Nema sažetka uređivanja |
|||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{dz|[[Salzburg (austrijska savezna država)]]|[[Savezne države Austrije|austrijsku saveznu državu]]}} | |||
{{Infookvir naselje | {{Infookvir naselje | ||
| ime = Salzburg | | ime = Salzburg | ||
| Redak 37: | Redak 37: | ||
| slika_panorama = SalzburgerAltstadt02b.jpg | | slika_panorama = SalzburgerAltstadt02b.jpg | ||
| veličina_slike =250px | | veličina_slike =250px | ||
| opis_slike = Salzburg, jezgra starog grada | | opis_slike = Solnograd (Salzburg), jezgra starog grada | ||
| slika_zastava = | | slika_zastava = | ||
| Redak 156: | Redak 156: | ||
| slika_karta = | | slika_karta = | ||
| veličina_karte = | | veličina_karte = | ||
| opis_karte = Položaj Salzburga u Austriji | | opis_karte = Položaj Solnograda (Salzburga) u Austriji | ||
| slika_karta1 = | | slika_karta1 = | ||
| veličina_karte1 = | | veličina_karte1 = | ||
| Redak 167: | Redak 167: | ||
}} | }} | ||
[[Datoteka:Katedrala, Salzburg - zapad.jpg|mini|200px|<center>Pročelje katedrale]] | [[Datoteka:Katedrala, Salzburg - zapad.jpg|mini|200px|<center>Pročelje katedrale]] | ||
'''Salzburg''' ([[bavarski]]: {{Audio|Salzburg.ogg|Såizburg}} | '''Salzburg''' ([[bavarski]]: {{Audio|Salzburg.ogg|Såizburg}}, hrv. '''Solnograd''', [[Statutarni grad (Austrija)|statutarni grad]] u [[Austrija|Austriji]] i središte istoimene [[Salzburg (austrijska savezna država)|savezne države]]. Četvrti je po veličini grad u Austriji, a nalazi se na granici s [[Njemačka|Njemačkom]]. U starim hrvatskim izvorima naziva ga se '''Solnograd''', a tim ga imenom i danas nazivaju Hrvati iz Gradišća u svojim medijima.<ref>(): [https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/3035329/ '' Šport. Pichler/Erler dobili naticanje parov''] ORF Visti. Pristupljeno 23. veljače 2020.</ref> | ||
U okolici Salzburga nalaze se [[rudnik|rudnici]] soli, koji su se eksploatirali do 1989., kada su zatvoreni. Oni su danas jedna od turističkih atrakcija. [[Hrvatski]] (i [[slovenski]]) naziv za taj grad je ''Solnograd'' jer [[njemačka]] riječ "salz" znači "[[soli|sol]]". Ime grada u doslovnom prijevodu znači "dvorac ili tvrđava od '''soli'''" | U okolici Salzburga (Solnograda) nalaze se [[rudnik|rudnici]] soli, koji su se eksploatirali do 1989., kada su zatvoreni. Oni su danas jedna od turističkih atrakcija. [[Hrvatski]] (i [[slovenski]]) naziv za taj grad je ''Solnograd'' jer [[njemačka]] riječ "salz" znači "[[soli|sol]]". Ime grada u doslovnom prijevodu znači "dvorac ili tvrđava od '''soli'''". Zbog toga ga Hrvati u Gradišću i danas primarno nazivaju ''Solnograd''.<ref>[https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/3209097/ ''Svitske visti: Solnograd ima novu vladu '']. ORF. 26. svibnja 2023. Pristupljeno 17. listopada 2025.</ref> | ||
Stari grad Salzburg (''Altstadt''), u svijetu poznat po svojoj baroknoj arhitekturi, smatra se jednim od najbolje očuvanih gradova sjeverno od [[Alpe|Alpa]]. Od 1996. stari dio Salzburga upisan je na [[UNESCO]]v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]. Salzburg su zbog arhitekture u prošlosti često nazivali i njemačkim [[Rim]]om. Današnji izgled grada datira iz 16., 17. i 18. stoljeća kad je započeta transformacija iz srednjovjekovnog u [[barok]]ni grad. Salzburg je ujedno i rodni grad [[Wolfgang Amadeus Mozart|W. A. Mozarta]] i grad u kojemu je proveo svoje rano djetinjstvo. | Stari grad Salzburg (''Altstadt''), u svijetu poznat po svojoj baroknoj arhitekturi, smatra se jednim od najbolje očuvanih gradova sjeverno od [[Alpe|Alpa]]. Od 1996. stari dio Salzburga (Solnograda) upisan je na [[UNESCO]]v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]. Salzburg (Solnograd) su zbog arhitekture u prošlosti često nazivali i njemačkim [[Rim]]om. Današnji izgled grada datira iz 16., 17. i 18. stoljeća kad je započeta transformacija iz srednjovjekovnog u [[barok]]ni grad. Salzburg (Solnograd) je ujedno i rodni grad [[Wolfgang Amadeus Mozart|W. A. Mozarta]] i grad u kojemu je proveo svoje rano djetinjstvo. | ||
== Povijest == | == Povijest == | ||
Prvi tragovi naseljenosti ovog područja sežu u [[neolit]], a oko [[1000. pr. Kr.]] osvajaju ga [[Iliri]], da bi ga od [[6. st. pr. Kr.]] naselili [[Kelti]]. Od [[15. pr. Kr.]] na obali rijeke [[Salzach]] nastao je [[Rimsko Carstvo|rimski]] grad '''Juvavum'''. U 5. st. dobio je [[samostan]], a [[699.]] godine bavarski vojvoda ga poklanja biskupu [[Worms]]a Rupertu Salzburškom (Sveti Rupert Salzburški). Grad se prvi put pod imenom "Salzburg" spominje [[755.]] godine, a [[739.]] godine postao je prijestolnicom dijaceze. Od tada je Salzburg grad država kojim upravljaju izborni prinčevi-biskupi. | Prvi tragovi naseljenosti ovog područja sežu u [[neolit]], a oko [[1000. pr. Kr.]] osvajaju ga [[Iliri]], da bi ga od [[6. st. pr. Kr.]] naselili [[Kelti]]. Od [[15. pr. Kr.]] na obali rijeke [[Salzach]] nastao je [[Rimsko Carstvo|rimski]] grad '''Juvavum'''. U 5. st. dobio je [[samostan]], a [[699.]] godine bavarski vojvoda ga poklanja biskupu [[Worms]]a Rupertu Salzburškom (Sveti Rupert Salzburški). Grad se prvi put pod imenom "Salzburg" spominje [[755.]] godine, a [[739.]] godine postao je prijestolnicom dijaceze. Od tada je Salzburg (Solnograd) [[grad-država]] kojim upravljaju izborni [[princ-biskup|prinčevi-biskupi]]. | ||
Godine 1077. nadbiskup [[Gerbhard]] izgradio je utvrdu ''[[Hohensalzburg]]''. U 17. stoljeću u gradu su nikle brojne [[barok]]ne građevine, osobito za vrijeme vladavine nadbiskupa [[Wolf Dietrich von Raitenau|Wolfa Dietricha von Raitenaua]], Markusa Grafa von Hohenemsa Sittikusa i Parisa grafa von Lodrona. | Godine 1077. nadbiskup [[Gerbhard]] izgradio je utvrdu ''[[Hohensalzburg]]''. U 17. stoljeću u gradu su nikle brojne [[barok]]ne građevine, osobito za vrijeme vladavine nadbiskupa [[Wolf Dietrich von Raitenau|Wolfa Dietricha von Raitenaua]], Markusa Grafa von Hohenemsa Sittikusa i Parisa grafa von Lodrona. | ||
Godine [[1731.]] nadbiskup [[Leopold Anton von Firmian]] izdao je edikt kojim protjeruje [[protestant]]e iz grada. Njihove posjede je konfiscirala crkva, a protestanti su se uputili na iscrpljujući marš prema sjevernim njemačkim protestantskim zemljama. 12.000 Salzburžana je primio [[Fridrik Vilim I. Pruski]], a ostali su odselili u [[Debrecin]] ([[Mađarska]]) i [[Banat]] ([[Srbija]]) u tadašnjoj [[Ugarska|Ugarskoj]]. Malene grupice su dospjele do [[Nizozemska|Nizozemske]], [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]], ali i [[Georgia|Georgije]] u [[SAD]]-u (tada britanska kolonija). | Godine [[1731.]] nadbiskup [[Leopold Anton von Firmian]] izdao je edikt kojim protjeruje [[protestant]]e iz grada. Njihove posjede je konfiscirala crkva, a protestanti su se uputili na iscrpljujući marš prema sjevernim njemačkim protestantskim zemljama. 12.000 Salzburžana (Solnograđana) je primio [[Fridrik Vilim I. Pruski]], a ostali su odselili u [[Debrecin]] ([[Mađarska]]) i [[Banat]] ([[Srbija]]) u tadašnjoj [[Ugarska|Ugarskoj]]. Malene grupice su dospjele do [[Nizozemska|Nizozemske]], [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]], ali i [[Georgia|Georgije]] u [[SAD]]-u (tada britanska kolonija). | ||
Od 1772. do 1803., za vladavine nadbiskupa Jerolima (Hieronymusa) von Colloreda, Salzburg je bio središte [[prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]]. Godine 1803. završava vladavina prinčeva-nadbiskupa i grad dolazi pod vlast nadvojvode [[Toskana|Toskane]], Ferdinanda III. Već 1805. godine anektirala ga je [[Austrija]], zajedno s [[Berchtesgaden]]om. Nakon austrijskog poraza kod [[Wagram]]a, od 1809. do 1816. godine bio je pripojen [[Bavarska|Bavarskoj]], ali je nakon [[Bečki kongres|Bečkog kongresa]] ponovno vraćen Austriji. | Od 1772. do 1803., za vladavine nadbiskupa Jerolima (Hieronymusa) von Colloreda, Salzburg (Solnograd) je bio središte [[prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]]. Godine 1803. završava vladavina prinčeva-nadbiskupa i grad dolazi pod vlast nadvojvode [[Toskana|Toskane]], Ferdinanda III. Već 1805. godine anektirala ga je [[Austrija]], zajedno s [[Berchtesgaden]]om. Nakon austrijskog poraza kod [[Wagram]]a, od 1809. do 1816. godine bio je pripojen [[Bavarska|Bavarskoj]], ali je nakon [[Bečki kongres|Bečkog kongresa]] ponovno vraćen Austriji. | ||
Od 1860-ih grad se širi daleko izvan starih gradskih zidina, a 7. lipnja 1935. godine gradske su vlasti anektirale okolne općine i od tada se gradsko područje prostire na površini od 8,79 x 24,9 km², te mu je broj stanovnika porastao sa 40.232 na 63.275. | Od 1860-ih grad se širi daleko izvan starih gradskih zidina, a 7. lipnja 1935. godine gradske su vlasti anektirale okolne općine i od tada se gradsko područje prostire na površini od 8,79 x 24,9 km², te mu je broj stanovnika porastao sa 40.232 na 63.275. | ||
Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] [[nacisti]] su u Salzburgu uništili [[sinagoga|sinagogu]] i sustavno progonili [[Židovi|Židove]]. U gradskoj je okolici ustanovljen logor za ratne zarobljenike iz [[SSSR]]-a, ali i zloglasni [[koncentracijski logor]] KZ Salzburg-Maxglan gdje su većinom bili zatvarani [[Romi]]. U [[Saveznici|savezničkom]] je bombardiranju uništeno preko 7.600 kuća i ubijeno oko 550 stanovnika. [[Američka vojska]] je ušla u grad 5. svibnja 1945. godine i grad je postao prijestolnicom austrijske savezne države Salzburg. | Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] [[nacisti]] su u Salzburgu (Solnogradu) uništili [[sinagoga|sinagogu]] i sustavno progonili [[Židovi|Židove]]. U gradskoj je okolici ustanovljen logor za ratne zarobljenike iz [[SSSR]]-a, ali i zloglasni [[koncentracijski logor]] KZ Salzburg-Maxglan gdje su većinom bili zatvarani [[Romi]]. U [[Saveznici|savezničkom]] je bombardiranju uništeno preko 7.600 kuća i ubijeno oko 550 stanovnika. [[Američka vojska]] je ušla u grad 5. svibnja 1945. godine i grad je postao prijestolnicom austrijske savezne države Salzburg. | ||
[[Datoteka:Salzburg panorama.jpg|mini|lijevo|450px|<center>Panorama starog grada s utvrde]] | [[Datoteka:Salzburg panorama.jpg|mini|lijevo|450px|<center>Panorama starog grada s utvrde]] | ||
Dana [[27. siječnja]] 2006. grad je obilježio 250 godina od rođenja [[Wolfgang Amadeus Mozart|W. A. Mozarta]] zvonjavom svih 35 crkvenih tornjeva točno u 8 sati, a proslava se nastavila cijele godine. | Dana [[27. siječnja]] 2006. grad je obilježio 250 godina od rođenja [[Wolfgang Amadeus Mozart|W. A. Mozarta]] zvonjavom svih 35 crkvenih tornjeva točno u 8 sati, a proslava se nastavila cijele godine. | ||
U Salzburgu je Sveučilište u Salzburgu, sveučilište [[Alma Mater Europaea]] i sjedište [[Europska akademija znanosti i umjetnosti|Europske akademije znanosti i umjetnosti]] | U Salzburgu (Solnogradu) je Sveučilište u Salzburgu, sveučilište [[Alma Mater Europaea]] i sjedište [[Europska akademija znanosti i umjetnosti|Europske akademije znanosti i umjetnosti]] | ||
Član zemaljske vlade austrijske pokrajine Salzburga, g. Ponngruber, u zajednici [[Hrvati u Austriji|Hrvata u Austriji]] zapamćen je po velikog zalaganju za njih za vrijeme velikosrpske agresije na Hrvatsku i BiH. Osobito se je angažirao oko prognanika i izbjeglica u ovom gradu, a skrbi je nastavio i poslije rata. Zaslugom g. Ponngrubera Hrvati su ušli u gradski Jugendbeirat, što bez pomoći osobe njegovog utjecaja ne bi bilo moguće. Za sve to hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman ga je odlikovao. <ref>[http://www.prozor-rama.org/printajme.aspx?a=602 Održana veličanstvena Ramska večer u Henndorfu kod Salzburga], Općina Prozor-Rama, www.prozor-rama.org, 11. prosinac 2011., pristupljeno 21. kolovoza 2014.</ref><!-- ima li gdje točno puno ime i prezime? --> | Član zemaljske vlade austrijske pokrajine Salzburga, g. Ponngruber, u zajednici [[Hrvati u Austriji|Hrvata u Austriji]] zapamćen je po velikog zalaganju za njih za vrijeme velikosrpske agresije na Hrvatsku i BiH. Osobito se je angažirao oko prognanika i izbjeglica u ovom gradu, a skrbi je nastavio i poslije rata. Zaslugom g. Ponngrubera Hrvati su ušli u gradski Jugendbeirat, što bez pomoći osobe njegovog utjecaja ne bi bilo moguće. Za sve to hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman ga je odlikovao. <ref>[http://www.prozor-rama.org/printajme.aspx?a=602 Održana veličanstvena Ramska večer u Henndorfu kod Salzburga], Općina Prozor-Rama, www.prozor-rama.org, 11. prosinac 2011., pristupljeno 21. kolovoza 2014.</ref><!-- ima li gdje točno puno ime i prezime? --> | ||
| Redak 196: | Redak 196: | ||
== Znamenitosti == | == Znamenitosti == | ||
{{UNESCO – svjetska baština | {{UNESCO – svjetska baština | ||
|ime mjesta = Povijesno središte Salzburga | |ime mjesta = Povijesno središte Salzburga (Solnograda) | ||
|slika = Salzburg aerial view.jpg | |slika = Salzburg aerial view.jpg | ||
|godina = [[1996.]] <small>(20. zasjedanje)</small> | |godina = [[1996.]] <small>(20. zasjedanje)</small> | ||
| Redak 205: | Redak 205: | ||
|država = {{ZD|A|AUT}} | |država = {{ZD|A|AUT}} | ||
}} | }} | ||
[[Datoteka:Festung Hohesalzburg vom Gaisberg.jpg|mini|<center>''[[Festung Hohesalzburg]]'' iznad Salzburga]] | [[Datoteka:Festung Hohesalzburg vom Gaisberg.jpg|mini|<center>''[[Festung Hohesalzburg]]'' iznad Salzburga (Solnograda) ]] | ||
=== Stari grad === | === Stari grad === | ||
| Redak 237: | Redak 237: | ||
* [[Rokoko]] [[palača Leopoldskron]] u južnom djelu općine. Mnoge scene iz filma [[Moje pjesme, moji snovi (1965)]] snimljene su ovdje, većinom na jezeru. | * [[Rokoko]] [[palača Leopoldskron]] u južnom djelu općine. Mnoge scene iz filma [[Moje pjesme, moji snovi (1965)]] snimljene su ovdje, većinom na jezeru. | ||
* [[Hellbrunn]] s dvorcima i parkovima | * [[Hellbrunn]] s dvorcima i parkovima | ||
* | * Solnogradski (Salzburški) zoološki vrt u četvrti Anifu | ||
* [[Hangar-7]] | * [[Hangar-7]] | ||
| Redak 295: | Redak 295: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
* [http://www.salzburg.eu/en www.salzburg.eu] – | * [http://www.salzburg.eu/en www.salzburg.eu] – Informacije | ||
* [http://www.salzburg.info/en/ Turistička zajednica | * [http://www.salzburg.info/en/ Turistička zajednica] | ||
* [http://www.salzburg-umgebung.com/englisch/home.htm Regija | * [http://www.salzburg-umgebung.com/englisch/home.htm Regija Solnograda] | ||
* [http://www.salzburg.city-map.at/ | * [http://www.salzburg.city-map.at/ Turistički vodič] | ||
{{KotariDržaveSalzburg}} | {{KotariDržaveSalzburg}} | ||
| Redak 307: | Redak 306: | ||
[[Kategorija:Svjetska baština u Austriji]] | [[Kategorija:Svjetska baština u Austriji]] | ||
[[Kategorija:Statutarni gradovi Austrije]] | [[Kategorija:Statutarni gradovi Austrije]] | ||
Posljednja izmjena od 17. listopad 2025. u 20:50
Ovo je glavno značenje pojma Solnograd. Za austrijsku saveznu državu pogledajte Salzburg (austrijska savezna država).| Salzburg Såizburg | |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 47°48′N 13°2′E / 47.8°N 13.033°E | |||
| Država |  Austrija
| ||
| Savezna država | .svg){kind=small} Salzburg
| ||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Heinz Schaden (SPÖ) | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 65,678 km² | ||
| Najveća visina | 424 m | ||
| Stanovništvo (2009.) | |||
| - Grad | 147.685 | ||
| - Gustoća | 2249 /km² | ||
| Poštanski broj | AT-5020, 5023, 5026, 5061, 5071, 5081, 5082 | ||
| Pozivni broj | +43 662 | ||
| Službena stranica www.stadt-salzburg.at | |||
| Zemljovid | |||
  Salzburg | |||
_COA.svg)
Salzburg (bavarski: Såizburg [▶], hrv. Solnograd, statutarni grad u Austriji i središte istoimene savezne države. Četvrti je po veličini grad u Austriji, a nalazi se na granici s Njemačkom. U starim hrvatskim izvorima naziva ga se Solnograd, a tim ga imenom i danas nazivaju Hrvati iz Gradišća u svojim medijima.[1]
U okolici Salzburga (Solnograda) nalaze se rudnici soli, koji su se eksploatirali do 1989., kada su zatvoreni. Oni su danas jedna od turističkih atrakcija. Hrvatski (i slovenski) naziv za taj grad je Solnograd jer njemačka riječ "salz" znači "sol". Ime grada u doslovnom prijevodu znači "dvorac ili tvrđava od soli". Zbog toga ga Hrvati u Gradišću i danas primarno nazivaju Solnograd.[2]
Stari grad Salzburg (Altstadt), u svijetu poznat po svojoj baroknoj arhitekturi, smatra se jednim od najbolje očuvanih gradova sjeverno od Alpa. Od 1996. stari dio Salzburga (Solnograda) upisan je na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi. Salzburg (Solnograd) su zbog arhitekture u prošlosti često nazivali i njemačkim Rimom. Današnji izgled grada datira iz 16., 17. i 18. stoljeća kad je započeta transformacija iz srednjovjekovnog u barokni grad. Salzburg (Solnograd) je ujedno i rodni grad W. A. Mozarta i grad u kojemu je proveo svoje rano djetinjstvo.
Povijest
Prvi tragovi naseljenosti ovog područja sežu u neolit, a oko 1000. pr. Kr. osvajaju ga Iliri, da bi ga od 6. st. pr. Kr. naselili Kelti. Od 15. pr. Kr. na obali rijeke Salzach nastao je rimski grad Juvavum. U 5. st. dobio je samostan, a 699. godine bavarski vojvoda ga poklanja biskupu Wormsa Rupertu Salzburškom (Sveti Rupert Salzburški). Grad se prvi put pod imenom "Salzburg" spominje 755. godine, a 739. godine postao je prijestolnicom dijaceze. Od tada je Salzburg (Solnograd) grad-država kojim upravljaju izborni prinčevi-biskupi.
Godine 1077. nadbiskup Gerbhard izgradio je utvrdu Hohensalzburg. U 17. stoljeću u gradu su nikle brojne barokne građevine, osobito za vrijeme vladavine nadbiskupa Wolfa Dietricha von Raitenaua, Markusa Grafa von Hohenemsa Sittikusa i Parisa grafa von Lodrona.
Godine 1731. nadbiskup Leopold Anton von Firmian izdao je edikt kojim protjeruje protestante iz grada. Njihove posjede je konfiscirala crkva, a protestanti su se uputili na iscrpljujući marš prema sjevernim njemačkim protestantskim zemljama. 12.000 Salzburžana (Solnograđana) je primio Fridrik Vilim I. Pruski, a ostali su odselili u Debrecin (Mađarska) i Banat (Srbija) u tadašnjoj Ugarskoj. Malene grupice su dospjele do Nizozemske, Ujedinjenog Kraljevstva, ali i Georgije u SAD-u (tada britanska kolonija).
Od 1772. do 1803., za vladavine nadbiskupa Jerolima (Hieronymusa) von Colloreda, Salzburg (Solnograd) je bio središte prosvjetiteljstva. Godine 1803. završava vladavina prinčeva-nadbiskupa i grad dolazi pod vlast nadvojvode Toskane, Ferdinanda III. Već 1805. godine anektirala ga je Austrija, zajedno s Berchtesgadenom. Nakon austrijskog poraza kod Wagrama, od 1809. do 1816. godine bio je pripojen Bavarskoj, ali je nakon Bečkog kongresa ponovno vraćen Austriji.
Od 1860-ih grad se širi daleko izvan starih gradskih zidina, a 7. lipnja 1935. godine gradske su vlasti anektirale okolne općine i od tada se gradsko područje prostire na površini od 8,79 x 24,9 km², te mu je broj stanovnika porastao sa 40.232 na 63.275.
Tijekom Drugog svjetskog rata nacisti su u Salzburgu (Solnogradu) uništili sinagogu i sustavno progonili Židove. U gradskoj je okolici ustanovljen logor za ratne zarobljenike iz SSSR-a, ali i zloglasni koncentracijski logor KZ Salzburg-Maxglan gdje su većinom bili zatvarani Romi. U savezničkom je bombardiranju uništeno preko 7.600 kuća i ubijeno oko 550 stanovnika. Američka vojska je ušla u grad 5. svibnja 1945. godine i grad je postao prijestolnicom austrijske savezne države Salzburg.
Dana 27. siječnja 2006. grad je obilježio 250 godina od rođenja W. A. Mozarta zvonjavom svih 35 crkvenih tornjeva točno u 8 sati, a proslava se nastavila cijele godine.
U Salzburgu (Solnogradu) je Sveučilište u Salzburgu, sveučilište Alma Mater Europaea i sjedište Europske akademije znanosti i umjetnosti
Član zemaljske vlade austrijske pokrajine Salzburga, g. Ponngruber, u zajednici Hrvata u Austriji zapamćen je po velikog zalaganju za njih za vrijeme velikosrpske agresije na Hrvatsku i BiH. Osobito se je angažirao oko prognanika i izbjeglica u ovom gradu, a skrbi je nastavio i poslije rata. Zaslugom g. Ponngrubera Hrvati su ušli u gradski Jugendbeirat, što bez pomoći osobe njegovog utjecaja ne bi bilo moguće. Za sve to hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman ga je odlikovao. [3]
Znamenitosti
| Povijesno središte Salzburga (Solnograda) | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO
| |
| |
|
| |
| Godina uvrštenja: | 1996. (20. zasjedanje) |
| Vrsta: | Kulturno dobro |
| Mjerilo: | ii, iv, vi |
| Ugroženost: | ne |
| Poveznica: | http://whc.unesco.org/en/list/784 UNESCO |
Stari grad
Stari grad je 1996. godine upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi zbog iznimnog bogatstva arhitekture crkvenog grada države od srednjeg vijeka, preko baroka do 19. stoljeća, koja je primjer susreta južne i sjeverne Europe. Osim spomenute rodne kuće W. A. Mozarta (Mozart Geburtshaus), u starom gradu se nalaze:
- Salzburška katedrala (Salzburger Dom)
- utvrda Hohensalzburg (Festung Hohensalzburg), jedan od najvećih dvoraca u Europi, izgrađen na brdu iznad grada s kojeg se pruža pogled na cijeli grad.
- franjevačka crkva (Franziskanerkirche)
- groblje sv. Petra (Petersfriedhof)
- benediktinska opatija Nonnberg
- stara rezidencija izbornih prinčeva-nadbiskupa (Salzburger Residenz)
- Sveučilište u Salzburgu
- sveučilište Alma Mater Europaea
- Europska akademija znanosti i umjetnosti
- sveučilišna crkva
- gradska vrata Siegmundstor
- slavna ulica Getreidegasse
- glavni trg Residenzplatz
-
Unutrašnjost Salzburške katedrale (Vincenzo Scamozzi) -
Utvrda Hohensalzburg 1900. -
-
Ostale znamenitosti
- Palača Mirabel s cvjetnim vrtovima
- Groblje sv. Sebastijana (Sebastiansfriedhof)
- Rokoko palača Leopoldskron u južnom djelu općine. Mnoge scene iz filma Moje pjesme, moji snovi (1965) snimljene su ovdje, većinom na jezeru.
- Hellbrunn s dvorcima i parkovima
- Solnogradski (Salzburški) zoološki vrt u četvrti Anifu
- Hangar-7
-
Palača Mirabel s cvjetnim vrtovima -
Fasada palače -
-
Dvorac Anif
Slavni stanovnici
|
|
Gradovi prijatelji
Graz je zbratimljen sa sljedećim gradovima:
Izvori
- ↑ (): Šport. Pichler/Erler dobili naticanje parov ORF Visti. Pristupljeno 23. veljače 2020.
- ↑ Svitske visti: Solnograd ima novu vladu . ORF. 26. svibnja 2023. Pristupljeno 17. listopada 2025.
- ↑ Održana veličanstvena Ramska večer u Henndorfu kod Salzburga, Općina Prozor-Rama, www.prozor-rama.org, 11. prosinac 2011., pristupljeno 21. kolovoza 2014.
Vanjske poveznice
- www.salzburg.eu – Informacije
- Turistička zajednica
- Regija Solnograda
- Turistički vodič
| ||||||||||
| ||||||||||||||||||||