Ljubo Stipišić: razlika između inačica

Ljubo Stipišić
	Datoteka:Porin 042.jpg
Ime u rodnom listu	Ljubo Stipišić
Rođen/a	28. rujna 1938.
Umro/umrla	9. listopada 2011.
Žanr/ovi	folklorna glazba, klapsko pjevanje
Zanimanje	melograf, aranžer, skladatelj, dirigent
Djelatno razdoblje	1958. – 2011.
Producentska kuća	Aquarius Records
Nagrade
	Dobitnik diskografske nagrade Porin
	Portal o glazbi
	Portal o životopisima

← Starija izmjena

VizualnoWikitekst

Posljednja izmjena od 15. svibanj 2023. u 22:18

Ljubo Stipišić - Delmata^[1] (Split, 28. rujna 1938. - Split, 9. listopada 2011.),^[2] je bio hrvatski melograf, aranžer, skladatelj i dirigent.

Ljubo Stipišić Delmata svoju popularnost stekao je kao voditelj i osnivač brojnih klapa od kojih su neke: Jeka Jadrana, Oktet DC, Kantaduri, Trogir, Vokalisti Salone i mnoge druge. Svojim izvedbama i repertoarima osigurale su put današnjem modernom klapskom pjevanju.^[3]

Utemeljitelj je časopisa Bašćinski glasi i glazbene edicije Leut. Također je jedan od osnivača Festivala dalmatinskih klapa, manifestacija Solinske ljetne priredbe, Sućuračka prikazanja, Smotra dalmatinskih klapa na Klisu, Susreti dalmatinskih klapa Sudamja, Korizmeno glagoljaško tradicionalno pučko pjevanje u Velikom tjednu Puče moj, te Pasionska baština u Zagrebu.

Životopis

Ljubo Stipišić rodio se 28. rujna 1938. godine u Splitu. Rodom je iz mjesta Vrbanja na otoku Hvaru. Glazbu je učio kod Josipa Zjačića^[4] i Silvija Bombardellija u Splitu. Sklada pretežito vokalnu glazbu za manje sastave (klape) i zborove koja se najviše temelji na starogradskoj folklornoj baštini koralnog podrijetla (ciklus Intrade). Ogledao se i u većim vokalnim oblicima (kantate "Zaplakalo dite na žudinski kanat", "Dignite barjak za neznane i male", "Hrvatska suita", oratoriji "Matija Ivanić", "Kalvarija", "Misa Croatie redivivae", "I rič se čovikom učini").^[5] Jedan je od suosnivača Festivala dalmatinskih klapa u Omišu i voditelj brojnih poznatih dalmatinskih klapa (Jeka Jadrana, Oktet DC, Kantaduri, Trogir i dr.).

Kao melograf zabilježio je više od 200 dalmatinskih pučkih napjeva,^[6] čime je pridonio njihovoj reafirmaciji. Autor je mnogih zbirki narodnih napjeva ("Pisme starog Trogira" i "Oj Marjane") te više književnih djela ("Aforizmi" 1971., "Rod titanski, rod žgincani" 1975., "Kušaonica smisla" 1992. i dr.).^[6] Također je utemeljitelj brojnih drugih festivala, priredbi, smotri i susreta te utemeljitelj časopisa Bašćinski glasi (Omiš, 1991.), glazbene edicije Leut.

Aranžirao je i producirao Hajdukovu navijačku pjesmu Marjane, Marjane (1971.).^[7]

Pokrenuo je književnu večer čakavskog pjesništva u Podstrani Ča pod Perunom.^[8]

Gradska knjižnica Zadar izdala je tri knjige Ljube Stipišića: "Mojih prvih 100 pjesama za dječje klape i školske zborove" (2006.), "Moje prve 222 pjesme" (2010.) i "Identitet" (2011.). Knjiga "Identitet" trebala je biti predstavljena u listopadu 2011., međutim predstavljanje je odgođeno zbog bolesti autora. Također, Gradska knjižnica Zadar skrbi o opusu Ljube Stipišića kroz digitalizacijski Projekt Delmata.^[9]

Otac je poznatoga hrvatskog glazbenika Zlatana Stipišića - Gibonnija.

Preminuo je 9. listopada 2011. u 74. godini života.

Izvori

↑ Na pojedinim izdanjima kao Ljubo Stipišić Dalmata i Ljupče Stipišić.
↑ Slobodna Dalmacija, Tedi Spalato: Sve šta kažem o Ljubi nije dovoljno, bio je moj glazbeni ćaća, objavljeno 9. listopada 2011., pristupljeno 7. lipnja 2014.
↑ Dani kršćanske kulture - Ljubo Stipišić - Delmata
↑ Slobodna Dalmacija Milorad Bibić: Josip Zjačić Đekson: Inžinjer od pisme, 25. siječnja 2009.
↑ http://www.fdk.hr/skladatelji/stipisic.html
↑ ^6,0 ^6,1 Hrvatski leksikon, I. svezak L-Ž, Zg. 1996.
↑ Discogs; Ljubo Stipišić se navodi kao Ljubče Stipišić.
↑ Ogranak MH Podstrana
↑ Projekt Delmata

Vanjske poveznice

[1] Na pojedinim izdanjima kao Ljubo Stipišić Dalmata i Ljupče Stipišić.

[SD-2] Slobodna Dalmacija, Tedi Spalato: Sve šta kažem o Ljubi nije dovoljno, bio je moj glazbeni ćaća, objavljeno 9. listopada 2011., pristupljeno 7. lipnja 2014.

[3] Dani kršćanske kulture - Ljubo Stipišić - Delmata

[4] Slobodna Dalmacija Milorad Bibić: Josip Zjačić Đekson: Inžinjer od pisme, 25. siječnja 2009.

[5] ttp://www.fdk.hr/skladatelji/stipisic.html

[Hrvatski_leksikon-6] 6,0 ^6,1 Hrvatski leksikon, I. svezak L-Ž, Zg. 1996.

[7] Discogs; Ljubo Stipišić se navodi kao Ljubče Stipišić.

[OMH-Podstrana-8] Ogranak MH Podstrana

[Delmata-9] Projekt Delmata

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

@@ Redak 22: / Redak 22: @@
 | Značajni instrumenti =
 }}
-'''Ljubo Stipišić - Delmata''' ([[Split]], [[28. rujna]] [[1938.]] - [[Split]], [[9. listopada]] [[2011.]]),<ref name="SD">[http://www.slobodnadalmacija.hr/Kultura/tabid/81/articleType/ArticleView/articleId/151506/Default.aspx Slobodna Dalmacija, Tedi Spalato: Sve šta kažem o Ljubi nije dovoljno, bio je moj glazbeni ćaća], objavljeno 9. listopada 2011., pristupljeno 7. lipnja 2014.</ref> je bio [[hrvatska|hrvatski]] [[melograf]], aranžer, [[skladatelj]] i [[dirigiranje|dirigent]].
+'''Ljubo Stipišić - Delmata'''<ref>Na pojedinim izdanjima kao ''Ljubo Stipišić Dalmata'' i ''Ljupče Stipišić''.</ref> ([[Split]], [[28. rujna]] [[glazba u 1938.|1938.]] - [[Split]], [[9. listopada]] [[glazba u 2011.|2011.]]),<ref name="SD">[http://www.slobodnadalmacija.hr/Kultura/tabid/81/articleType/ArticleView/articleId/151506/Default.aspx Slobodna Dalmacija, Tedi Spalato: Sve šta kažem o Ljubi nije dovoljno, bio je moj glazbeni ćaća], objavljeno 9. listopada 2011., pristupljeno 7. lipnja 2014.</ref> je bio [[hrvatska|hrvatski]] [[melograf]], aranžer, [[skladatelj]] i [[dirigiranje|dirigent]].
 Ljubo Stipišić Delmata svoju popularnost stekao je kao voditelj i osnivač brojnih klapa od kojih su neke: [[klapa Jeka Jadrana|Jeka Jadrana]], [[Oktet DC]], [[klapa Kantaduri|Kantaduri]], [[klapa Trogir|Trogir]], [[Vokalisti Salone]] i mnoge druge. Svojim izvedbama i repertoarima osigurale su put današnjem modernom [[klapsko pjevanje|klapskom pjevanju]].<ref>[http://www.danikrscanskekulture.info/2009/Program_files/Stipisic.htm  Dani kršćanske kulture] - Ljubo Stipišić - Delmata</ref>
@@ Redak 29: / Redak 29: @@
 == Životopis ==
-Ljubo Stipišić rodio se 28. rujna 1938. godine u Splitu. Rodom je iz mjesta [[Vrbanj|Vrbnja]] na otoku [[Hvar]]u. Glazbu je učio kod [[Josip Zjačić|Josipa Zjačića]]<ref>[https://web.archive.org/web/20111014193342/http://www.slobodnadalmacija.hr/Nedjeljna/tabid/95/articleType/ArticleView/articleId/39391/Default.aspx Slobodna Dalmacija] Milorad Bibić: Josip Zjačić Đekson: Inžinjer od pisme, 25. siječnja 2009.</ref><!-- da znate o kome se radi --> i [[Silvije Bombardelli|Silvija Bombardellija]] u Splitu. Sklada pretežito vokalnu glazbu za manje sastave (klape) i zborove koja se najviše temelji na starogradskoj folklornoj baštini koralnog podrijetla (ciklus Intrade). Ogledao se i u većim vokalnim oblicima ([[kantata|kantate]] "Zaplakalo dite na žudinski kanat", "Dignite barjak za neznane i male", "Hrvatska suita", [[oratorij]]i "Matija Ivanić", "Kalvarija", "Misa Croatie redivivae", "I rič se čovikom učini").<ref>http://www.fdk.hr/skladatelji/stipisic.html</ref> Jedan je od suosnivača [[Festival dalmatinskih klapa Omiš|Festivala dalmatinskih klapa u Omišu]] i voditelj brojnih poznatih dalmatinskih klapa ([[klapa Jeka Jadrana|Jeka Jadrana]], [[Oktet DC]], [[Kantaduri]], [[klapa Trogir|Trogir]] i dr.).
+Ljubo Stipišić rodio se 28. rujna 1938. godine u Splitu. Rodom je iz mjesta [[Vrbanj|Vrbanja]] na otoku [[Hvar]]u. Glazbu je učio kod [[Josip Zjačić|Josipa Zjačića]]<ref>[https://web.archive.org/web/20111014193342/http://www.slobodnadalmacija.hr/Nedjeljna/tabid/95/articleType/ArticleView/articleId/39391/Default.aspx Slobodna Dalmacija] Milorad Bibić: Josip Zjačić Đekson: Inžinjer od pisme, 25. siječnja 2009.</ref><!-- da znate o kome se radi --> i [[Silvije Bombardelli|Silvija Bombardellija]] u Splitu. Sklada pretežito vokalnu glazbu za manje sastave (klape) i zborove koja se najviše temelji na starogradskoj folklornoj baštini koralnog podrijetla (ciklus Intrade). Ogledao se i u većim vokalnim oblicima ([[kantata|kantate]] "Zaplakalo dite na žudinski kanat", "Dignite barjak za neznane i male", "Hrvatska suita", [[oratorij]]i "Matija Ivanić", "Kalvarija", "Misa Croatie redivivae", "I rič se čovikom učini").<ref>http://www.fdk.hr/skladatelji/stipisic.html</ref> Jedan je od suosnivača [[Festival dalmatinskih klapa Omiš|Festivala dalmatinskih klapa u Omišu]] i voditelj brojnih poznatih dalmatinskih klapa ([[klapa Jeka Jadrana|Jeka Jadrana]], [[Oktet DC]], [[Kantaduri]], [[klapa Trogir|Trogir]] i dr.).
 Kao melograf zabilježio je više od 200 [[Dalmacija|dalmatinskih]] pučkih napjeva,<ref name="Hrvatski leksikon">Hrvatski leksikon, I. svezak ''L-Ž'', Zg. 1996.</ref> čime je pridonio njihovoj reafirmaciji. Autor je mnogih zbirki narodnih napjeva ("Pisme starog Trogira" i "Oj Marjane") te više književnih djela ("Aforizmi" 1971., "Rod titanski, rod žgincani" 1975., "Kušaonica smisla" 1992. i dr.).<ref name="Hrvatski leksikon"/> Također je utemeljitelj brojnih drugih festivala, priredbi, smotri i susreta te utemeljitelj časopisa ''[[Bašćinski glasi]]'' ([[Omiš]], [[1991.]]), glazbene edicije Leut.