Toggle search
Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Burgundijska vina: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
← Starija izmjena
VizualnoWikitekst
m no summary specified
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Burgundijska vina'''-->{{UNESCO-svjetska baština
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Klimati i teroari Burgundije
|ime mjesta = Klimati i teroari Burgundije
|slika = Harvest_in_Chablis_Premier_Cru_Fourchaume_1.jpg
|slika = Harvest_in_Chablis_Premier_Cru_Fourchaume_1.jpg

Posljednja izmjena od 1. svibanj 2022. u 09:50

  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Burgundijska vina (francuski: Bourgogne ili vin de Bourgogne) su vina koja se proizvode u francuskoj istočnoj regiji Burgundiji, u dolinama i zapadnim obroncima rijeke Saône, pritoke Rhône.

Karta vinskog područja Burgundije
Vinograd u Côte de Nuits

Najpoznatija vina proizvedena ovdje se često nazivaju Burgundies; to su suha crna vina izrađena od Pinot Noir grožđa i bijela vina izrađena od Chardonnay grožđa. Crvena i bijela vina se također prave i od drugih sorti grožđa, kao što su Gamay i Aligoté, kao i malene količine rozea i pjenušavih vina. Chardonnay vino Chablis i Gamay vino Beaujolais su formalno dio Burgundijske vinske regije, ali vina iz ovih podregija se obično smatraju samostalnima, a ne Burgundijskim vinima.

Burgundija ima najveći broj appellations d'origine contrôlée (skr. AOC, francuska zaštita zemljopisnog podrijetla i izvornosti) nego bilo koja druga francuska regija, a često se vidi i kao najsvjesnije područje teroara (fr. terroir - posebne zemljopisne, geološke ili klimatske odlike tla) francuskih vinskih regija. Različiti Burgundijski AOCS su klasificirani od pomno opisanih Grand Cru (visoko kvalitetnih "uzgoja") vinograda do više nespecifičnih regionalnih apelacija. Praksa odvajanja vinograda svojim teroarima u Burgundiji seže u srednji vijek, kada su razni samostani igrali ključnu ulogu u razvoju burgundijske proizvodnje vina.

Od 1935. god. Francuska je odredila Burgundijsko vinarsko područje od 25.000 ha (iako je lozom zasađeno oko 29.500) s oko 100 vinograda (59.5% bijelim grožđem, 33.8% crnim grožđem i 6.7% crémant) visoko vrijednog uzgoja i izvornosti (Grand cru).

God. 2015., klimati (fr. Lieu-dit, izvorišno područje tradicionalnog imena) i teroari Burgundije upisani su na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi kao izvanredan primjer uzgoj grožđa i proizvodnju vina razvio još od srednjeg vijeka[1]. Zaštićeni su vinogradi na obroncima Côte de Nuits i Côte de Beaune, južno od grada Dijona. Oni se razlikuju prirodnim odlikama (geološki i klimatski) kao i vrstama vina koja se tu uzgajaju, a po kojima su postala slavna. Pored njih zaštićena su i sela, kao i grad Beaune, koji zajedno predstavljaju gospodarsku dimaziju proizvodnog sustava, ali i povijesno središte Dijona koje utjelovljava političku pozadinu koja je dovela do razvoja sustava „klimata”.

47°3′29″N 4°51′52″E / 47.05806°N 4.86444°E / 47.05806; 4.86444

Izvori

  1. ↑ Climats, terroirs of Burgundy (engl.) Pristupljeno 8. rujna 2015.
  • Clive Coates MW, CÔTE 'D'OR. A Celebration of the Great Wines of Burgundy, 1997., Weidenfeld Nicolson, str. 576. ISBN 978-0-297-83607-0

Vanjske poveznice

v • r • u
Svjetska baština u Francuskoj
Kulturna dobra (39)
Episkopalni grad Albi (2010.) • Rimski i romanički spomenici u Arlesu (1981.) • Kraljevske solane u Arc-et-Senansu (1982.) • Stara jezgra Avignona (1995.) • 23 zvonika Beffroi1) (1999.) • Mjesečeva luka Bordeauxa (2007.) • Katedrala u Bourgesu (1992.) • Klimati i teroari Burgundije (2015.) • Canal du Midi (1996.) • Povijesni grad i utvrda Carcassonne (1997.) • Mediteranski poljoprivredno-pastirski kulturni krajolik Caussesa i Cévennesa (2011.) • Champagne brda, kuće i podrumi (2015.) • Oslikana špilja Chauvet-Pont d’Arc (2014.) • Dvorac Fontainebleau s parkom (1981.) • Opatija Fontenay (1981.) • Grande Île i Neustadt u Strasbourgu (1988.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu5) (2016.) • Obnovljeno središte Le Havrea (2005.) • Povijesna mjesta u Lyonu (1998.) • Mont Saint Michel i njegov zaljev (1979.) • Katedrala Notre-Dame u Amiensu (1981.) • Katedrala Notre-Dame u Chartresu (1979.) • Notre-Dame, Bazilika Saint-Remi i palača Tau u Reimsu (1991.) • Dolina rijeke Loire između Sully-sur-Loire i Chalonnesa (2000.) • Rimski spomenici u Orangeu uključujući kazalište i slavoluk (1981.) • Pont du Gard (1985.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa 2) (2011.) • Srednjevjekovni trgovački grad Provins (2001.) • Francuski dio puta Svetog Jakova prema Santiago de Composteli3) (1998.) • Vinogradsko područje Saint-Emiliona (1999.) • Opatijska crkva Saint-Savin-sur-Gartempe (1983.) • Obala Seine u Parizu (1991.) • Stanislavov trg zajedno s trgovima Place de la Carrière i Place d'Alliance u Nancyju (1983.) • Taputapuātea6) (2017.) • Vaubanove utvrde (2008.) • Versajska palača (1979.) • Opatija Vézelay s brežuljkom (1979.) • Prapovijesni lokaliteti u dolini Vézère (Lascaux, Cro-Magnon, La Madeleine, Le Moustier) (1979.)
Francuska zastava
Prirodna dobra (5)
Chaîne des Puys, tektonska arena rasjeda Limagne (2018.) • Francuski južni teritoriji i mora (2019.)6) • Lagune Nove Kaledonije6) (2008.) • Nacionalni park Réunion6) (2010.) • Zaljev Porto uključujući park prirode Scandola na Korzici (1983.)
Mješovita dobra (1)
Nematerijalna
svjetska baština (12)
Alençonska čipka, vještina pravljenja (2010.) • Aubussonska tapiserija (2009.) • Cantu in paghjella sekularno i liturgijsko pjevanje s Korzike (2009.) • Compagnonnage, mreža za prenošenje znanja i identiteta (2010.) • Equitation, francuska škola jahanja (2011.) • Fest-noz, festivalno okupljanje zajedničkih tradicionalnih plesova Bretanje (2012.) • Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima3) (2015.) • Karneval u Granvilleu (2016.) • Francuski gastronomski obrok (2010.) • Francuska tradicija crtanja krovišta (2009.) • Maloya6) (2009.) • Gwoka6) (2014.) • Procesija divova i zmajeva1) (208.) • Procesije kostiju Limousina (2013.) • Sokolarstvo 4)(2010.)

1) Zajednička svjetska baština Belgije i Francuske  2) Zajedno s 5 drugih alpskih zemalja  3) Zajednička svjetska baština Francuske i Španjolske  4) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3]  6) Francuski prekomorski posjedi  

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Burgundijska_vina&oldid=503126"