Razlika između inačica stranice »HVO brigada Kralj Tvrtko«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
m (brisanje nepotrebnog teksta)
 
Redak 32: Redak 32:


===  Otes (početak prosinca 1992.) ===  
===  Otes (početak prosinca 1992.) ===  
U obrani sarajevskog prigradskog naselja Otes, većinski naseljenog hrvatskim stanovništvom, sudjelovale su sljedeće postrojbe: postrojba [[HVO Sarajevo|HVO]]-a jačine bojne, kojom je zapovijedao na IZM  Franjo Talijančić, Specijalna postrojba MUP-a i Treća motorizirana brigada [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije BiH]]. Kombinirani napadaj je počeo [[1. prosinca]] iz tri pravca, uz snažnu topničku i tenkovsku  potporu koja je kontinuirano trajala i idućih dana.  Nepovoljan teren, nedostatak materijalno-tehničkih sredstava, ali i taktički propusti<ref>Internet blog - Vikićev specijalac o ponorima rata:HVO Stup  </ref>, učinili su obranu izuzetno teškom, no crta je nekoliko dana održana stabilnom, čak su u nekim momentima branitelji preuzimali inicijativu. Ipak, [[7. prosinca]] [[1992.]] godine, po već viđenom scenariju iz bitke za Doglode, Otes je pao.
U obrani sarajevskog prigradskog naselja [[Otes|Otesa]], većinski naseljenog hrvatskim stanovništvom, sudjelovale su sljedeće postrojbe: postrojba [[HVO Sarajevo|HVO]]-a jačine bojne, kojom je zapovijedao na IZM  Franjo Talijančić, Specijalna postrojba MUP-a i Treća motorizirana brigada [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije BiH]]. Kombinirani napad je počeo [[1. prosinca]] iz tri pravca, uz snažnu topničku i tenkovsku  potporu koja je kontinuirano trajala i idućih dana.  Nepovoljan teren, nedostatak materijalno-tehničkih sredstava, ali i taktički propusti<ref>Internet blog - Vikićev specijalac o ponorima rata:HVO Stup  </ref>, učinili su obranu izuzetno teškom, no crta je nekoliko dana održana stabilnom, čak su u nekim momentima branitelji preuzimali inicijativu. Ipak, [[7. prosinca]] [[1992.]] godine, po već viđenom scenariju iz [[bitka za Doglode|bitke za Doglode]], Otes je pao.


===  Hrasno brdo ===
===  Hrasno brdo ===
Redak 135: Redak 135:
=== 1992. ===
=== 1992. ===
*'''ožujak'''
*'''ožujak'''
** [[2. ožujka]] - Postrojbe [[JNA]] se raspoređuju i blokiraju prometnice diljem [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], te dijele oružje [[Srbi]]ma. Maskirani i naoružani ekstremni pripadnici [[Srpska demokratska stranka|SDS]]-a i [[JNA]] blokirali [[Sarajevo]]. Postavljene barikade u gradu, a prilazi gradu su blokirani.
** [[2. ožujka u Domovinskom ratu|2. ožujka u Domovinskom ratu]] - Postrojbe [[JNA]] se raspoređuju i blokiraju prometnice diljem [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], te dijele oružje [[Srbi]]ma. Maskirani i naoružani ekstremni pripadnici [[Srpska demokratska stranka|SDS]]-a i [[JNA]] blokirali [[Sarajevo]]. Postavljene barikade u gradu, a prilazi gradu su blokirani.
** [[15. ožujka]] - Vodstvo [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ-a BiH]], nakon sjednice Glavnog odbora u [[Bugojno|Bugojnu]], preuzima prof. dr. Milenko Brkić.
** [[15. ožujka u Domovinskom ratu|15. ožujka u Domovinskom ratu]] - Vodstvo [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ-a BiH]], nakon sjednice Glavnog odbora u [[Bugojno|Bugojnu]], preuzima prof. dr. Milenko Brkić.
*'''travanj'''
*'''travanj'''
** Otvorena stara groblja: Lav, Sveti Josip i Sveti Marko za pokope umrlih i poginulih, a pomoćni stadion na Olimpijskom stadionu Koševo pretvoren u groblje
** Otvorena stara groblja: Lav, Sveti Josip i Sveti Marko za pokope umrlih i poginulih, a pomoćni stadion na Olimpijskom stadionu Koševo pretvoren u groblje
** [[3. travnja]] - Zajedno sa [[JNA]], Srbi su nakon dvodnevnih borbi osvojili [[Bijeljina|Bijeljinu]]. Snage [[JNA]] zauzele rezervoar Mojmilo u [[Sarajevo|Sarajevu]].
** [[3. travnja u Domovinskom ratu|3. travnja]] - Zajedno sa [[JNA]], Srbi su nakon dvodnevnih borbi osvojili [[Bijeljina|Bijeljinu]]. Snage [[JNA]] zauzele rezervoar Mojmilo u [[Sarajevo|Sarajevu]].
** [[5. travnja]] - Mirne demonstracije građana (između dvije i tri tisuće) ispred zgrade Skupštine. Pale prve žrtve na mostu Vrbanja - Suada Dilberović i Olga Sučić. Napadnuta Policijska akademija na Vracama.
** [[5. travnja u Domovinskom ratu|5. travnja]] - Mirne demonstracije građana (između dvije i tri tisuće) ispred zgrade Skupštine. Pale prve žrtve na mostu Vrbanja - Suada Dilberović i Olga Sučić. Napadnuta Policijska akademija na Vracama.
** [[8. travnja]] - [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] osnovao [[Hrvatsko vijeće obrane]] (HVO), kao vrhovno tijelo obrane hrvatskog naroda u [[BiH|Bosni i Hercegovini]]. [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]]  proglašava neposrednu ratnu opasnost,
** [[8. travnja u Domovinskom ratu|8. travnja]] - [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] osnovao [[Hrvatsko vijeće obrane]] (HVO), kao vrhovno tijelo obrane hrvatskog naroda u [[BiH|Bosni i Hercegovini]]. [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]]  proglašava neposrednu ratnu opasnost,
** [[9. travnja]] - Srpske snage zauzele [[Kupres]].  
** [[9. travnja u Domovinskom ratu|9. travnja]] - Srpske snage zauzele [[Kupres]].  
** Oko 300 građana napušta Sarajevo uz pomoć Židovske općine, a [[JNA]] i srpski dobrovoljci patroliraju [[Grbavica|Grbavicom]]
** Oko 300 građana napušta Sarajevo uz pomoć Židovske općine, a [[JNA]] i srpski dobrovoljci patroliraju [[Grbavica|Grbavicom]]
** [[11. travnja]] - Sve parlamentarne stranke, uključujući [[Srpska demokratska stranka|SDS]], potpisale Deklaraciju o jedinstvenom Sarajevu.
** [[11. travnja u Domovinskom ratu|11. travnja]] - Sve parlamentarne stranke, uključujući [[Srpska demokratska stranka|SDS]], potpisale Deklaraciju o jedinstvenom Sarajevu.
** 13. travnja - Teritorijalna odbrana postavila kontrabarikadu na ulazu u tunel Lapišnica. Vehbija Karić napustio JNA. Vojnici [[JNA]] pucali iz vojarni "Maršal Tito i "[[Viktor Bubanj]]".
** [[13. travnja u Domovinskom ratu|13. travnja]] - Teritorijalna odbrana postavila kontrabarikadu na ulazu u tunel Lapišnica. Vehbija Karić napustio JNA. Vojnici [[JNA]] pucali iz vojarni "Maršal Tito i "[[Viktor Bubanj]]".
** [[30. travnja]] - Dobrinja potpuno blokirana; nitko iz nje ne može izaći, niti se u nju može ući. [[JNA]] proglašena okupatorskom vojskom na teritoriju [[BiH|Bosne i Hercegovine]].
** [[30. travnja u Domovinskom ratu|30. travnja]] - Dobrinja potpuno blokirana; nitko iz nje ne može izaći, niti se u nju može ući. [[JNA]] proglašena okupatorskom vojskom na teritoriju [[BiH|Bosne i Hercegovine]].
** [[21. travnja]] -  Srpske postrojbe potpuno su opkolile [[Sarajevo]], a [[Sarajevo]] je u blokadi ostalo sve do [[29. veljače]] [[1996.]] godine.
** [[21. travnja u Domovinskom ratu|21. travnja]] -  Srpske postrojbe potpuno su opkolile [[Sarajevo]], a [[Sarajevo]] je u blokadi ostalo sve do [[29. veljače u Domovinskom ratu|29. veljače]] [[1996.]] godine.
*'''svibanj'''
*'''svibanj'''
** [[2. svibnja]] - Uhićen [[Alija Izetbegović]], predsjednik Predsjedništva BiH od strane [[JNA]] na sarajevskom uzletištu.
** [[2. svibnja u Domovinskom ratu|2. svibnja]] - Uhićen [[Alija Izetbegović]], predsjednik Predsjedništva BiH od strane [[JNA]] na sarajevskom uzletištu.
**Sukob između JNA i Teritorijalne obrane na Skenderiji. Zapaljena Glavna pošta na Obali.
**Sukob između JNA i Teritorijalne obrane na Skenderiji. Zapaljena Glavna pošta na Obali.
** [[4. svibnja]] - [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]]  proglasilo SRJ agresorom i zatražilo međunarodnu vojnu pomoć.
** [[4. svibnja u Domovinskom ratu|4. svibnja]] - [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]]  proglasilo SRJ agresorom i zatražilo međunarodnu vojnu pomoć.
** [[17. svibnja]] - [[Vojska Republike Srpske|Srpske snage]] i [[JNA]] pokušavaju podijeliti [[Sarajevo]] na dva dijela linijom Pofalići - vojarna "Maršal Tito" - Most "Bratstvo-jedinstvo" – Grbavica
** [[17. svibnja u Domovinskom ratu|17. svibnja]] - [[Vojska Republike Srpske|Srpske snage]] i [[JNA]] pokušavaju podijeliti [[Sarajevo]] na dva dijela linijom Pofalići - vojarna "Maršal Tito" - Most "Bratstvo-jedinstvo" – Grbavica
** [[18. svibnja]] - Prekinute brzoglasne veze Sarajeva sa ostatkom svijeta.
** [[18. svibnja u Domovinskom ratu|18. svibnja]] - Prekinute brzoglasne veze Sarajeva sa ostatkom svijeta.
** [[19. svibnja]] - [[Hrvati]] iz naselja Pofalići srpskim snagama nanijeli velike gubitke, kako u ljudstvu, tako i u vojnoj tehnici.
** [[19. svibnja u Domovinskom ratu|19. svibnja]] - [[Hrvati]] iz naselja Pofalići srpskim snagama nanijeli velike gubitke, kako u ljudstvu, tako i u vojnoj tehnici.
**Na Ilidži stopiran konvoj sa 500 žena i djece.
**Na Ilidži stopiran konvoj sa 500 žena i djece.
** [[20. svibnja]] - Zapaljena Športska dvorana "Zetra".
** [[20. svibnja u Domovinskom ratu|20. svibnja]] - Zapaljena Športska dvorana "Zetra".
** [[22. svibnja]] - [[BiH]] i [[Republika Hrvatska]] postale punopravne članice [[Ujedinjeni narodi|OUN]]-a. 113 mentalno zaostalih pacijenata napustilo bolnicu Jagomir.
** [[22. svibnja u Domovinskom ratu|22. svibnja]] - [[BiH]] i [[Republika Hrvatska]] postale punopravne članice [[Ujedinjeni narodi|OUN]]-a. 113 mentalno zaostalih pacijenata napustilo bolnicu Jagomir.
** [[26. svibnja]] - Granatirano rodilište "Zehra Muhović"
** [[26. svibnja u Domovinskom ratu|26. svibnja]] - Granatirano rodilište "Zehra Muhović"
** [[27. svibnja]] - Masakr u ulici Vase Miskina, tri granate ispaljene iz pravca Borija usmrtile 19, a ranile 157 ljudi.
** [[27. svibnja u Domovinskom ratu|27. svibnja]] - Masakr u ulici Vase Miskina, tri granate ispaljene iz pravca Borija usmrtile 19, a ranile 157 ljudi.
** [[29. svibnja]] - Utemeljen HVO Sarajevo. Utemeljen [[Treća bojna HVO Sarajevo|HVO Općine Novo Sarajevo]]
** [[29. svibnja u Domovinskom ratu|29. svibnja]] - Utemeljen HVO Sarajevo. Utemeljen [[Treća bojna HVO Sarajevo|HVO Općine Novo Sarajevo]]
*'''lipanj'''
*'''lipanj'''
**[[JNA]] napustila vojarnu "Maršal Tito".
**[[JNA]] napustila vojarnu "Maršal Tito".
** [[4. lipnja]] - Službeno utemeljen [[Četvrta bojna HVO Centar-Stari grad|HVO općina Stari grad i Centar]]
** [[4. lipnja u Domovinskom ratu|4. lipnja]] - Službeno utemeljen [[Četvrta bojna HVO Centar-Stari grad|HVO općina Stari grad i Centar]]
** [[7. lipnja]] - Počela [[operacija Lipanjske zore]] s ciljem oslobađanja doline [[Neretva|Neretve]].
** [[7. lipnja u Domovinskom ratu|7. lipnja]] - Počela [[operacija Lipanjske zore]] s ciljem oslobađanja doline [[Neretva|Neretve]].
** [[15. lipnja]] - Odlukom broj 345, za predsjednika [[HVO Sarajevo|HVO-a Sarajevo]] imenovan pravnik Velimir Marić, za zapovjednika Danko Uspor, za zamjenika zapovjednika Benjamin Govorušić, te za načelnika stožera Marinko Pejić.
** [[15. lipnja u Domovinskom ratu|15. lipnja]] - Odlukom broj 345, za predsjednika [[HVO Sarajevo|HVO-a Sarajevo]] imenovan pravnik Velimir Marić, za zapovjednika Danko Uspor, za zamjenika zapovjednika Benjamin Govorušić, te za načelnika stožera Marinko Pejić.
** [[18. lipnja]] - Vijeće [[HVO Sarajevo|HVO-a Sarajevo]]  reagiralo na odluku broj 345 od [[15. lipnja]] [[1992.]],  uputivši pismo predsjedniku [[Herceg-Bosna|Hrvatske zajednice Herceg-Bosne]] [[Mate Boban|Mati Bobanu]], u kojem se traži  verifikacija i legalizacija vodstva [[HVO]]-a za grad [[Sarajevo]], izabranog na Osnivačkoj skupštini
** [[18. lipnja u Domovinskom ratu|18. lipnja]] - Vijeće [[HVO Sarajevo|HVO-a Sarajevo]]  reagiralo na odluku broj 345 od [[15. lipnja]] [[1992.]],  uputivši pismo predsjedniku [[Herceg-Bosna|Hrvatske zajednice Herceg-Bosne]] [[Mate Boban|Mati Bobanu]], u kojem se traži  verifikacija i legalizacija vodstva [[HVO]]-a za grad [[Sarajevo]], izabranog na Osnivačkoj skupštini
** [[20. lipnja]] - Predsjedništvo BiH proglasilo ratno stanje, opću mobilizaciju i radnu obvezu i kao agresora imenovalo [[Srbija|Srbiju]] i [[Crna Gora|Crnu Goru]], bivšu [[JNA]] i ekstremni dio [[Srpska demokratska stranka|SDS]]-a.
** [[20. lipnja u Domovinskom ratu|20. lipnja]] - Predsjedništvo BiH proglasilo [[ratno stanje]], [[opća mobilizacija|opću mobilizaciju]] i [[radna obveza|radnu obvezu]] i kao agresora imenovalo [[Srbija|Srbiju]] i [[Crna Gora|Crnu Goru]], bivšu [[JNA]] i ekstremni dio [[Srpska demokratska stranka|SDS]]-a.
** [[25. lipnja]] - Glavni stožer [[HVO]]-a [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|HZ Herceg-Bosne]] pozitivno odgovorio  na prijedloge  Vijeća [[HVO Sarajevo|HVO-a Sarajevo]], iznesene u pismu upućenom  Mati Bobanu. Odlukom broj 382,  verificirano je i legalizirano izabrano vodstvo [[HVO Sarajevo|HVO-a Sarajevo]], na čelu  s Marinkom Pejićem, te stavljena  izvan snage ranije donesena odluka broj 345, od [[15. lipnja]] [[1992.]] godine.
** [[25. lipnja u Domovinskom ratu|25. lipnja]] - Glavni stožer [[HVO]]-a [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|HZ Herceg-Bosne]] pozitivno odgovorio  na prijedloge  Vijeća [[HVO Sarajevo|HVO-a Sarajevo]], iznesene u pismu upućenom  Mati Bobanu. Odlukom broj 382,  verificirano je i legalizirano izabrano vodstvo [[HVO Sarajevo|HVO-a Sarajevo]], na čelu  s Marinkom Pejićem, te stavljena  izvan snage ranije donesena odluka broj 345, od [[15. lipnja]] [[1992.]] godine.
** [[26. lipnja]] - Završena združena akcija [[HVO]]-a, [[HV]]-a i [[HOS]]-a [[Operacija Lipanjske zore|Lipanjske zore]]. Oslobođena područja: [[Mostar]]a, [[Čapljina|Čapljine]] i [[Stolac (BiH)|Stoca]], a njome su spriječeni napadi srpskog agresora na Južnu [[Dalmacija|Dalmaciju]].
** [[26. lipnja u Domovinskom ratu|26. lipnja]] - Završena združena akcija [[HVO]]-a, [[HV]]-a i [[HOS]]-a [[Operacija Lipanjske zore|Lipanjske zore]]. Oslobođena područja: [[Mostar]]a, [[Čapljina|Čapljine]] i [[Stolac (BiH)|Stoca]], a njome su spriječeni napadi srpskog agresora na Južnu [[Dalmacija|Dalmaciju]].
** [[28. lipnja]] - [[François Mitterrand]] posjetio Sarajevo. Otvoren humanitarni zračni most. Granatirano "Oslobođenje". Prekinuta isporuka vode s vodovoda Bačevo.
** [[28. lipnja u Domovinskom ratu|28. lipnja]] - [[François Mitterrand]] posjetio Sarajevo. Otvoren humanitarni zračni most. Granatirano "Oslobođenje". Prekinuta isporuka vode s vodovoda Bačevo.
*'''srpanj'''
*'''srpanj'''
** [[4. srpnja]] - Sastali su se predsjednik Vlade [[BiH]] Jure Pelivan, predsjednik Skupštine BiH Mariofil Ljubić, ministar obrane [[BiH]] Jerko Doko, glavni tajnik [[HDZ BiH|HDZ-a BiH]] Ivan Markešić, predsjednik HVO-a Sarajevo Marinko Pejić, zapovjednik [[HVO Sarajevo|HVO-a Sarajevo]] (Čengić-Vila) Zdravko Cvitanušić, predsjednik HKD "Napredak" Franjo Topić, Pero Sudar, književnik Ivan Lovrenović i Jozo Leutar. Teme sastanka bile su odnos HVO-a Sarajevo sa ostatkom [[HVO]]-a [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]], odnos [[HVO Sarajevo|HVO-a Sarajevo]] sa [[Armija BiH|Teritorijalnom obranom Republike Bosne i Hercegovin (TO)]] te odnos [[HVO]]-a [[Herceg-Bosna|HZ Herceg-Bosne]] i [[Armija BiH|TO RBiH]].
** [[4. srpnja]] - Sastali su se predsjednik Vlade [[BiH]] Jure Pelivan, predsjednik Skupštine BiH Mariofil Ljubić, ministar obrane [[BiH]] [[Jerko Doko]], glavni tajnik [[HDZ BiH|HDZ-a BiH]] Ivan Markešić, predsjednik HVO-a Sarajevo Marinko Pejić, zapovjednik [[HVO Sarajevo|HVO-a Sarajevo]] (Čengić-Vila) Zdravko Cvitanušić, predsjednik HKD "Napredak" Franjo Topić, Pero Sudar, književnik Ivan Lovrenović i Jozo Leutar. Teme sastanka bile su odnos HVO-a Sarajevo sa ostatkom [[HVO]]-a [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]], odnos [[HVO Sarajevo|HVO-a Sarajevo]] sa [[Armija BiH|Teritorijalnom obranom Republike Bosne i Hercegovin (TO)]] te odnos [[HVO]]-a [[Herceg-Bosna|HZ Herceg-Bosne]] i [[Armija BiH|TO RBiH]].
** [[5. srpnja]] - Predsjedništvo  [[HVO Sarajevo|Hrvatskog vijeća  obrane Sarajevo]] izdalo  službeno priopćenje za  javnost, u  kojem je predstavilo ciljeve i borbe [[HVO]]-a protiv agresora na cijelom području Bosne i Hercegovine, kao odgovor na zlonamjerne medijske napise.
** [[5. srpnja]] - Predsjedništvo  [[HVO Sarajevo|Hrvatskog vijeća  obrane Sarajevo]] izdalo  službeno priopćenje za  javnost, u  kojem je predstavilo ciljeve i borbe [[HVO]]-a protiv agresora na cijelom području Bosne i Hercegovine, kao odgovor na zlonamjerne medijske napise.
** [[7. srpnja]] - [[Europska zajednica]] je priznala Bosnu i Hercegovinu, na temelju rezultata referenduma.
** [[7. srpnja]] - [[Europska zajednica]] je priznala Bosnu i Hercegovinu, na temelju rezultata referenduma.

Trenutačna izmjena od 01:36, 27. srpnja 2023.

Oznaka HVO-a Sarajevo

HVO brigada Kralj Tvrtko je bila vojna zaokružena formacija Sarajevskog HVO-a. Brigada je osnovana 5. prosinca 1992. godine, a naziv je dobila po prvom bosanskom kralju Tvrtku Kotromaniću. U sastav brigade su ušle četiri bojne: Prva bojna Stup-Ilidža, Druga bojna HVO Novi grad, Treća bojna HVO Sarajevo i Četvrta bojna HVO Centar-Stari grad. Sarajevski HVO tj. HVO Brigada Kralj Tvrtko je imala više od 5000 pripadnika i dala je velik doprinos obrani napaćenog Sarajeva, a 102 pripadnika brigade položili su svoje živote za slobodu Sarajeva. Brigada je sudjelovala u nekoliko bitaka: u Pofalićkoj bitci, u bitci za Otes, Hrasno brdo, Stup, Elektrotehničku školu i Dobrinju, a također je držala liniju u sklopu obrane Sarajeva.

Krajem 1992. i početkom 1993. godine zahlađuju bošnjačko-hrvatski odnosi i dolazi do krvavog sukoba. U Sarajevu ne dolazi do sukoba između Hrvata i Bošnjaka, ali se Sarajevski HVO prisilno ukida. Zapovjedništvo I. korpusa Armije BiH, na sveopće iznenađenje hrvatskih kadrova u Sarajevu, u studenom 1993. godine, priopćilo je odluku o ukidanju Stožera HVO-a Sarajevo i preimenovanju HVO brigade Kralj Tvrtko u Hrvatsku brigadu Kralj Tvrtko, u sastavu tog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine.

Formiranje brigade

O nadnevku osnivanja sarajevske HVO brigade Kralj Tvrtko postoje određena nesuglasja, no činjenica je da su neuvezane, općinske HVO postrojbe djelovale od početka travnja 1992. godine. Napori usmjereni na formiranje jedinstvene hrvatske vojne postrojbe, jačine brigade, koja će obuhvatiti gorespomenute postrojbe vezuju se, pak, za sjednicu koju su sazvali članovi Hrvatskog gospodarskog društva (održanu 29. svibnja 1992.) [1], tijekom koje je osnovano Hrvatsko vijeće obrane Sarajevo i imenovano Vijeće HVO-a Sarajevo. Poradi prijepora personalne i koncepcijske naravi, planirana postrojba u punom kapacitetu nije profunkcionirala još nekoliko mjeseci, iako su se na sarajevskoj fronti odvijali dramatični događaji[2]. Ipak, u rujnu je formiran Glavni stožer HVO-a Sarajevo[3], nakon pada sarajevskog prigradskog naselja Doglodi, većim dijelom naseljenog hrvatskim stanovništvom.

Tada je imenovano zapovjedništvo u sastavu:

  • Vladimir Šaf , v.d. zapovjednik HVO-a Sarajevo,
  • Dragan Pinjuh, dozapovjednik Gradskog stožera HVO-a Sarajevo,
  • Vinko Bošnjak, v.d. načelnik Gradskog stožera HVO-a Sarajevo.
  • Zapovjedništvo brigade HVO "KRALJ TVRTKO "
  • Zapovjednik brigade : Ivan Vulić
  • Načelnik stožera brigade: Franjo Talijančić

Iako su formiranje zajedničkog stožera toplo pozdravile sve hrvatske strukture u gradu, proći će još neko vrijeme do konačnog uvezivanja općinskih HVO-a u brigadu, tako da se o zaokruženoj vojnoj formaciji može govoriti od 5. prosinca 1992. godine. U sastav novoosnovane brigade su ušle sljedeće bojne: Prva bojna Stup-Ilidža, Druga bojna HVO Novi grad, Treća bojna HVO Sarajevo i Četvrta bojna HVO Centar-Stari grad. Kao posebna organizacijska jedinica formirano je i učilište HVO sa zapovjednikom Kudeljnjak Stjepanom te dozapovjednikom Zlatkom Pavao Lučićem, kroz koje su prolazili svi bojovnici koji su kasnije raspoređivani u formacijski sastav brigade Kako su u to vrijeme komunikacije sa glavnim stožerom HVO bile otežane formacija HVO Sarajevo je odobrena tek 31. ožujka 1993. godine , a HVO Sarajevo preimenovan u OG Sarajevo u sastavu OZ Srednja Bosna. Odlukom Predsjedništva HZHB za zapovjednika operativne grupe Sarajevo imenovan je Vladimir Šaf. Izvršeno je i preimenovanje brigade pa je predloženi naziv "Vrhbosna" promijenjen u "Kralj Tvrtko" Za Predsjednika HVO Sarajevo imenovan je g.Slavko Zelić ,a za prvog zapovjednika brigade g.Ivan Vulić.

Zapovjedništvo brigade Kralj Tvrtko u sastavu :

  • zapovjednik brigade Slavko Zelić (Ivan Vulić)
  • načelnik stožera brigade Ivan Vulić (Franjo Talijančić)

Bitke

HVO Brigada Kralj Tvrtko je sudjelovala u nekoliko bitaka: u Pofalićkoj bitci, u bitci za Otes, Hrasno brdo, Stup, Elektrotehničku školu i Dobrinju. Držala je liniju u sklopu obrane Sarajeva, a 84 pripadnika brigade položilo je svoje živote za slobodu Sarajeva.

Pofalićka bitka

Otes (početak prosinca 1992.)

U obrani sarajevskog prigradskog naselja Otesa, većinski naseljenog hrvatskim stanovništvom, sudjelovale su sljedeće postrojbe: postrojba HVO-a jačine bojne, kojom je zapovijedao na IZM Franjo Talijančić, Specijalna postrojba MUP-a i Treća motorizirana brigada Armije BiH. Kombinirani napad je počeo 1. prosinca iz tri pravca, uz snažnu topničku i tenkovsku potporu koja je kontinuirano trajala i idućih dana. Nepovoljan teren, nedostatak materijalno-tehničkih sredstava, ali i taktički propusti[4], učinili su obranu izuzetno teškom, no crta je nekoliko dana održana stabilnom, čak su u nekim momentima branitelji preuzimali inicijativu. Ipak, 7. prosinca 1992. godine, po već viđenom scenariju iz bitke za Doglode, Otes je pao.

Hrasno brdo

Stup

Prvi napadi srpskih postrojbi na postrojbe Hrvatskog vijeća obrane, na crti bojišnice na Stupu, odvili su se 13. rujna 1992. Prva bojna Stjepan Tomašević HVO iz Novog Sarajeva je bila upućena u obranu tog prostora. U obranu se uključio i dio 101. bojne HOS-a pod zapovjedništvom Ivice Bajkuše. Hrvatske postrojbe su u obrani vršile koordinaciju sa postrojbama Armije BiH. Hrvatske snage bile su brojčano i oružjem slabije od srpskih napadača. Krajem prosinca 1992., srpske snage su u potpunosti okupirale Stup.

Elektrotehnička škola

Dobrinja

Poginuli pripadnici HVO-a Sarajevo

Na ovom su popisu pripadnici Hrvatskog vijeća obrane grada Sarajeva (njih 84), poginuli do razoružavanja brigade, od strane I. korpusa Armije BiH, 6. studenog 1993.

  • ALILOVIĆ (Drago) STJEPAN (* 1973. - † 1993.)
  • ANČIĆ (Drago) ŽELJKO (* 1956. - † 6.2.1993.)
  • ARAPOVIĆ (Ladislav) ZORAN (* 1967. - † 17.1.1993.)
  • AZINOVIĆ (Ivica) ANTONIO (* 1970. - † 20.4.1993.)
  • BABIĆ (Jozo) VINKO (* 1943. - † 1992.)
  • BAGARIĆ (Vice) BOŽO (* 1941. - † 1992.)
  • BAGARIĆ (Božo) ZDRAVKO (* 1969. - † 1992.)
  • BAJKUŠA (Karlo) NIKOLA (* 1945. - † 1992.)
  • BITENC (Roman) BARBARA (* 1961. - † 2.10.1992.)
  • BOŠNJAK (Berislav) IGOR (* 1972. - † 1993.)
  • BRADARA (Marko) ANTO (* 1946. - † 1992.)
  • BRADARIĆ ( Ivan) MARKO (* 1939. - † 1992.)
  • BRKIĆ (Franjo) IVAN (* 1966. - † 1992.)
  • BUŠIĆ (Mato) ZVONKO (* 1961. - † 1992.)
  • CENČIĆ (Josip) IVAN (* 1946. - † 17.1.1993.)
  • CETIN (Stanislav) VILIM (* 1945. - † 1993.)
  • ČAVARA (Jozo) IVO (* 1941. - † 1993.)
  • ČEFERIN (Zvonimir) ERNEST (* 1973. - † 1992.)
  • ČOLO (Mato) PREDRAG (* 1977. - † 1992.)
  • DEMIR (Hasib) RASIM (* 1947. - † 1992.)
  • DILBEROVIĆ (Miloš) MILAN (* 1967. - † 13.11.1992.)
  • DOŠLIJEVSKI (Goce) ZORAN (* 1970. - † 1992.)
  • DOZELENČIĆ (Feliks) RADOSLAV (* 1948. - † 1992.)
  • DUGANDŽIĆ (Zlatko) NENAD (* 1969. - † 1993.)
  • ĐUKIĆ (Dušan) MLADEN (* 1964. - † 1992.)
  • ELPEZ (Ivica) OLIVER (* 1970. - † 1992.)
  • EMERŠIĆ (Janoš) KLAMAN (* 1931. - † 1994.)
  • FERLAN (Josip) TONČI (* 1952. - † 27.2.1993.)
  • FRANKIĆ (Vinko) RANKO (* 1952. - † 1993.)
  • FRANKOVIĆ (Marko) BRUNO (* 1938. - † 7.4.1993.)
  • GRGIĆ (Ante) VJEKOSLAV (* 1942. - † 1993.)
  • ILIĆ (Pavo) IVAN (* 1942. - † 1993.)
  • ILIĆ (Stipe) IVO (* 1968. - † 1992.)
  • JAKOVLJEVIĆ (Mirko) MATO (* 1957. - † 1992.)
  • JORDANOVIĆ (Amir) SAMIR (* 1974. - † 1993.)
  • JURIČIĆ (Zvonko) DARIO (* 1974. - † 1993.)
  • JURIĆ (Bosiljko) KORNELIJA (* 1972. - † 9.10.1992.)
  • JURIŠIĆ (Antun) ANTO (* 1951. - † 1992.)
  • JURIŠIĆ (Marko) MARKO (* 1945. - † 1992.)
  • JURJEVIĆ (Nikola) JOSIP (* 1934. - † 1992.)
  • KARLOVIĆ (Vlado) NINO (* 1972. - † 1992.)
  • KAVAZIĆ (Uzeir) NEZIR (* 1966. - † 1992.)
  • KLEMO (Ivan) MARINKO (* 1962. - † 1993.)
  • KRASNIĆ (Mehdi) HARIS (* 1971. - † 1992.)
  • KREŠO (Jure) DRAGAN (* 1956. - † 1992.)
  • KRIJEŠTORAC (Vehbija) MIRALEM (* 1967. - † 1992.)
  • KRIŽIĆ (Petar) NIKOLA (* 1943. - † 1992.)
  • KULIŠ (Drago) MLADEN (* 1975. - † 1992.)
  • KULO (Hasan) EDIS (* 1974. - † 1993.)
  • LOVRIĆ (Vinko) RONALD (* 1972. - † 1992.)
  • LUKIĆ (Nikola) MIROSLAV (* 1958. - † 1992.)
  • MAČAK (Fadil) EDINA (* 1963. - † 1993.)
  • MAČOROVIĆ (Duško) SILVIO (* 1941. - † 1993.)
  • MAĐURA (Ivica) VLADIMIR (*1953. - † 1992.)
  • MAĐURA (Ivica) RADISLAV (*195. - † 1992.)
  • MIHALIĆ (Ivan) PAVAO (* 1944. - † 1993.)
  • MILIŠIĆ (Nikola) RAJKO (* 1939. - † 1992.)
  • MISIĆ (Pero) TOMO (* 1958. - † 1992.)
  • MORIĆ (Vilim) ZDRAVKO (* 1954. - † 1993.)
  • MOSOĆI (Albin) VLADIMIR (* 1951. - † 1993.)
  • MUJANOVIĆ (Bego) ALBINKO (* 1955. - † 1992.)
  • MUSA (Petar) IVAN (* 1941. - † 1992.)
  • NIKOLIĆ (Franjo) ZORAN (* 1958. - † 1992.)
  • PERIĆ (Anto) JOSIP (* 1954. - † 1993.)
  • PJANIĆ- LAUŠ (Anto) JAKOV (* 1942. - † 1992.)
  • POCRNJIĆ (Sretko) IVO (* 1961. - † 1992.)
  • POKRKLIĆ (Ahmet) ALMIR (* 1974. - † 1993.)
  • PRIMORAC (Vladimir) ZDENKO (* 1969. - † 8.2.1993.)
  • RADOŠ (Pero) JOZO (* 1967. - † 1993.)
  • RAGUZ (Zdravko) LADISLAV (* 1974 - † 9.10.1992.)
  • RAHMANOVIĆ (Ibrahim) ADMIR (* 1968. - † 1993.)
  • RAMADANI (Salih) ENVER (* 1970. - † 1993.)
  • RAŠIĆ (David) NENAD (* 1953. - † 1992.)
  • RAZDRIĆ (Mato) PERO (* 1948. - † 1992.)
  • RUPČIĆ (Josip) MIRKO (* 1947. - † 1993.)
  • SEJADIN (Fuad) ANIS (* 1975. - † 1993.)
  • SLAVIČEK (Ivan) GORAN (* 1970. - † 1993.)
  • SOLDO (Zlatko) DENIS (* 1972. - † 1993.)
  • SPAJIĆ (Ivan) VINKO (* 1955. - † 1992.)
  • STANIĆ (Jozo) IVICA (* 1972. - † 1993.)
  • ŠIMUNIĆ (Berislav) NINOSLAV (* 1972. - † 1992.)
  • ŠIMUNOVIĆ (Ivica) MARIN (* 1960. - † 1992.)
  • ŠKRABA (Marko) VJEKOSLAV (* 1960. - † 29.9.1992.)
  • ŠUTALO (Ivo) MIRKO (* 1955. - † 1992.)
  • TAHIROVIĆ (Ramiz) SEJFO (* 1970. - † 1992.)
  • TROGRLIĆ (Stjepan) DANKO (* 1940. - † 1993.)

Kronologija ratnih događanja

1992.

1993.

Vidi još

Izvori

  1. ↑ HVO Sarajevo, Marijo Pejić, Libertas, 2008.
  2. ↑ Prevare-istine-zablude-ratni dnevnik 1992., Stjepan Šiber, Rabic, Sarajevo, 2000.
  3. ↑ Zajednički do slobode, priopćenje HVO Sarajevo, u: Oslobođenje, Sarajevo, 20. rujna 1992.
  4. ↑ Internet blog - Vikićev specijalac o ponorima rata:HVO Stup
  5. ↑ 5,0 5,1 Bosnae Opsada Sarajeva - 1425 dana užasa i herojskog otpora (pristupljeno 30. travnja 2017.)
  6. ↑ 6. XI. 1993.
  7. ↑ Razoružana hrvatska brigada Kralj Tvrtko, Hrvatski list, Mostar, 17. studenog 1993.

Vanjske poveznice

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=HVO_brigada_Kralj_Tvrtko&oldid=520590"