Blagdani i spomendani u Hrvatskoj

Blagdani i spomendani u Republici Hrvatskoj propisani su Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj.

Blagdani

U dane blagdana u Republici Hrvatskoj se ne radi. Blagdani u Republici Hrvatskoj su:

• Nova godina – 1. siječnja
• Bogojavljanje ili Sveta tri kralja – 6. siječnja
• Uskrs i Uskrsni ponedjeljak
• Tijelovo
• Praznik rada – 1. svibnja
• Dan državnosti – 30. svibnja
• Dan antifašističke borbe – 22. lipnja
• Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja – 5. kolovoza
• Velika Gospa – 15. kolovoza
• Svi sveti – 1. studenoga
• Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje – 18. studenoga
• Božić – 25. prosinca
• prvi dan po Božiću, Sv. Stjepan – 26. prosinca

U dane vjerskih blagdana pripadnici pojedinih vjeroispovijesti u Republici Hrvatskoj imaju pravo na neradni dan, i to:

• kršćani koji slave blagdan Božića na dan 7. siječnja toga dana
• kršćani koji slave blagdan Uskrsa prema julijanskom kalendaru na dan Uskrsnog ponedjeljka
• pripadnici islamske vjeroispovijesti koji slave blagdane Ramazanski bajram i Kurban-bajram jedan dan prema svom izboru za svaki od tih blagdana
• pripadnici židovske vjeroispovijesti koji slave blagdane Jom kipur i Roš hašanu jedan dan prema svom izboru za svaki od tih blagdana

Spomendani

Spomendani u Republici Hrvatskoj su i obilježava ih se zbog:

• 9. siječnja – Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom (1919.) kao dan spomena značajan za očuvanje jedinstvenosti hrvatskog teritorija
• 15. siječnja – Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske (1992.) i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja (1998.), predstavlja potvrdu državnosti i ostvarivanje pune afirmacije hrvatske države u okviru međunarodne zajednice te predstavlja spomen na dan kada je završio proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, čime su stvoreni uvjeti za mirnodopski život, rad i razvoj na području cijele države
• 15. ožujka – Dan osnivanja Narodne zaštite u Republici Hrvatskoj (1991.), kao spomen na preteču HV-a
• 30. travnja – Dan pogibije Zrinskog i Frankopana (1671.), kao spomendan na Zrinske i Frankopane kao simbole žrtve za slobodu i pravdu hrvatskoga naroda i hrvatske domovine uz geslo – Navik on živi ki zgine pošteno
• 3. svibnja — Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu
• 9. svibnja – Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom, kao dan europskog zajedništva i identiteta i kao dan pobjede slobodnih naroda i država nad fašizmom.
• nedjelja najbliža 15. svibnju – Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost
• 5. lipnja — Dan hrvatske zastave
• 25. lipnja – Dan neovisnosti, kao dan spomena na donošenje temeljnih odluka vezanih za neovisnost Republike Hrvatske, Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Deklaracije o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatsk
• 23. kolovoza – Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma
• 30. kolovoza – Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu
• 25. rujna – Dan donošenja Odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom zemljom Hrvatskom (1943.), kao dan spomena značajan za očuvanje jedinstvenosti hrvatskog teritorija,
• 8. listopada – Dan Hrvatskoga sabora, kao dan spomena na donošenje povijesne odluke o raskidu svih državnopravnih veza s dotadašnjom državnom tvorevinom te vezano za navedeno na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća

Ostalo

Datoteka:Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis nacionalnih dana u Hrvatskoj

Na mrežnim stranicama Hrvatskog sabora, kao važni nadnevci, koji nisu spomendani, istaknuti su:

• 22. prosinca – Božićni Ustav – prvi Ustav Republike Hrvatske (1990.);
• 19. svibnja – Referendum o hrvatskoj samostalnosti (1991).

Također se obilježava:

• 28. svibnja – Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske i Dan Hrvatske kopnene vojske (1991.)