Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '<!--'''(.*)'''-->' u '' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Grad | |||
|ime = Beli Manastir | |ime = Beli Manastir | ||
|županija = {{ZD+X/HŽ|OBŽ}} | |županija = {{ZD+X/HŽ|OBŽ}} | ||
Posljednja izmjena od 13. prosinac 2024. u 09:55
| Beli Manastir | |
|---|---|
 | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija |  Osječko-baranjska
|
| Površina | |
| - ukupna | 55 km2 |
| Nadmorska visina | 100 mnm |
| Stanovništvo (2011.) | |
| - ukupno | 10.986 stan. |
| Gradonačelnik | Tomislav Rob (HDZ) |
| Zaštitnik | Sveti Martin |
| Poštanski broj | 31300 |
| Pozivni broj | +385 (0)31 |
| Autooznaka | BM |
| Službena stranica | www.beli-manastir.hr |
| Zemljovid | |
  Beli Manastir Beli Manastir na zemljovidu Hrvatske | |
.gif){kind=link}
Beli Manastir (mađ. Pélmonostor, srp. Бели Манастир, narodski i zastarjelo Monoštor ili Pelmonoštor), je grad u povijesnoj regiji Baranji u Osječko-baranjskoj županiji, Republici Hrvatskoj, najveće i najznačajnije naselje te gospodarsko i kulturno središte hrvatskog dijela Baranje. Zaštitnik grada je Sveti Martin.
Ime
Ime Monostor odnosi se na nekadašnji samostan (manastir) Sv. Mihajla izgrađen u blizini Branjina vrha. Kasnije se ime počelo rabiti za čitavo naselje.[1]
Postoji namjera promjene naziva u Sveti Martin,[2] jer je Beli Manastir kao naziv nametnut oko 1923. godine,[2] te ga se smatra posrbljenim nazivom.[2]
Ravnatelj Državnoga arhiva u Osijeku Stjepan Sršen smatra prikladnijim nazive koji ukazuju na baranjsko zemljopisno porijeklo, te prjedlaže nazive, "Sveti Martin Baranjski, Baranjski Martin ili pak Martingrad, Samostangrad, te napokon kao simbol cijele Baranje - Baranjagrad".[2]
Gradska naselja
U sastavu grada nalaze se 4 naselja (stanje 2006.), to su: Beli Manastir, Branjin Vrh, Šećerana i Šumarina.
Zemljopis
Beli Manastir je smješten na jugozapadnim padinama Banske kose, u mikroregiji Banske kose Istočnohrvatske ravnice, 32 km sjeverno od grada Osijeka, 26 km južno od grada Mohača u Mađarskoj (15 km od graničnog prijelaza Duboševica), na nadmorskoj visini od 101 m. Razvio se na pleistocenskoj terasi rijeke Drave, na dodiru s Banskim brdom (Banskom kosom) i naplavnom ravni rijeke Karašice. Naselje Beli Manastir ima površinu od 36,88 km², a Grad 62,84 km². Godine 2001. naselje je imalo 8.671 stanovnika (10.146 deset godine ranije), a Grad 10.986 stanovnika. Na popisu iz 1971. godine, velika prijeratna općina Beli Manastir, koja je obuhvaćala hrvatski dio Baranje imala je 56.322 stanovnika.
Razvitak Belog Manastira u gradsko središte povezan je s potrebom stvaranja novog mikroregionalnog centra nakon što su Mohač, Šikloš i Pečuh 1920. godine pripali Mađarskoj.
Dijelovi su grada: Beli Manastir-Planina, Beljsko naselje, Haljevo, Palača i Sudaraš. Naselja u Gradu su: Beli Manastir, Branjin Vrh , Šećerana i Šumarina.
Naselje Beli Manastir nalazi se na križanju državnih cesta D7 (granični prijelaz Duboševica prema Mađarskoj - Kneževo - Branjin Vrh - Beli Manastir - Kozarac - Čeminac - Švajcarnica - Darda - Bilje - Osijek - Đakovo - granični prijelaz Slavonski Šamac prema BiH) i D517 (Beli Manastir /D7/ - Petlovac - Baranjsko Petrovo Selo - Valpovo /D34/).
Beli Manastir je i željeznička postaja na pruzi Osijek - Beli Manastir - Madžarboja (Magyarbóly) - Pečuh (Pécs).[3]
Administracija i politika
Gradonačelnik Belog Manastira je Tomislav Rob, a zamjenici su mu: Ivana Bandov Paulić, Goran Hes i Predrag Stojanović.
Povijest
,_vas%C3%BAt%C3%A1llom%C3%A1s._Fortepan_71587.jpg)
U srednjem vijeku ugarski palatin Moys de Daro dao je 1227. godine na svojemu imanju u mjestu Pél sagraditi samostan. Zbog toga je mjesto poslije nazvano Pél Monostor (tj. Pélov Samostan). Kada je južna Baranja pripala 1920. godine Kraljevstvu (od 28. lipnja 1921. godine Ustavnoga naziva Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca) mjestu se spremala promjena naziva koja se dogodila 1923. godine. Od tada se mjesto naziva Beli Manastir. Beli Manastir postao je 1945. godine općinskim središtem u sastavu Hrvatske, kamo je i cijela Baranja etnički, kulturno, geopolitički i gospodarski pripadala. Od doba socijalizma, 1945. godine pa do demokratskih promjena 1990. godine, Beli Manastir bio je jakim središtem srbijanske politike. Unatoč svemu tome, grad je zadržao svoju hrvatsko – mađarsku prirodu, dok su Nijemci 1945. godine morali napustiti Baranju.[4][nedostaje izvor]
Gospodarstvo
Grad Beli Manastir realizira projekt poslovne zone na tri lokacije, koje se nalaze jugoistočno na ulazu u Beli Manastir uz državnu cestu Osijek-Državna granica s Republikom Mađarskom (Mohach), područje Šećerane te u Ulici Bele Bartoka.
Poznate osobe
 |
Neki podatci u ovom članku ili odjeljku nisu provjereni i možda nisu pouzdani. (Rasprava) Provjerite ima li netočnosti, te ih prema potrebi ispravite i navedite izvore. |
- Nataša Beuk, akademski slikar (Nizozemska)
- Ivica Buconjić, državni tajnik u MUP
- Marko Cmrečnjak, povjesničar
- Ivan Čorak, bubnjar
- Nemanja Damjanić, rukometaš[5]
- Miroslav Donfrid, stomatolog
- Milan Kašanin, književnik i povjesničar književnosti i umjetnosti
- Radivoj Kašanin, matematičar i akademik
- Maja Kešić jedina gajdašica Baranje
- Slađana Knežević, književnica
- Slađan Lazarević, slikar
- Lajoš Nađ, nogometaš, nogometni djelatnik i kolekcionar
- Borivoj Novaković, nogometni publicist
- Aleksandra Prijović, srpska pjevačica
- Delimir Rešicki, književnik
- Boris Salamaha, slikar
- Borislav Simendić, doktor tehničkih znanosti
- Davorin Taslidžić, novinar, publicista i povjesničar
- Pavao Zemljak, profesor i animator radioamaterizma u Baranji
Demografija
Hrvati (55,39 %), Srbi (26,58 %), Mađari (8,49 %) i ostale nacionalne manjine[6].
Kultura i šport
-Nastavno-sportska-dvorana.jpg)
Gradsko kazalište Beli Manastir jedino je kazalište koje djeluje na području grada i Baranje. S radom je započelo 1. travnja 2006. godine, a službeno registrirano 8. siječnja 2007. godine. Inače, Gradsko kazalište Beli Manastir sljedbenik je duge i bogate baranjske kazališne tradicije od 1929. godine, a ove godine slavi 80 godina postojanja. Kazalište je "izbacilo" 8 predstava, a dobitnici su brojnih zahvalica, priznanja i nagrada. Posljednja nagrada koju je kazalište dobilo je Povelja Grada Belog Manastira za osobit doprinos u kulturi za 2009. godinu, koja je uručena 11. studenoga 2009. godine, a čeka ih još i Zlatna plaketa Hrvatskog Sabora kulture. Osnivač kazališta je Daniela Taslidžić Herman uz pomoć Zorana Hermana.
U Belom Manastiru pri Gradskoj knjižnici djeluje Središnja knjižnica Mađara u Hrvatskoj.[7]
Šport
NK Šparta. Klub je 1980-ih bio iznimno jaki trećeligaš, te bio i drugoligaš a i redoviti sudionik kvalifikacija za Drugu ligu. Klub je prestao djelovati 1998. godine,[8] ali nije prestao postojati i cijelo je vrijeme bio uredno registriran.[9] Djelatnost je obnovio nakon 16 godina.[9] Klub planira dogovoriti se s predstavnicima Baranja-Belja oko igranja svojih utakmica i uporabe Gradskog stadiona.[9]
Obrazovanje
Predškolska ustanova
- Dječji vrtić "Cvrčak"
Osnovne škole
- Osnovna škola "Dr. Franjo Tuđman"
- Osnovna škola Šećerana
- Umjetnička škola Beli Manastir
Srednje škole
- Gimnazija Beli Manastir
- Prva srednja škola
- Druga srednja škola
Udruge građana
- Astronomsko društvo "Giordano Bruno"
- Baranjska udruga hrvatskih branitelja oboljelih od posttraumatskog stresnog poremećaja
- Baranjski civilni centar
- Demokratska zajednica Mađara hrvatske Udruga Beli Manastir
- Društvo "Hrvatska žena" Baranja-Beli Manastir
- Društvo "Naša djeca" Beli Manastir
- Društvo osoba s invaliditetom "Baranjsko srce"
- Foto-kino klub "Baranja-film" Beli Manastir
- HKUD Beli Manastir
- Hrvatski Crveni križ Gradsko društvo Crvenog križa Beli Manastir
- Informatički klub "Pitagora" Beli Manastir
- Mađarska katolička žena Baranja-Beli Manastir
- Matica hrvatska Ogranak u Belom Manastiru (www.omhbm.hr)
- Medijacijski centar Beli Manastir
- Mirovna grupa Oaza
- Udruga antifašističkih boraca i antifašista Beli Manastir
- Udruga mladih Most
- Udruga osoba s alergijama i problemima disanja "Alerga"
- Udruga Roma grada Belog Manastira
- Udruga romskog prijateljstva Luna (www.luna-baranja.com)
- Udruga umirovljenika Grada Belog Manastira
- Projekt građanske demokratske inicijative
- Romsko kulturno umjetničko društvo "Đelem đelem"
- Savez mađarskih udruga
- SKD "Prosvjeta" pododbor Beli Manastir
- SKUD "Jovan Lazić" Beli Manastir
- Zavod za baranjsku povjesnicu Beli Manastir
- Udruga filatelista i numizmatičara "ANTIANUS" Branjin vrh
Mediji
Znamenitosti
- Katolička crkva sv. Martina
- Pravoslavna crkva sv. arhangela Mihaila
- spomenik borcima Crvene armije
- vidikovac
- groblje iz 17. stoljeća.
Izvori
- ↑ Krešimir Međeral-Sučević: Usporedni pregled hrvatskih i mađarskih baranjskih ojkonima, Folia onomastica croatica, 15 (2006.)
- Preusmjeri Predložak:PDF, pristupljeno 28. prosinca 2015.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 Snježana Čanić, Beli Manastir ili Sveti Martin? // Vjesnik, unutarnja politika, Zagreb, nedjelja, 6. lipnja 1999., ISSN 1333-3585, pristupljeno 28. prosinca 2014.
- ↑ red vožnja 2018-2019 Beli Manastir-Pečuh
- ↑ "Povijest grada Belog Manastira". https://www.beli-manastir.hr/beli-manastir/povijest/ Pristupljeno 2. studeni 2020.
- ↑ Izvor #175, Stana Nemet: Bronza sija kao da je zlato, objavljeno 13. rujna 2017. godine, pristupljeno 19. siječnja 2018. godine
- ↑ Popis stanovništva 2001. godine, pristupljeno 28. prosinca 2015.
- ↑ Ministarstvo kulture RH. Središnje knjižnice nacionalnih manjina, pristupljeno 28. prosinca 2015.
- ↑ Baranja, Nogometni leksikon, pristupljeno 28. prosinca 2015.
- ↑ 9,0 9,1 9,2 Ivica Getto, Planule članske iskaznice slavnog drugoligaša. Nakon 16 godina NK Šparta se vraća na teren, Glas Slavonije, 12. veljače 2014., pristupljeno 28. prosinca 2015.
Vanjske poveznice
| |||||||
| ||||||||
|
|
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |