas Bradanovic Ivo Boric: Emigración Croata a Chile, - Studia Croatica, año 1978, vol. 70-71, pág. 141. (1), 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
