Razlika između inačica stranice »Pandemija COVID-19«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +))
m (file->datoteka)
 
Redak 81: Redak 81:


== Podrijetlo epidemije ==
== Podrijetlo epidemije ==
[[File:SARS-CoV-2 virion animation.gif|200px|thumb|[[SARS-CoV-2]] je uzročnik pandemije COVID-19.]]
[[Datoteka:SARS-CoV-2 virion animation.gif|200px|thumb|[[SARS-CoV-2]] je uzročnik pandemije COVID-19.]]
Prvi slučaj vjerojatno nastaje prenošenjem virusa sa životinje na čovjeka, što je vjerojatno bio [[šišmiš|netopir]] s tržišta u [[Wuhan]]u. U privremenom dokumentu objavljenom 23. siječnja o prvim rezultatima [[Sekvenciranje|sekvenciranja]] genoma [[virus]]a, članovi Instituta za virusologiju u Wuhanu, sveučilišta kineske akademije znanosti i centra za kontrolu i prevenciju [[bolest]]i u pokrajini [[Hubei]], pokazuju da je [[genom]] virusa 2019-nCoV 96 % identičan [[koronavirus]]u kod [[šišmiš|netopir]]a. Iako podatci pokazuju da su [[šišmiš|netopiri]] prenosioci virusa, podatak još uvijek nije potpuno utvrđen.
Prvi slučaj vjerojatno nastaje prenošenjem virusa sa životinje na čovjeka, što je vjerojatno bio [[šišmiš|netopir]] s tržišta u [[Wuhan]]u. U privremenom dokumentu objavljenom 23. siječnja o prvim rezultatima [[Sekvenciranje|sekvenciranja]] genoma [[virus]]a, članovi Instituta za virusologiju u Wuhanu, sveučilišta kineske akademije znanosti i centra za kontrolu i prevenciju [[bolest]]i u pokrajini [[Hubei]], pokazuju da je [[genom]] virusa 2019-nCoV 96 % identičan [[koronavirus]]u kod [[šišmiš|netopir]]a. Iako podatci pokazuju da su [[šišmiš|netopiri]] prenosioci virusa, podatak još uvijek nije potpuno utvrđen.


Redak 132: Redak 132:


=== Pranje ruku ===
=== Pranje ruku ===
[[File:Stop the Spread of Germs (COVID-19).jpg|mini|200px|Što činiti tijekom pandemije koronavirusa 2020.]]
[[Datoteka:Stop the Spread of Germs (COVID-19).jpg|mini|200px|Što činiti tijekom pandemije koronavirusa 2020.]]
Centri za kontrolu i prevenciju bolesti preporučuju redovno pranje ruku sapunom najmanje 20 sekundi posebno nakon odlaska u toalet, prije jela, i nakon istresanja nosa, kašljanja ili kihanja. Ako sapun nije dostupan, onda se preporučuje bilo koje sredstvo za pranje ruku s najmanje 60% alkohola.
Centri za kontrolu i prevenciju bolesti preporučuju redovno pranje ruku sapunom najmanje 20 sekundi posebno nakon odlaska u toalet, prije jela, i nakon istresanja nosa, kašljanja ili kihanja. Ako sapun nije dostupan, onda se preporučuje bilo koje sredstvo za pranje ruku s najmanje 60% alkohola.


Redak 187: Redak 187:
{{clear}}
{{clear}}
<gallery mode="nolines" widths="360" heights="360">
<gallery mode="nolines" widths="360" heights="360">
File:Total-cases-covid-19-who.png|Potvrđeni slučajevi
Datoteka:Total-cases-covid-19-who.png|Potvrđeni slučajevi
File:Total-deaths-covid-19-who (1).png|Smrtni slučajevi
Datoteka:Total-deaths-covid-19-who (1).png|Smrtni slučajevi
File:Total-confirmed-cases-of-covid-19-per-million-people.png|Potvrđeni slučajevi COVID-19 na milijun stanovnika
Datoteka:Total-confirmed-cases-of-covid-19-per-million-people.png|Potvrđeni slučajevi COVID-19 na milijun stanovnika
File:Total-covid-deaths-per-million.png|Potvrđene smrti uzrokovane COVID-19 na milijun stanovnika  
Datoteka:Total-covid-deaths-per-million.png|Potvrđene smrti uzrokovane COVID-19 na milijun stanovnika  
</gallery>
</gallery>


Redak 201: Redak 201:
== Posljedice ==
== Posljedice ==
=== Društvo ===
=== Društvo ===
[[File:Ntuc_super_store,_Singapore_(49505410793).jpg||mini|Strah od koronavirusa izazvao je i panično kupovanje osnovnih potrepština.]]
[[Datoteka:Ntuc_super_store,_Singapore_(49505410793).jpg||mini|Strah od koronavirusa izazvao je i panično kupovanje osnovnih potrepština.]]
Pandemija novog koronavirusa [[COVID-19]] je uzrokovala niz društveno-gospodarstvenih posljedica kao što su nestašice raznih vrsta robe, djelomično zbog paničnog kupovanja, ali i poremećaja u tvornicama i logistici.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.fda.gov/news-events/press-announcements/coronavirus-covid-19-supply-chain-update|title=Coronavirus (COVID-19) Supply Chain Update|date=27. veljače 2020,|publisher=US Food and Drug Administration|accessdate=21. ožujka 2020.}}</ref> Mnoge države kao što su [[Sjedinjene Američke Države]],<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.usatoday.com/story/money/2020/02/28/coronavirus-2020-preparation-more-supply-shortages-expected/4903322002/|title=Coronavirus fears empty store shelves of toilet paper, bottled water, masks as shoppers stock up|last=Tkyo|first=Kelly|date=29. 2. 2020|website=USA Today|url-status=live}}</ref> [[Italija]] i [[Hong Kong]], su posebno pogođene masovnim pražnjenjem polica u tržnim centrima, posebno kada je riječ o hrani, toaletnom papiru i flaširanoj vodi.
Pandemija novog koronavirusa [[COVID-19]] je uzrokovala niz društveno-gospodarstvenih posljedica kao što su nestašice raznih vrsta robe, djelomično zbog paničnog kupovanja, ali i poremećaja u tvornicama i logistici.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.fda.gov/news-events/press-announcements/coronavirus-covid-19-supply-chain-update|title=Coronavirus (COVID-19) Supply Chain Update|date=27. veljače 2020,|publisher=US Food and Drug Administration|accessdate=21. ožujka 2020.}}</ref> Mnoge države kao što su [[Sjedinjene Američke Države]],<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.usatoday.com/story/money/2020/02/28/coronavirus-2020-preparation-more-supply-shortages-expected/4903322002/|title=Coronavirus fears empty store shelves of toilet paper, bottled water, masks as shoppers stock up|last=Tkyo|first=Kelly|date=29. 2. 2020|website=USA Today|url-status=live}}</ref> [[Italija]] i [[Hong Kong]], su posebno pogođene masovnim pražnjenjem polica u tržnim centrima, posebno kada je riječ o hrani, toaletnom papiru i flaširanoj vodi.


Trenutačna izmjena od 06:12, 1. svibnja 2022.

Pandemija COVID-19
 Članci o sadašnjoj pandemiji koronavirusa: Pandemija koronavirusa u svijetu • Pandemija koronavirusa u Hrvatskoj • SARS-CoV-2 • COVID-19
Moguće su česte izmjene ovih članka kako pandemija ili virus napreduju. Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija.
Pandemija koronavirusa 2019./21.
Script error: No such module "photo montage".
     +1.000.000 slučajeva
     100.000–999.999 slučajeva
     10.000–99.999 slučajeva
     1.000–9.999 slučajeva
     100–999 slučajeva
     1–99 slučajeva
Službena stranica Vlade RH za pravodobne i točne informacije o koronavirusu:
www.koronavirus.hr
Bolest COVID-19
Virus SARS-CoV-2
Prvi slučaj Flag of the People's Republic of China.svg Wuhan, 17. studenog 2019.
Ukupan broj slučajeva 170.639.204
Broj oporavljenih 152.621.735
Broj preminulih 3.548.864
Man in a Mask.svg
Stavi masku – spasi život!

Pandemija COVID-19 ili poznatija kao Pandemija koronavirusa, tekuća je pandemija nove bolesti dišnih puteva COVID-19 (skraćeno od Corona Virus Disease 2019). Bolest se prvi put pojavila krajem prosinca 2019. u megagradu Wuhanu u kineskoj provinciji Hubei. U siječnju 2020. razvila se u epidemiju u NR Kini i proširila se diljem svijeta. Potaknuo ju je do tada nepoznati koronski virus SARS-CoV-2. Kako bi spriječila širenje u zemljama bez učinkovitih zdravstvenih sustava, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila je međunarodnu hitnu situaciju 30. siječnja 2020. 9. veljače 2020. broj registriranih smrtnih slučajeva premašio je ukupan broj umrlih u pandemiji SARS 2002/2003. Izvještaj SZO-a od 26. veljače 2020. prvi put je prijavilo više novih infekcija van Kine nego u njoj. Od 28. veljače 2020. SZO je u svojim izvješćima ocijenila rizik „vrlo visokim“ na globalnoj razini, u odnosu na prethodni „visoki“. 11. ožujka 2020. godine, SZO je službeno proglasila prethodnu epidemiju pandemijom, prvu nakon pandemije svinjske gripe 2009.

Do lipnja 2020. godine je pogođeno 213 zemalja ili teritorija. Prva smrt izvan Kine dogodila se 2. veljače 2020. na Filipinima. 15. veljače 2020. Francuska je prijavila prvu smrt izvan Azije, smrt osobe koja je ušla iz Kine. Prva dva Europljana koji su umrli od COVID-19 prijavljena su iz Italije 23. veljače 2020. Dana 7. ožujka 2020. godine, SZO je prvi put prijavila 101.927 osoba, od čega preko 100.000 zaraženih, a 3.486 mrtvih.
3. travnja 2020. zabilježeno je više od milijun slučajeva. Prema stanju od 30. svibnja 2020. potvrđeno je 170.639.204 slučajeva, od toga su 152.621.735 izliječeni i 3.548.864 preminuli.[1]

Prvi slučaj zaraze virusom SARS-CoV-2 u Hrvatskoj potvrđen je 25. veljače 2020.[2][3][4][5] Trenutačno je u Republici Hrvatskoj potvrđeno 356.141 slučajeva, dok ih je na koronavirus do sada testirano oko 2.011.339.[1][6] Zbog velikih dnevnih migracija stanovništva između Istarske županije i Italije Vlada Republike Hrvatske donijela je 13. ožujka 2020. godine odluku o zatvaranju vrtića, osnovnih i srednjih škola te fakulteta 16. ožujka s ciljem sprečavanja širenja bolesti COVID-19.

Pandemija se brzo proširila svijetom, a metode prikupljanja informacija o zarazi i smrtnosti se jako razlikuju od zemlje do zemlje. Stoga je medicinska struka početkom srpnja 2020. god. mogla dati tek grube procjene o stopama smrtnosti uslijed pandemije, uz vrlo približnu procjenu da bi od ukupnog broja zaraženih moglo umrijeti njih oko 0,6 posto.[7] Ugledni medicinski statističar John P.A. Ioannidis još u ožujku 2020. godine ukazuje da se drakonskim mjerama socijalnog distanciranja i ograničavanja društvenih i gospodarskih interakcija globalno pristupilo bez kvalitetno ustrojenog prikupljanja statističkih podataka o bolesti, odnosno na bazi službene procjene Svjetske zdravstvene organizacije o smrtnosti među zaraženima od čak 3,4 posto - makar se na temelju već u ožujku dostupnih podataka sa sigurnošću moglo prepoznati da je smrtnost višestruko manja od takve brojke. John P. A. Ionnidis ipak ukazuje da je COVID-19 znatno zarazniji od gripe, pa bi se moglo očekivati veći broj umrlih čak i ukoliko bi smrtnost bila jednaka kao i kod sezonske gripe.[8]

Rizik smrtnosti među zaraženima jako raste sa starošću, te se među populacijom dobi 15-29 godina bilježi u SAD za razdoblje do 9. svibnja 2020. god. ukupno 1.080 umrlih, a među populacijom starosti 50-64 godina je bilo čak 27.980 umrlih. U populaciji starosti 70-84 godina bilo je 84.171 umrlih, u toj zemlji. Među mlađima od 17 godina, bilo je zabilježeno samo 88 smrti povezanih s koronavirusom, među ukupno 175.866 smrti koje se povezuje s epidemijom u SAD-u u razdoblju do 9. svibnja 2020. god.[9]

Klinički liječnici u SAD-u u kolovozu 2020. god. spremno govore kako se u njih nakon 7 mjeseci epidemije zaraza mnogo uspješnije liječi nego u prvim mjesecima trajanja, te smrtnost među njihovim pacijentima opada. Zbog razlike u broju testiranja u populaciji tijekom proteklih mjeseci, točne usporedbe ishoda liječenja ne postoje.[10] [11] Povoljniji ishodi liječenja opažaju se s vremenom i u drugim zemljama,[12] te medicinska struka na međunarodnoj razini razmjenjuje podatke radi podizanja kvalitete liječenja.[13]

Od samog početka pandemije uočavalo se da među zaraženima koronavirusom ima znatan udio asimptomatskih slučajeva, tj. takvih gdje pacijentov imuni sustav savlada infekciju bez vidljivih znakova oboljenja. Američki Centar za savezne bolesti je u svibnju 2020. godine bio procijenio broj takvih slučajeva na 35 posto,[14] da bi u srpnju tu procjenu povećao na 40 posto.[15] Prema studiji provedenoj u Belgiji krajem lipnja i objavljenoj u medicinskom časopisu "The Lancet" u srpnju 2020. godine, od 4.059 korisnika staračkih domova koji su bili pozitivni na testovima za koronavirus, njih 75,3 posto nije pokazivalo nikakve simptome; od 2.185 pripadnika osoblja u domovima koji su bili pozitivni na koronavirus, njih 74 posto također nije pokazivalo nikakve simptome.[16] Medicinsko testiranje zatvorenika u američkim zatvorima pokazuje da 96 posto zaraženih nema nikakvih simptoma.[17] [18] Postoji znatna nesigurnost može li se zaraza uopće širiti putem asimptomatskih pacijenata, a Svjetska zdravstvena organizacija u srpnju 2020. god. izjavljuje kako smatra da takvi slučajevi prijenosa postoje, ali da su vrlo rijetki.[19] Hrvatski zavod za javno zdravstvo upućuje 31. srpnja 2020. god. da "oboljela osoba može izlučivati virus i više od 14 dana (zabilježen je pozitivan nalaz molekularnog testa i 60 i više dana nakon infekcije), no u blažim oblicima bolesti virus se nalazi u sluznici respiratornog trakta do osam dana nakon infekcije... Prijenos infekcije može se dogoditi i od osoba koje nemaju simptome bolesti, od takozvanih asimptomatskih slučajeva, no potrebna su daljnja istraživanja kako bi se utvrdili razmjeri takvih prijenosa. Zaraznost se smanjuje kako  protiču dani od pojave simptoma i do sada nije uspješno izoliran živi virus iz uzoraka gornjih dišnih puteva nakon drugog tjedna bolesti".[20]

Od pacijenata koji pokazuju simptome, 80 posto ih ima blage do umjerene simptome, što može uključuje suhi kašalj, temperaturu, osjećaj umora i privremeni gubitak njuha. Oko petina pacijenata koja pokazuju simptome predstavljaju slučajeve koji zahtijevaju medicinsku njegu; u toj grupi, nešto manje od trećine dolazi u stanje koje potencijalno može izazvati teške tjelesne posljedice ili čak smrt.[21] Rizik za razvitak teških slučajeva višestruko je veći kod zaraženih koji boluju od ozbiljnih kroničnih bolesti, a snažno raste i kod starijih od 65 godina.[22]

Podrijetlo epidemije

SARS-CoV-2 je uzročnik pandemije COVID-19.

Prvi slučaj vjerojatno nastaje prenošenjem virusa sa životinje na čovjeka, što je vjerojatno bio netopir s tržišta u Wuhanu. U privremenom dokumentu objavljenom 23. siječnja o prvim rezultatima sekvenciranja genoma virusa, članovi Instituta za virusologiju u Wuhanu, sveučilišta kineske akademije znanosti i centra za kontrolu i prevenciju bolesti u pokrajini Hubei, pokazuju da je genom virusa 2019-nCoV 96 % identičan koronavirusu kod netopira. Iako podatci pokazuju da su netopiri prenosioci virusa, podatak još uvijek nije potpuno utvrđen.

Li Wenliang bio je kineski oftalmolog koji je već u prosincu 2019. primijetio simptome slične SARS-u kod pacijenata. Svoje znanje dijelio je sa kolegama putem društvene mreže WeChat, a onda su se informacije počele širiti internetom. Tada ga je komunistička vlast Narodne Republike Kine optužila za širenje lažnih vijesti. Bio je prisiljen potpisati dokument u kojem stoji da su izvještaji koje je objavio „ozbiljno narušili društveni poredak“ i obećao da će prestati raditi.[23] Preminuo je 7. veljače 2020. godine. Uzrok njegove smrti je bio koronavirus.[24]

Kronologija

Kronologija pandemije u članku Goranka Fižulića – Analiza: pandemija će trajno prestati kada se zarazi bar 70 % ljudi ili se izumi cjepivo. Što Europa danas može učiniti Telegram.hr, 17. ožujka 2020.

31. prosinca 2019. kineske vlasti su objavile da je zabilježeno grupiranje oboljelih od upale pluća u gradu Wuhan, u proviniciji Hubei. Oboljeli su razvili simptome povišene temperature, kašlja i otežanog disanja s pozitivnim nalazom na plućima, dokazanim radiološkom pretragom. Prvi slučajevi oboljelih zabilježeni su početkom prosinca, a epidemiološki su bili povezani s boravkom na gradskoj tržnici Huanan Seafood Wholesale Market, veleprodajnom tržnicom morskih i drugih živih životinja. 7. siječnja 2020. kineske su zdravstvene vlasti službeno priopćile otkriće novog koronavirusa povezanog sa slučajevima virusne upale pluća u Wuhanu. Radi suzbijanja i sprječavanja širenja epidemije, kineske su vlasti, uz zatvaranje spomenute tržnice poduzele niz mjera, uključujući uvođenje karantene u Wuhanu i drugim gradovima Kine, ograničavanje međunarodnog zračnog prijevoza, ali i onog unutar same Kine, kao i restrikciju drugih oblika javnog transporta te provođenje mjera masovne dezinfekcije javnih površina i prostora. Unatoč tome epidemija se brzo proširila i na druge kineske pokrajine, ali i izvan Kine. 30. siječnja 2020. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je epidemiju koronavirusa javnozdravstvenom prijetnjom od međunarodnog značaja zbog brzine širenja epidemije i velikog broja nepoznanica s njom u vezi.[25]

11. veljače 2020. Svjetska zdravstvena organizacija je bolest uzrokovanu novim koronavirusom nazvala koronavirusna bolest 2019, kratica COVID-19 (eng. Coronavirus disease 2019). 25. veljače 2020. Zabilježen prvi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj. 28. veljače 2020. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) podigla globalni rizik vezan uz koronavirus na vrlo visok. 2. ožujka 2020. Europska unija je podigla rizik od koronavirusa s umjerenog na visoki. 4. ožujka 2020. Italija poduzima nove mjere protiv širenja koronavirusa; ograničenja sportskih natjecanja, nastavnih aktivnosti, školskih putovanja, rada trgovačkih centara i dr. 5. ožujka 2020. zabilježeni su prvi slučajevi zaraze koronavirusom u Sloveniji i Mađarskoj. 8. ožujka 2020. Italija je ograničila ulazak i izlazak u područja u sjevernoj Italiji. Javni događaji su otkazani i uveden je niz novih mjera za ograničavanje širenja koronavirusa. Slovenija je ograničila javna okupljanja. 11. ožujka 2020. WHO je proglasio globalnu pandemiju zbog koronavirusa.[25] Čelnik Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus upozorio je trebalo 67 dana da virus zarazi prvih 100.000 ljudi, 11 dana za drugih 100.000, dok su za treću trećinu bila potrebna samo četiri dana. Zaključak je da se virus prebrzo širi i da su se oštre mjere trebale i ranije uvesti.[26] 3. travnja 2020., broj zaraženih koronavirusom u svijetu premašio je milijun, umrlo je više od 53.000 ljudi, a više od 200.000 je ozdravilo.[27]

Simptomi

COVID-19 simptomi

Oni inficirani mogu biti asimptomatski ili razviti simptome poput vrućice, kašlja, umora, nedostatka daha ili bolova u mišićima. Pregled 55.924 laboratorijski potvrđenih slučajeva u Kini, pokazao je sljedeće tipične znakove i simptome: vrućica (87,9 % slučajeva), suh kašalj (67,7 %), umor (38,1 %), stvaranje ispljuvaka (33,4 %), kratkoća daha (18,6 %), grlobolja (13,9 %), glavobolja (13,6 %), bolovi u mišićima ili bol u zglobovima (14,8 %), zimica (11,4 %), mučnina ili povraćanje (5,0 %), nazalna kongestija (4,8 %), proljev (3,7 %), hemoptiza (0,9 %) i zagušenje konjunktiva (0,8 %).[28]

Dalji razvoj može dovesti do teške upale pluća, sindroma akutnog respiratornog distresa, sepse, septičkog šoka i smrti. Neki od zaraženih mogu biti asimptomatski, vraćaju se rezultati ispitivanja koji potvrđuju infekciju, ali ne pokazuju kliničke simptome, pa su istraživači izdali savjet da osobe koje su u bliskom kontaktu sa potvrđenim zaraženim pacijentima moraju biti pažljivo nadgledane i pregledane kako bi se isključila infekcija.[29][30][31]

Vrijeme inkubacije (vrijeme između infekcije i pojave simptoma) kreće se od jednog do 14 dana, mada je najčešće pet dana.[32][33] Međutim, prijavljeno je da jedan slučaj imao period inkubacije od 27 dana.[34]

Prijenos

Nezaštićenim kihanjem kapljice putuju 4.5–8.2 metara.

Bolest se može prenijeti sa čovjeka na čovjeka putem malih kapljica iz nosa ili usta koja se šire kada osoba sa COVID-19 kašlje ili kiše. Te kapljice se spuštaju na objekte i površine oko osobe. Drugi ljudi mogu dobiti COVID-19 tako što će rukama doticati te objekte i površine, a potom doticati svoje oči, nos ili usta. Ljudi se također mogu zaraziti u slučaju da udahnu kapljice koje zaražena osoba koja ima COVID-19 izbacuje prilikom kašljanja ili kihanja. Zato je važno biti više od jednog metra udaljen od osobe koja je bolesna.[35]

Rukovanje se smatra bliskim kontaktom za širenje bolesti koje se prenose kapljičnim putem, te se zbog toga preporučuje da se ljudi što manje rukuju, jer se time smanjuje rizik potencijalnog prijenosa bolesti koje uzrokuje novi koronavirus (COVID-19) i drugih bolesti koje se prenose tim putem.[36]

Virologija

Ilisutracija virona SARS-CoV-2
Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: SARS-CoV-2

Mnogi rani slučajevi bili su povezani sa velikom pijacom morskih plodova i životinja u Wuhanu. Smatra se da virus ima životinjsko porijeklo. Redanjem genetskih sekvenci ovog virusa i drugih uzoraka virusa pokazala su sličnost sa SARS-CoV (79,5 %) i koronavirusom netopira (96 %).[37] Zbog toga se smatra da porijeklo virusa vjerojatno dolazi od netopira,[38][39] iako porijeklo od pangolina nije isključeno.

Prijenos s čovjeka na čovjeka potvrđen je tijekom pandemije novog koronavirusa.[40] Prenosi se uglavnom putem respiratornih kapljica od kašljanja u rasponu od oko 1,8 m.[41][42] Moguće se zaraziti i indirektno preko kontaminiranih površina.[43] Preliminarna istraživanja pokazuju da virus može ostati održiv na plastici i čeliku do tri dana, ali ne opstaje na kartonu dulje od jednog dana ili na bakru dulje od četiri sata;[44][45] virus se inaktivira sapunom, koji destabilizira njegov lipidni (zaštitni) sloj.[46][47][48]

SARS-CoV-2 se jedino može reproducirati ulaskom u živu stanicu. Kada virus uđe u tijelo, obično odlazi u pluća, slezenu ili utrobu. Pluća su obložena milijardama epitelnih stanica. Virus se povezuje na specifičan način receptor stanične membrane kako bi unio svoj genetski materijal. Nakon što se SARS-CoV-2 virion pričvrsti na ciljanu stanicu, stanična proteaza TMPRSS2 razreže šiljasti protein virusa, izlažući fuzijski peptid. Tada virion oslobađa RNK u stanicu, prisiljavajući je da stvara kopije virusa koji se diseminiraju kako bi inficirao više stanica. [49] SARS-CoV-2 proizvodi najmanje tri faktora virulencije koji promiču izbacivanje novih viriona iz stanica domaćina i koče imunološki odgovor. [50] Broj zaraženih stanica raste eksponencijalno. Nakon otprilike 10 dana milijuni tjelesnih stanica se zaraze, a pluća vrve milijardama virusa.[51]

Dijagnoza

CDC-ovi testovi za COVID-19

Prema trenutnoj procjeni, sam boravak u rizičnom području nije dovoljan da bi se opravdao test. Nisu svi kojima curi nos ili kašlju zaraženi virusom SARS-CoV-2. Tko ima simptome virusne pneumonije „nejasnog uzroka", tko ima upadljive simptome kao što su kašalj, groznica i nedostatak daha, a imao je kontakt sa zaraženom osobom ili je bio u posebno pogođenom području – taj spada u slučajeve za koje se osnovano sumnja da su zaraženi novim virusom. Pacijentu se u većini slučajeva uzima bris iz grla ili iz grla i nosa. Ako postoji osnovana sumnja, preporučuje se ne samo uzimanje uzoraka iz gornjih dišnih puteva, već i iz dubokih dišnih puteva, koji se dobivaju iskašljavanjem. Sam test traje oko pet sati, plus vrijeme transporta do laboratorija. Rezultati su obično dostupni tijekom dana testiranja, a pacijenta obavještava liječnik.[52]

Ako je rezultat pozitivan, pored pacijenta odmah se obavještavaju i nadležne vlasti. Zatim eventualno slijedi smještaj u bolnici s posebno predviđenim izolacijskim prostorijama i zaštitnim mjerama. Ako je tijek bolesti blag, pacijenti mogu ostati i u kućnoj izolaciji sve dok postoji opasnost od širenja zaraze. U načelu rezultati testa su jasni, ali ni negativan rezultat ne isključuje u potpunosti moguću infekciju koronavirusom. Ako su uzorci uzeti u pogrešno vrijeme ili su pogrešno tretirani, može doći do krivog rezultata. To je jedan od razloga zbog kojeg se sumnjivi pacijenti testiraju nekoliko puta.[52]

Prevencija

Cilj ublažavanja zaraze: 1) kašnjenje izbijanja vrhunca, 2) dekompresiranje vršnog opterećenja na zdravstvo, poznato kao ravnanje krivulje, 3) umanjivanje ukupnih slučajeva i utjecaja na zdravlje.

Trenutno ne postoji odobren lijek ili vakcina za tretman bolesti. Prevencija je slična kao i kod ostalih tipova gripe gdje potrebno imati adekvatnu higijenu ruku, sigurnu prehranu i izbjegavati bliski kontakt sa svima koji pokazuju simptome respiratornih bolesti poput kašlja i kihanja.

Vakcina protiv SARS-CoV-2 se ne očekuje do najmanje 2021. godine,[53] stoga ključni dio upravljanja pandemijom COVID-19 jest smanjivanje epidemiološke krivulje, tj. smanjivanje broja slučajeva na vrhuncu epidemije.[54] To omogućava zdravstvenom sustavu da se nosi sa pandemijom i ne bude zagušen.[54]

Pranje ruku

Što činiti tijekom pandemije koronavirusa 2020.

Centri za kontrolu i prevenciju bolesti preporučuju redovno pranje ruku sapunom najmanje 20 sekundi posebno nakon odlaska u toalet, prije jela, i nakon istresanja nosa, kašljanja ili kihanja. Ako sapun nije dostupan, onda se preporučuje bilo koje sredstvo za pranje ruku s najmanje 60% alkohola.

Respiratorna higijena

Zdravstvena tijela preporučuju pojedincima da pokrivaju usta i nos maramicom tokom kašljanja ili kihanja (koju bi trebalo odmah odložiti), ili rukavom ako maramica nije dostupna.[55][56][57]

Pojedincima koji mogu biti zaraženi savjetuje se nošenje kirurške maske.[58][59][60] Maske za lice mogu ograničiti jačinu i put putovanja kapi koje se raspršuju tijekom razgovora, kihanja i kašljanja. Svjetska zdravstvena organizacija je izdala najbolje prakse za upotrebu maski:[61]

  • Pažljivo stavite masku tako da prekrije usta i nos i vodite računa da ne postoje praznine između vašeg lica i maske.
  • Izbjegavajte dodirivanje maske dok ju koristite; ako to radite, očistite ruke trljanjem ruku ili sapunom na bazi alkohola.
  • Zamijenite masku novom ako je vlažna i ne koristite maske za jednokratnu upotrebu više puta.
  • Skinite masku sa stražnje strane (ne dodirujte prednju stranu maske); odbacite odmah u zatvoreni kantu; očistite ruke trljanjem ruku ili sapunom na bazi alkohola.

Socijalno distanciranje

Važnost socijalnog distanciranja i samoizolacije.

Socijalno distanciranje je način na koji ljudi mogu spriječiti blisku i čestu interakciju s drugima kako bi se prestala širiti zarazna bolest, u ovom slučaju koronavirus. Škole i druga mjesta okupljanja, poput kina i kazališta, se zatvaraju, a sportski događaji i vjerska okupljanja otkazuju. Karantena odvaja i ograničava kretanje ljudi koji su izloženi mogućoj zarazi, a traje toliko dugo da se osigura pojava simptoma ukoliko je osoba zaražena.[62]

Samoizolacija

Izolacija znači da se osoba smješta i boravi u posebnoj sobi/prostoriji radi sprečavanja širenja zarazne bolesti. Isto vrijedi i za samoizolaciju, samo se termin izolacija koristi za bolesne osobe, a samoizolacija ili kućna karantena za zdrave. Izolacija je mjera izdvajanja osobe od drugih ljudi koja se primjenjuje prilikom liječenja osoba koje su bolesne i imaju simptome bolesti, u ovom slučaju su to simptomi akutne respiratorne infekcije (barem jedan od sljedećih simptoma: povišena tjelesna temperatura, kašalj, kratak dah odnosno poteškoće s disanjem) uz ispunjene epidemiološke kriterije (boravak u zemljama koje su zahvaćene epidemijom ili bliski kontakt s osobom koja je vjerojatan ili potvrđen slučaj bolesti). Osobe za koje zdravstveni djelatnik postavi sumnju na infekciju virusom COVID-19 hospitaliziraju se uz primjenu mjera izolacije, dijagnostike i liječenja.[63]

Samoizolacija je posebna mjera zdravstvene zaštite koja se provodi temeljem odluke ministra zdravstva. Primjenjuje se za zdrave osobe (bez simptoma) koje se bile u bliskom kontaktu s oboljelim osobama ili su unazad 14 dana boravile u područjima/zemljama s lokalnom ili raširenom transmisijom (prijenosom) koronavirusnom bolesti COVID-19 u trajanju od 14 dana od napuštanja zahvaćenog područja ili doticaja s oboljelom osobom. Osnovno pravilo je da treba ostati kod kuće (u kućnoj karanteni, strani državljani u organiziranoj karanteni) i izbjegavati fizički bliski kontakt s drugim ljudima. Vrijeme trajanja zdravstvenog nadzora odnosno samoizolacije je 14 dana, zato što inkubacija COVID-19 bolesti (od zaraze do pojave simptoma) može trajati od 2 do 14 dana.[63]

Liječenje

Nakon izbijanja epidemije u Kini i na temelju iskustava u toj zemlji, Svjetska zdravstvena organizacija u ožujku 2020. godine bila objavila privremene stručne smjernice za liječenje teške respiratorne infekcije COVID-19. Kod blagih oblika bolesti predloženo je u tim smjernicama simptomatsko liječenje, uz liječnički nadzor i poduzimanje mjera da se zaraza ne bi od takvih bolesnika dalje širila. Kod teških oblika infekcije predložen je tretman davanjem kisika, po potrebi nadoknađivanjem tekućina a kod najtežih oblika stavljanjem pacijenta na respiratore. Preporučeno je da se daju antibiotici u slučajevima kada postoji sumnja na dodatne infekcije drugim mikroorganizmima.[64]

U smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije od 27. svibnja 2020. god. daje se preporuka protiv korištenja profilakse davanjem antibiotika kod zaraženih s blažim oblikom COVID-19 infekcije, a kod onih s težim oblikom je preporučeno davati antibiotike tek ukoliko postoji klinička sumnja u bakterijsku infekciju.[65]

Rani rezultati iz Kine su ukazivali da su sekundarne infekcije kod nove epidemije rijetke, ali su podatci iz drugih zemalja već u travnju ukazivali da tome ipak nije tako.[66] Do kraja travnja 2020. godine bili su dostupni i dodatni podatci iz Kine, prema kojima je kod oko polovice preminulih utvrđena neka dodatna infekcija, te je struka upozorila da ipak postoji visoka opasnost od smrtnosti uslijed sekundarnih infekcija.[67]

Možda zbog boljeg liječenja, u Italiji - u kojoj se epidemija prvoj razmahala nakon Kine te je ondje do sredine svibnja 2020. god. zabilježeno već preko 30.000 mrtvih u svezi epidemije[68] - liječnici su početkom lipnja 2020. god. mogli izvijestiti o snažnom padu smrtnosti u pacijenata.[69]

U Hrvatskoj su nakon izbijanja epidemije izdane Smjernice Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević" u Zagrebu i Hrvatskoga društva za infektivne bolesti HLZ-a za antivirusno i imunomodulacijsko liječenje oboljelih od COVID-19, te smjernice Hrvatskoga društva za infektivne bolesti HLZ-a Kliničko zbrinjavanje pacijenata s COVID-19. Ministar zdravstva je krajem 2020. godine osnovao Povjerenstvo za primjenu lijekova u liječenju i profilaksi COVID-19, koje je 8. rujna 2020. god. objavilo 1. verziju svojih Smjernica za liječenje oboljelih od COVID-19, obvezujućih za sve zdravstvene radnike u Republici Hrvatskoj.[70]

Broj zaraženih i smrtnost

Svijet Ukupan broj potvrđenih slučajeva:
Negativan rast 170.639.204 		Svijet Izliječeni:
Rast 152.621.735 		Svijet Preminuli:
Negativan rast 3.548.864
Flag of Croatia at the UN.svg Ukupan broj potvrđenih slučajeva:
Negativan rast 356.141 		Flag of Croatia at the UN.svg Izliječeni:
Rast 345.823 		Flag of Croatia at the UN.svg Preminuli:
Negativan rast 8.014


Pandemija se brzo proširila svijetom, a metode prikupljanja informacija o zarazi i smrtnosti se jako razlikuju od zemlje do zemlje. John P.A. Ioannidis krajem svibnja 2020. god., na temelju analize 32 studije na antitijela (gdje se može utvrditi ukupan broj zaraženih u proteklom razdoblju, uključujući sve one koji nisu imali simptome ili zbog drugih razloga nisu bili ranije testirani) provedene širom svijeta, daje procjenu o prosječnoj smrtnosti od 0,24 posto, uz napomene da se u dijelovima svijeta s manjom raširenošću zaraze bilježi smrtnost od oko 0,1 posto, te da je općenito smrtnost kod populacije mlađe od 70 godina oko 0,05 posto. J.P.A. Ioannidis ukazuje u svibnju 2020. god. da se prosječna veća smrtnost od 0,24 posto koja proizlazi iz promatranih studija može pripisati jakom širenju epidemije među starijom populacijom u razvijenim zemljama, gdje je pretežni dio promatranih studija i proveden: primjerice studija provedena u Njemačkoj je evidentirala među mlađima od 60 godina samo 2,5 posto ukupnog broja zaraženih, te je u toj populaciji zaraženih stanovnika Njemačke mlađih od 60 godina evidentirana smrtnost od samo 0,01 posto.[71] Abraxam H. Flaxman smatra da podatci koje je mogao koristiti J.P.A. Ioannidis nisu bili dovoljno precizni, te je stoga bilo preuranjeno (u svibnju 2020. god.) iskazati takve izračune.[72]

U Hrvatskoj je sa sredinom srpnja 2020. godine oko 100 tisuća ljudi koji su bili izloženi infekciji COVID-19 virusom; u tom broju se bilježi 119 umrlih osoba.[73] Slična smrtnost bilježi se i u susjednoj Sloveniji[74], ali se u nekim zapadnim zemljama registrira višestruko veći fatalitet. Tako se Nizozemskoj s krajem lipnja 2020. god. među oko 940 tisuća zaraženih (5,5 posto od 17,1 milijuna stanovnika) bilježi 6.100 umrlih pacijenata.[75] U Španjolskoj, studija provedena od kraja travnja do sredine svibnja 2020. god. ustanovila je antitijela kod 5% testiranih stanovnika, tj. bilo bi u ukupnom tamošnjem stanovništu od 46,7 milijuna ljudi njih oko 2,35 milijuna zaraženih, do tog razdoblja.[76] Do sredine svibnja 2020. god., bilo je evidentirano u Španjolskoj 27 tisuća mrtvih s koronavirusom.[77]

Ovakve velike razlike u stopama smrtnosti kakve se bilježe u raznim dijelovima Europe, bilježe se i u Sjedinjenim Američkim Državama. Izrazito velike razlike u stopama smrtnosti za sada se tumače različitom dobnom strukturom stanovništva u različitim dijelovima SAD, te različitim reakcijama zdravstvenog sustava. Stope smrtnosti kakve se bilježe u Hrvatskoj, bile bi i za SAD među najnižima.[78]

Gideon Meyerowitz-Katz i Lea Merone početkom srpnja 2020. ukazuju da su za sada podatci o broju zaraženih koronavirusom iz raznih dijelova svijeta nepouzdani i da je stoga još uvijek teško dati dobre procjene o smrtnosti. Na temelju studija na antitijela provedenih u raznim dijelovima svijeta, koje su oni konzultirali, daju ti autori procjenu o vjerojatnoj prosječnoj smrtnosti među zaraženima od 0,68 posto. Pri tome ukazuju na studiju Perez-Saez J. i dr., gdje se na populaciji zaraženih u Ženevi izračunava smrtnost od samo 0.0016% za zaražene koji su mlađi od 50 godina, od 0.14% za pacijente u dobi od 50 do 64 godina, te mnogo viših 5.6% za zaražene starije od 65 godina. Stoga ocjenjuju da valja očekivati "ovisno o starosti i moguće drugim bolestima prisutnima u stanovništvu, kako će na različitim područjima biti ostvareni različiti postotci smrtnosti među zaraženima".[79]

Više istraživanja ukazuje da bi prokuženost stanovništva mogla biti nešto veća, nego što to otkrivaju testiranja na antitijela - pa bi onda i smrtnost među zaraženima mogla biti nešto manja. Prvi rezultati istraživanja Takuya Sekine i dr. objavljeni u Švedskoj krajem lipnja 2020. god. ukazuju da bi se, u prvom redu kod osoba koje nisu imale simptoma, imuni sustav mogao suočavati s infekcijom koronavirusa pomoću tzv. T-stanica (vrsta limfocita), a bez formiranja antitijela.[80] Više daljnjih studija objavljenih do sredine rujna 2020. god. ukazuje da bi takav način reakcije imunog sustava - smatra se da bi on mogao biti stečen uslijed stanovite izloženosti COVID-19 virusu, a možda i zbog ranije izloženosti sličnim virusima - mogao od bolesti štititi znatan dio populacije koja biva izložena koronavirusu, a kod koje se testiranjem potom ne nalazi antitijela na koronaviruse.[81] Prema rezultatima istraživanja njemačkog Robert-Koch-Instituta objavljenih sredinom kolovoza 2020. god., prema istraživanjima u pojedinim gradovima može se procijeniti da između 6 i 7,7 posto njemačkog stanovništva ima antitijela na koronavirus; ali kod čak 28 posto onih za koje je ranije serološkim istraživanjima bilo utvrđeno da su zaraženi koronavirusom, ne detektiraju se antitijela.[82] [83]Službeni broj umrlih u svezi koronavirusa u Njemačkoj 14. kolovoza 2020. god. je bio 9.211 - znatan postotak od 219.964 serološkim testiranjem potvrđenih slučajeva[84], ali relativno mali postotak od mogućih 4,8 do 6,4 milijuna stanovnika (tj., između 6 i 7,7 posto ukupne populacije, na koliko bi se mogla procijeniti prokuženost prema stanju istraživanja iz kolovoza 2020. god.) s antitijelima, i još manji postotak od 8,9 milijuna, ako se uvaži podatak istog instituta o 28 posto zaraženih koji ne razviju antitijela. Tek u listopadu 2020. god., pokrenule su njemačke vlasti prvo istraživanje s 34.000 promatranih osoba u svim dijelovima Njemačke, koje bi trebalo dati točan uvid u broj zaraženih i temelj za izračunavanje postotka smrtnosti.[85]

Do

Dijagrami

  • Potvrđeni slučajevi

  • Smrtni slučajevi

  • Potvrđeni slučajevi COVID-19 na milijun stanovnika

  • Potvrđene smrti uzrokovane COVID-19 na milijun stanovnika

Mjere

Države koje su uvele zabranu putovanja.

25. ožujka, više od trećine svjetskog stanovništva, koje UN procjenjuje na 7.8 milijardi ljudi 2020. godine, pozvano da ostane kod kuće. Većina tih zemalja i teritorija, njih oko 40 gdje živi najmanje 2,3 milijarde stanovnika, odredila je obveznu zabranu kretanja. Posebno se tu ističe Indija, zemlja od 1.3 milijarde ljudi, zatim nekoliko američkih saveznih država, među kojima Kalifornija, New York, zatim Kolumbija, Argentina, Nepal, Irak, Madagaskar i brojne europske zemlje (Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Italija, Španjolska itd.). U većini tih zemalja i teritorija postoji mogućnost odlaska na posao, u kupnju nužnih namirnica i lijekova te na liječenje. U nekim zemljama nije dozvoljeno napuštanje mjesta prebivališta, ukinut je javni prijevoz i zračni letovi.[86]

Najmanje sedam drugih zemalja i teritorija (s ukupno više od 416 milijuna stanovnika), među kojima su Iran, Njemačka i Kanada, pozvalo je svoje stanovnike da ostanu kod kuće, ali nije poduzelo prisilne mjere. Rusija je posljednja zemlja koja je u srijedu objavila te mjere. Najmanje 18 zemalja i teritorija (s više od 300 milijuna osoba) uvelo je policijski sat i zabranilo kretanja od večeri do jutra, poput Egipta, Bjelokosne Obale, Čilea, Filipina, BiH i Srbije. Najstroži policijski sat je na snazi u Ekvadoru, gdje je dozvoljeno kretanje samo između 5 i 14 sati.[86]

Posljedice

Društvo

Strah od koronavirusa izazvao je i panično kupovanje osnovnih potrepština.

Pandemija novog koronavirusa COVID-19 je uzrokovala niz društveno-gospodarstvenih posljedica kao što su nestašice raznih vrsta robe, djelomično zbog paničnog kupovanja, ali i poremećaja u tvornicama i logistici.[87] Mnoge države kao što su Sjedinjene Američke Države,[88] Italija i Hong Kong, su posebno pogođene masovnim pražnjenjem polica u tržnim centrima, posebno kada je riječ o hrani, toaletnom papiru i flaširanoj vodi.

Saudijska Arabija je privremeno zabranila strancima ulazak u Meku i Medinu kako bi osujetila širenje novog koronavirusa.[89] Turizam je jedna od najpogođenijih grana ekonomije, što je pogodilo i brojne zrakoplovne tvrtke.[90] Neki analizirači smatraju da bi gospodarske posljedice mogle daleko prevazići one koje su se desile u izbijanju epidemije SARS-a.

Iako su Sjeverna Italija (izuzetno regije: Lombardija, Emilia-Romagna i Veneto) i kineska provincija Hubei posebno pogođeni, nijedna regija nije imala akutnu oskudicu prehrambenim proizvodima zahvaljujući mjerama protiv prekomjernog kupovanja kritičnih proizvoda. U Hrvatskoj je uvedena je mjera strogog ograničavanja zadržavanja na ulicama, trgovinama i drugim javnim mjestima.[91] 21. ožujka 2020., stožer civilne zaštite Republike Hrvatske donio i odluku o privremenoj obustavi javnog prometa u cijeloj Hrvatskoj, čime bi se spriječio porast broja zaraženih.[92] Trajekti voze samo ograničeno.[93]

Gospodarstvo

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Financijska kriza 2020.

Prvo je nastradao turizam, uključujući putničke agencije, zatim zrakoplovne kompanije. Kriza se potom prelila na druge grane gospodarstva. Pandemija koronavirusa pokrenula je veliku ekonomsku krizu koja će unazaditi društvo u narednih nekoliko godina. Kriza je nazvana “najvećim ekonomskim, financijskim i društvenim šokom 21. stoljeća”. Stručnjaci su predvidjeli kako će pandemija imati posljedice na gospodarstvo, no sve skupa to će trajati nekoliko godina. Taj šok donosi dvostruki problem. Prvi je zaustavljanje proizvodnje i lanaca opskrbe u zahvaćenim zemljama, a drugi je opadanje konzumacije koji će dovesti do pada povjerenja konzumenata. Mjere koje se donose će obuzdati širenje virusa, ali će i svjetsku ekonomiju staviti u stanje “dubokog zamrzavanja” bez presedana. Recesija će se najprije vidjeti u krizi poslovanja.[94]

Na svjetskoj i državnoj razini sprovedene su razne mjere pomoći gospodarstvu, prije svega poduzetništvu. Američka Federalna banka (FED) snizila je 15. ožujka kamatne stope skoro na ništicu i pokrenula poticajni program u iznosu od 700 milijarda dolara, sve u sklopu usklađene akcije koju su pokrenule Velika Britanija, Japan, eurozona, Kanada i Švicarska. FED je najavio da će surađivati ​​s drugim središnjim bankama na povećanju dostupnosti dolara za komercijalne banke. Slične mjere poduzete su prije, valutne swap linije i bile su važno sredstvo u održavanju financijske stabilnosti nakon bankarske krize 2008. godine. Cilj usklađena djelovanja glavnih središnjih banaka trebao bi poboljšati globalnu likvidnost snižavanjem cijena i produženjem maksimalnog roka posudbe američkih dolara. Banka Japana ublažila je monetarnu politiku obvezavši se kupiti rizičnu imovinu dvostruko većim od trenutnog tempa i najavila novi program zajma za produljenje jednogodišnjih zajmova s ništičnom stopom financijskim ustanovama.[95] 17. ožujka (13.?) euroinstitucije za nadzor banaka (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo EBA i Europska središnja banka ESB) omogućile su i privremeno djelovanje ispod razine kapitala Pillar 2. Mjere obuhvaćaju i određena izuzeća u području nadzora nad adekvatnošću kapitala, odnosno vezana uz smjernice iz drugog stupa (eng. Pillar 2 Guidance), zaštitni sloj za očuvanje kapitala (eng. Capital Conservation Buffer, CCB) i koeficijent likvidnosne pokrivenosti (eng. Liquidity Coverage Ratio, LCR). Zaštitni slojevi kapitala i likvidnosti osmišljeni su da bi se bankama omogućila otpornost na stresne uvjete. ESB je smatrao da bi mjere trebale rezultirati ublažavanjem protucikličnog zaštitnog sloja glavnice (eng. Countercyclical Capital Buffer, CCyB) uz potporu od strane nacionalnih makrobonitetnih tijela. Da bi se bankama pružila neposredna likvidnosna potpora i zaštitili uvjeti na tržištu novca, ESB je donijela odluku o dodatnim operacijama dugoročnijeg refinanciranja da bi se bankama pružila neposredna likvidnosna potpora i zaštitili uvjeti na tržištu novca. Da bi se smanjio operativni pritisak na banke, EBA je donijela odluku o odgodi testa otpornosti na stres. Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (eng. European Securities and Markets Authority, ESMA) izdala je preporuke sudionicima na financijskim tržištima u području izvještavanja. Preporučila je izdavateljima objavu stvarnih i mogućih utjecaja virusa, a na temelju kvalitativne i kvantitativne procjene, u svojim godišnjim financijskim izvješćima za razdoblje koje završava 31. prosinca 2019. (ako je moguće), ili nekako drukčije u svojim periodičnim financijskim izvještajima.[96] Europska središnja banka lansirala je 19. ožujka hitan paket u iznosu od 750 milijardi eura da bi olakšala utjecaj pandemije koronavirusa. Njime će se otkupiti dugovi vlada i poduzeća diljem eurozone, uključujući dug iz Grčke i Italije. T.zv. Pandemijski program kupnje u hitnim slučajima došao je samo šest dana nakon što je Europska središnja banka predstavila mjere koje nisu uspjele smiriti tržišta. Shema kupovine imovine privremena je i zaključit će se nakon što Europska središnja banka ocijeni da je krizna faza coronavirusa Covid-19 završena. Shema ne će završiti prije konca 2020. godine.[95]

Postoji europska tzv. korona investicijska inicijativa, u sklopu koje se unutar postojećih sredstava olakšava likvidnost. U Hrvatskoj je 24. ožujka uveden novi financijski instrument t.zv. zajam covid-19, te razni drugi financijski instrumenti, mikrozajmovi pod povoljnim uvjetima, produženje rokova korištenja, duži počeci, niže kamatne stope, moratoriji na rate zajmova, podignuta jamstvena lisnica i dr.[97]

Vladine mjere protiv zatvaranja poduzeća i za smanjenje izloženosti radnika udaru koronakrize predstavlja i poziv domaćim proizvođačima i dobavljačima proizvoda na preorijentiranje proizvodnje za proizvodnju nužnih medicinskih potrepština. Oni koji su spremni smjesta preorijentirati proizvodnju, uvršteni su u katalog Ravnateljstva za robne zalihe Ministarstva gospodarstva. Katalog je čvorište preko kojeg se povezuju proizvođači međusobno (n.pr. proizvođači alkohola i sredstava za čišćenje) i s dobavljačima, te stvara nove poslovne kanale i tržišta na kojima je zadnjih desetljeća bilo vrlo malo domaćih hrvatskih proizvoda, pa su robne zalihe punjene uvoženom robom. Akcija je postigla uspjeh. Prva se odazvala županjska Sladorana, Saponia, Labud, Alfa Car i dr. a za dezinficijense se aktivirao cijeli niz malih proizvođača od kraft džina i piva do vinara i raznih OPG-ova. Stvorio se cijeli niz proizvođača od alkohola i dezinficijensa, te zaštitne opreme do respiratora.[98]

Pandemija COVID-19 je u ožujku izazvao Veliko zatvaranje pri čemu je učinila najveći ekonomski impact u povijesti čovječanstva. IMF je statirao da je ovaj ekonomski pad je veći od Velike depresije.

Obrazovanje

Zatvorene škole u Europi, 13. ožujka 2020.

16. ožujka 2020., oko 510 milijuna djece i omladine ne prisustvuje nastavi u školama zbog privremenih zatvaranja u nastojanju da se spriječi širenje bolesti.[99][100] Zbog velikih dnevnih migracija stanovništva između Istre i Italije Vlada Republike Hrvatske donijela je 11. ožujka 2020. godine odluku o zatvaranju vrtića, osnovnih i srednjih škola te fakulteta na području Istarske županije s ciljem sprječavanja širenja bolesti COVID-19. Ponedjeljka, 16. ožujka 2020., su zatvorene sve obrazovne institucije u Republici Hrvatskoj.[101]

Kultura

Jedna od glavnih posljedica pandemije je otkazivanje velike većine događaja u športu, filmskoj industriji, kao i drugim industrijama, između ostalog glazbeni festivali i koncerti, tehnološke konferencije i slično.[102] Zbog zabrane okupljanja i otkazivanje kulturnih događanja, kulturne institucije su među prvima osjetili posljedice pandemije. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske osniva krizni fond, kako bi kulturnim institucijama pružila financijsku potporu.[103] Otazani su svi kulturni događaji, npr. od velikih Eurosong.[104]

Mnogi športski događaji su zaustavljeni ili se održavaju bez publike. NBA je zaustavio odigravanje svih utakmica nakon što je Utah Jazz obavijestio ligu da je 11. ožujka njihov centar Rudy Gobert bio pozitivan na COVID-19. McLaren je povukao svoju ekipu s prve ovogodišnje utrke Formule 1 u Australiji,[105] nakon čega je otkazana i utrka. Ubrzo su otkazani svi športski događaji, uključujući UEFA-inu Ligu Prvaka i Europsku ligu, Europsko nogometno prvenstvo i Olimpijske igre u Tokiju.

Politika

Pojedini su kritizirali Europsku uniju zbog manjka solidarnosti s teško pogođenom Italijom.[106][107][108][109] Diplomatski odnosi Japana i Republike Koreja su se pogoršali nakon što je Vlada Republike Koreje kritizirala japansku vladu zbog pasivnih napora u uspostavljanju efektivne samoizolacije.[110][111] Američki predsjednik Donald Trump i njegovi ljudi koronavirus nazivaju "kineski virus" jer vjeruju kako je Peking propustio identificirati, zaustaviti ili upozoriti svijet na problem u počecima širenja virusa. SAD ne vjeruje u istinitost podataka koje Kina šalje svijetu. Kina je brzo odgovorila i poručila da SAD pokušava ocrniti kinesku vladu, mijenja odgovornost i traži krivca. Kineska vlada nadodaje da je tvrdnja kako je virus krenuo iz Wuhana neodgovorna i nemoralna. Uz to, podupiru teoriju zavjere kako je virus uvezen u Kinu preko američke vojske.[112]

Priroda

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Utjecaj pandemije COVID-19 na okoliš
Razina NO2, u Kini početkom 2020. i nakon izbijanja pandemije. Slika sa Earth Obersvatory-a.

Satelitske fotografije pokazuju značajan pad zagađenja zraka iznad Kine, nakon što je epidemija koronavirusa dovela do pada industrijske proizvodnje i smanjenja putovanja. NASA je navela kako je do ove promjene, vidljive i iz svemira, došlo i zbog usporavanja ekonomije, do kojeg su dovele mjere uvedene zbog suzbijanja koronavirusa. U svakom slučaju, vidljivo je da su se razine dušikova dioksida, koji nastaje izgaranjem u vozilima elektranama i tvornicama, spustile, nakon uvođenja karantene u cijeloj regiji oko grada Wuhana, iz kojeg je krenula epidemija koronavirusa. Znanstvenici su ranije otkrili da je koronavirus u Kini u samo dva tjedna sredinom veljače izbrisao najmanje četvrtinu emisija stakleničkih plinova. Zatvaranje tvornica i naputak građanima da ostaju u domovima doveli su do naglog pada u izgaranju fosilnih goriva, procesa koji je najveći proizvođač stakleničkih plinova. Pad zagađenja najprije je uočen oko Wuhana, no trend se ubrzo proširio na cijelu Kinu.[113][114] Emisija ugljikova dioksida u tijekom veljače 2020. u Kini smanjila za najmanje 100 milijuna kubnih tona. To je gotovo šest posto globalne emisije u odnosu na isto razdoblje prošle 2019. godine.[115]

Znanstvenici koji proučavaju dubinska kretanja i signale izvijestili su o padu seizmičkog šuma, odnosno vibracija u kori planeta, a što bi mogla biti posljedica prekida prometnih mreža i drugih ljudskih aktivnosti. Ovakav pad seizmičke buke obično događa samo nakratko oko Božića. Naime, vibracije koje proizvode vozila u pokretu i neprekinut rad industrijskih strojeva uzrokuju manja pomicanja Zemljine kore isto kao i prirodni događaji poput potresa. Iako su učinci pojedinačnih izvora mali, zajedno stvaraju jači pozadinski šum zbog čega seizmolozi teže otkrivaju druge signale koji se javljaju u istoj frekvenciji.[116]

Povezani članci

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 Ukupno 315 zaražena osoba u Hrvatskoj, koronavirus.hr, pristupljeno 24. ožujka 2020.
  2. ↑ Vrabec, Vedran (25. veljače 2020.). Potvrđen prvi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj. Telegram.hr, preuzeto 25. veljače 2020.
  3. ↑ Potvrđen je koronavirus u Zagrebu. https://vijesti.hrt.hr/585382/preventivno-postrozene-zastitne-mjere-zbog-koronavirusa Pristupljeno 25. veljače 2020. 
  4. ↑ Premijer potvrdio: Koronavirus stigao u Hrvatsku, mlađi muškarac hospitaliziran u Zagrebu. Boravio je u Milanu i ima blaže simptome. https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/cekaju-se-rezultati-testova-na-koronavirus-za-pet-osoba-u-hrvatskoj---595197.html Pristupljeno 25. veljače 2020. 
  5. ↑ Potvrđen koronavirus u Hrvatskoj. https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2159689 Pristupljeno 25. veljače 2020. 
  6. ↑ Još jedan slučaj koronavirusa u Hrvatskoj, objavljeni detalji o zaraženima. https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2165464 Pristupljeno 16. ožujka 2020. 
  7. ↑ Donald G. McNeil Jr. (4. srpnja 2020.). "The Pandemic’s Big Mystery: How Deadly Is the Coronavirus?" (engl.). NY Times. https://www.nytimes.com/2020/07/04/health/coronavirus-death-rate.html Pristupljeno 4. srpnja 2020. 
  8. ↑ John P. A. Ioannidis (17. ožujka 2020.). "A fiasco in the making? As the coronavirus pandemic takes hold, we are making decisions without reliable data" (engl.). STAT. https://www.statnews.com/2020/03/17/a-fiasco-in-the-making-as-the-coronavirus-pandemic-takes-hold-we-are-making-decisions-without-reliable-data/ Pristupljeno 10. rujna 2020. 
  9. ↑ "Provisional COVID-19 Death Counts by Sex, Age, and State" (engl.). CDC. 9. rujna 2020.. https://data.cdc.gov/NCHS/Provisional-COVID-19-Death-Counts-by-Sex-Age-and-S/9bhg-hcku Pristupljeno 10. rujna 2020. 
  10. ↑ SOUMYA KARLAMANGLA (9. kolovoza 2020.). "As COVID-19 cases surge, patients are dying at a lower rate. Here’s why" (engl.). LA Times. https://www.latimes.com/california/story/2020-08-09/covid-19-coronavirus-survival-rate-improves Pristupljeno 10. rujna 2020. 
  11. ↑ Nicole Wetsman (8. srpnja 2020.). "DOCTORS ARE BETTER AT TREATING COVID-19 PATIENTS NOW THAN THEY WERE IN MARCH" (engl.). The Verge. https://www.theverge.com/2020/7/8/21317128/improved-covid-treatment-hospitals-remdesivir-dexamethasone Pristupljeno 10. rujna 2020. 
  12. ↑ Julia Ries (17. srpnja 2020.). "COVID-19 Mortality Is Going Down in ICUs — What This Means for the Pandemic" (engl.). Healthline. https://www.healthline.com/health-news/covid-19-mortality-is-going-down-in-icus-what-this-means-for-the-pandemic Pristupljeno 10. rujna 2020. 
  13. ↑ "Steroids reduce death rate in seriously ill COVID-19 patients: Research" (engl.). IndiaTV. 2. rujna 2020.. https://www.indiatvnews.com/news/world/who-new-treatment-guidelines-steroids-cuts-death-rate-coronavirus-patients-646787 Pristupljeno 10. rujna 2020. 
  14. ↑ Arman Azad (22. svibnja 2020.). "CDC estimates that 35% of coronavirus patients don't have symptoms" (engl.). CNN. https://edition.cnn.com/2020/05/22/health/cdc-coronavirus-estimates-symptoms-deaths/index.html Pristupljeno 13. listopada 2020. 
  15. ↑ Ellen Cranlez (12. srpnja 2020.). "40% of people infected with COVID-19 are asymptomatic, a new CDC estimate says" (engl.). Business Insider. https://www.businessinsider.com/cdc-estimate-40-percent-infected-with-covid-19-asymptomatic-2020-7 Pristupljeno 13. listopada 2020. 
  16. ↑ Ana Hoxha, Chloe Wyndham-Thomas, Sofieke Klamer, Dominique Dubourg, Melissa Vermeulen, Naima Hammami, Laura Cornelissen (3. srpnja 2020.). "Asymptomatic SARS-CoV-2 infection in Belgian long-term care facilities" (engl.). The Lancet. https://www.thelancet.com/action/showPdf?pii=S1473-3099%2820%2930560-0 Pristupljeno 13. listopada 2020. 
  17. ↑ Linda So, Grant Smith. "In four U.S. state prisons, nearly 3,300 inmates test positive for coronavirus -- 96% without symptoms" (engl.). 25. travnja 2020.. Reuters. https://www.reuters.com/article/us-health-coronavirus-prisons-testing-in-idUSKCN2270RX Pristupljeno 13. listopada 2020. 
  18. ↑ SAMANTHA MAX (1. rujna 2020.). "Massive Coronavirus Outbreak At CoreCivic Prison In Middle Tennessee Raises Questions" (engl.). wplnNews, Nashville public radio. https://wpln.org/post/massive-coronavirus-outbreak-at-corecivic-prison-in-middle-tennessee-raises-questions/ Pristupljeno 13. listopada 2020. 
  19. ↑ Will Feuer, Noah Higgins-Dunn (8. srpnja 2020.). "Asymptomatic spread of coronavirus is ‘very rare,’ WHO says" (engl.). CNBC. https://www.cnbc.com/2020/06/08/asymptomatic-coronavirus-patients-arent-spreading-new-infections-who-says.html Pristupljeno 27. rujna 2013. 
  20. ↑ "COVID-19 – o rizicima prijenosa, testiranju i zaštiti". HZJZ. 31. srpnja 2020.. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/covid-19-o-rizicima-prijenosa-testiranju-i-zastiti/ Pristupljeno 13. listopada 2020. 
  21. ↑ Sophia Tolliver, MD, MPH (18. ožujak 2020.). "How can you tell if coronavirus symptoms are mild, moderate or severe". The Ohio State Universitz. https://wexnermedical.osu.edu/blog/coronavirus-symptoms Pristupljeno 13. listopada 2020. 
  22. ↑ Erin K. Stokes (19. lipnja 2020.). "Coronavirus Disease 2019 Case Surveillance — United States, January 22–May 30, 2020" (engl.). CDC, Morbidity and Mortality Weekly Report (MMWR). https://www.cdc.gov/mmwr/volumes/69/wr/mm6924e2.htm Pristupljeno 13. listopada 2020. 
  23. ↑ "'Hero who told the truth': Chinese rage over coronavirus death of whistleblower doctor". The Guardian. 7. veljače 2020.. https://www.theguardian.com/global-development/2020/feb/07/coronavirus-chinese-rage-death-whistleblower-doctor-li-wenliang 
  24. ↑ "Li Wenliang died on 7 February". The Economist. ISSN 0013-0613. https://www.economist.com/obituary/2020/02/13/li-wenliang-died-on-february-7th Pristupljeno 22. ožujka 2020. 
  25. ↑ 25,0 25,1 Koronavirus.hr - Kronologija razvoja epidemije pristupljeno 25. ožujka 2020.
  26. ↑ Slobodna Dalmacija: Oko 20 posto svjetskog stanovništva nalazi se u izolaciji: borba protiv koronavirusa se nastavlja, a u Italiji su vidljivi rezultati pristupljeno 25. ožujka 2020.
  27. ↑ Oslobođenje: Broj zaraženih koronavirusom u svijetu premašio milion, više od 200.000 ljudi ozdravilo 3. travnja 2020.
  28. ↑ "Report of the WHO-China Joint Mission on Coronavirus Disease 2019 (COVID-19)". str. 11. – 12.. https://www.who.int/docs/default-source/coronaviruse/who-china-joint-mission-on-covid-19-final-report.pdf Pristupljeno 29. veljače 2020. 
  29. ↑ Guan, Wei-jie; Ni, Zheng-yi; Hu, Yu; Liang, Wen-hua; Ou, Chun-quan; He, Jian-xing; Liu, Lei; Shan, Hong et al. (28. veljače 2020.). "Clinical Characteristics of Coronavirus Disease 2019 in China" (engl.). New England Journal of Medicine. doi:10.1056/NEJMoa2002032. PMID 32109013 
  30. ↑ Pan, Xingfei; Chen, Dexiong; Xia, Yong; Wu, Xinwei; Li, Tangsheng; Ou, Xueting; Zhou, Liyang; Liu, Jing (19. veljače 2020.). "Asymptomatic cases in a family cluster with SARS-CoV-2 infection". The Lancet Infectious Diseases 0. doi:10.1016/S1473-3099(20)30114-6. ISSN 1473-3099. PMID 32087116. https://www.thelancet.com/journals/laninf/article/PIIS1473-3099(20)30114-6/abstract 
  31. ↑ "2019 Novel Coronavirus (2019-nCoV)". 11. veljače 2020.. https://www.cdc.gov/coronavirus/2019-ncov/about/symptoms.html Pristupljeno 18. veljače 2020. 
  32. ↑ "WHO COVID-19 situation report 29". 19. veljače 2020.. http://www.who.int/docs/default-source/coronaviruse/situation-reports/20200219-sitrep-30-covid-19.pdf?sfvrsn=6e50645_2 
  33. ↑ "Q&A on coronaviruses (COVID-19): How long is the incubation period for COVID-19?". https://www.who.int/news-room/q-a-detail/q-a-coronaviruses Pristupljeno 26. veljače 2020. 
  34. ↑ "Coronavirus incubation could be as long as 27 days, Chinese provincial government says". Reuters. 22. veljače 2020.. https://www.reuters.com/article/us-china-health-incubation/coronavirus-incubation-could-be-as-long-as-27-days-chinese-provincial-government-says-idUSKCN20G06W 
  35. ↑ Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (BHRT): Korona virus uglavnom se prenosi respiratornim kapljicama 14. ožujka 2020.
  36. ↑ Hrvatski zavod za javno zdravstvo Koronavirus – najnoviji podatci 3. travnja 2020.
  37. ↑ Zhou, Peng; Yang, Xing-Lou; Wang, Xian-Guang; Hu, Ben; Zhang, Lei; Zhang, Wei; Si, Hao-Rui (3. veljače 2020.). "A pneumonia outbreak associated with a new coronavirus of probable bat origin". Nature: 1–4. doi:10.1038/s41586-020-2012-7. PMID 32015507. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. veljače 2020.. https://www.nature.com/articles/s41586-020-2012-7 Pristupljeno 27. ožujka 2020. 
  38. ↑ Benvenuto, Domenico; Giovannetti, Marta; Ciccozzi, Alessandra; Spoto, Silvia; Angeletti, Silvia; Ciccozzi, Massimo (2020). "The 2019 new Coronavirus epidemic: evidence for virus evolution". bioRxiv: 2020.01.24.915157. doi:10.1101/2020.01.24.915157. https://www.biorxiv.org/content/10.1101/2020.01.24.915157v1 
  39. ↑ Callaway, Ewen; Cyranoski, David (23. siječnja 2020.). "Why snakes probably aren't spreading the new China virus". Nature. doi:10.1038/d41586-020-00180-8. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. siječnja 2020.. https://www.nature.com/articles/d41586-020-00180-8 Pristupljeno 27. ožujka 2020. 
  40. ↑ "A familial cluster of pneumonia associated with the 2019 novel coronavirus indicating person-to-person transmission: a study of a family cluster". Lancet 395 (10223): 514–523. februar 2020. doi:10.1016/S0140-6736(20)30154-9. PMID 31986261 
  41. ↑ "How does coronavirus spread?". NBC News. 25. siječnja 2020.. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. siječnja 2020.. https://www.nbcnews.com/health/health-news/how-does-new-coronavirus-spread-n1121856 Pristupljeno 13. 3. 2020 
  42. ↑ "How COVID-19 Spreads". 27. siječnja 2020.. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. siječnja 2020.. https://www.cdc.gov/coronavirus/2019-ncov/about/transmission.html Pristupljeno 27. ožujka 2020. 
  43. ↑ "Getting your workplace ready for COVID-19". 27. veljače 2020.. https://www.who.int/docs/default-source/coronaviruse/getting-workplace-ready-for-covid-19.pdf Pristupljeno 3. ožujka 2020. 
  44. ↑ Doremalen, Neeltje van; Bushmaker, Trenton; Morris, Dylan H.; Holbrook, Myndi G.; Gamble, Amandine; Williamson, Brandi N.; Tamin, Azaibi; Harcourt, Jennifer L. et al. (17. ožujka 2020.) (engl.), Aerosol and Surface Stability of SARS-CoV-2 as Compared with SARS-CoV-1, doi:10.1056/nejmc2004973, https://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMc2004973, pristupljeno 27. ožujka 2020. 
  45. ↑ Cybermed d o o http://www.cybermed.hr.+Novi koronavirus može satima ostati u zraku, a na površinama danima. https://www.cybermed.hr/vijesti/novi_koronavirus_moze_satima_ostati_u_zraku_a_na_povrsinama_danima Pristupljeno 29. ožujka 2020. 
  46. ↑ Ed Yong (20. ožujka 2020.) (engl.). Why the Coronavirus Has Been So Successful. https://www.theatlantic.com/science/archive/2020/03/biography-new-coronavirus/608338/ Pristupljeno 27. ožujka 2020. 
  47. ↑ (engl.) Home. https://covid19.govt.nz/ Pristupljeno 27. ožujka 2020. 
  48. ↑ Piše: Jelena Kalinić (boš.). Oslobođenje - Koji sapun će vas zaštititi od SARS-CoV-2?. https://www.oslobodjenje.ba/o2/tehnologija/nauka/koji-sapun-ce-vas-zastititi-od-sars-cov-2-542325 Pristupljeno 29. ožujka 2020. 
  49. ↑ "Anatomy of a Killer: Understanding SARS-CoV-2 and the drugs that might lessen its power". The Economist. 12. ožujka 2020.. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. ožujka 2020.. https://www.economist.com/briefing/2020/03/12/understanding-sars-cov-2-and-the-drugs-that-might-lessen-its-power Pristupljeno 14. ožujka 2020. 
  50. ↑ "Analysis of therapeutic targets for SARS-CoV-2 and discovery of potential drugs by computational methods". Acta Pharmaceutica Sinica B. veljače 2020 
  51. ↑ Jiang Gu, Christine Korteweg (1. travnja 2007.). "Pathology and Pathogenesis of Severe Acute Respiratory Syndrome". The American Journal of Pathology 170 (4): 1136–1147. 10.2353/ajpath.2007.061088. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1829448/ Pristupljeno 29. ožujka 2020. 
  52. ↑ 52,0 52,1 Deutsche Welle: Kako funkcionira brzi test za koronavirus? 4. ožujka 2020.
  53. ↑ Grenfell, Rob; Drew, Trevor (17. 2. 2020). "Here's Why It's Taking So Long to Develop a Vaccine for the New Coronavirus". Inačica izvorne stranice arhivirana 28. 2. 2020. https://www.sciencealert.com/who-says-a-coronavirus-vaccine-is-18-months-away Pristupljeno 26. 2. 2020 
  54. ↑ 54,0 54,1 "How will country-based mitigation measures influence the course of the COVID-19 epidemic?". Lancet. mart 2020. doi:10.1016/S0140-6736(20)30567-5. PMID 32164834. "A key issue for epidemiologists is helping policy makers decide the main objectives of mitigation – eg, minimising morbidity and associated mortality, avoiding an epidemic peak that overwhelms health-care services, keeping the effects on the economy within manageable levels, and flattening the epidemic curve to wait for vaccine development and manufacture on scale and antiviral drug therapies." 
  55. ↑ https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/advice-for-public
  56. ↑ Home. "Novel Coronavirus". Health Protection Surveillance Centre. https://www.hpsc.ie/a-z/respiratory/coronavirus/novelcoronavirus/ Pristupljeno 27. veljače 2020. 
  57. ↑ "Advice for public". World Health Organization (WHO). https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/advice-for-public Pristupljeno 8. 2. 2020 
  58. ↑ "Severe Respiratory Disease associated with a Novel Infectious Agent". Hong Kong: Centre for Health Protection, Department of Health. https://www.chp.gov.hk/en/features/102465.html Pristupljeno 1. 2. 2020 
  59. ↑ "Updates on Wuhan Coronavirus (2019-nCoV) Local Situation". Singapore: Ministry of Health. https://www.moh.gov.sg/2019-ncov-wuhan Pristupljeno 1. 2. 2020 
  60. ↑ "Advice on the use of masks the community, during home care and in health care settings in the context of the novel coronavirus (2019-nCoV) outbreak". World Health Organization. https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/advice-for-public/when-and-how-to-use-masks Pristupljeno 21. 2. 2020 
  61. ↑ "When and how to use masks" (engl.). https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/advice-for-public/when-and-how-to-use-masks Pristupljeno 29. 2. 2020 
  62. ↑ Večernji list: Socijalno distanciranje i njegov utjecaj na mentalno zdravlje – psihičke posljedice koronavirusa pristupljeno 25. ožujka 2020.
  63. ↑ 63,0 63,1 Hrvatski zavod za javno zdravstvo: SAMOIZOLACIJA – tko sve treba biti u njoj i pravila koja trebaju poštovati ukućani osobe koja je u izolaciji pristupljeno 25. ožujka 2020.
  64. ↑ "Clinical management of severe acute respiratory infection (SARI) when COVID-19 disease is suspected" (engl.). Svjetska zdravstvena organizacija. 13. ožujka 2020.. https://www.who.int/docs/default-source/coronaviruse/clinical-management-of-novel-cov.pdf Pristupljeno 24. listopada 2020. 
  65. ↑ "Clinical management of COVID-19, Interim guidance" (engl.). Svjetska zdravstvena organizacija. 27. svibanja 2020.. https://www.who.int/publications/i/item/clinical-management-of-covid-19 Pristupljeno 24. listopada 2020. 
  66. ↑ Mary Van Beusekon (16. travnja 2020.). "Researchers report 21% COVID-19 co-infection rate" (engl.). University of Minnesota, Center for Infectious Disease Research and Policy. https://www.cidrap.umn.edu/news-perspective/2020/04/researchers-report-21-covid-19-co-infection-rate Pristupljeno 24. listopada 2020. 
  67. ↑ Michael J. Cox i dr. (24. travnja 2020.). "Co-infections: potentially lethal and unexplored in COVID-19" (engl.). The Lancet. https://www.thelancet.com/journals/lanmic/article/PIIS2666-5247(20)30009-4/fulltext Pristupljeno 24. listopada 2020. 
  68. ↑ James Mackenzie, Alex Fraser (14. svibnja 2020.). "City at center of Italy's COVID-19 tragedy works to heal 'deep scar'" (engl.). Reuters. https://www.reuters.com/article/us-health-coronavirus-italy-bergamo-idUSKBN22Q1LN Pristupljeno 24. listopada 2020. 
  69. ↑ Angela Betsaida B. Laguipo (2. lipnja 2020.). "COVID-19 has become less deadly in Italy, health expert says" (engl.). NewsMedical.net. https://www.news-medical.net/news/20200602/COVID-19-has-become-less-deadly-in-Italy-health-expert-says.aspx Pristupljeno 24. listopada 2020. 
  70. ↑ Povjerenstvo Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske (1. kolovoza 2020.). "Smjernice za liječenje oboljelih od COVID-19". Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske. https://zdravstvo.gov.hr/UserDocsImages//2020%20CORONAVIRUS//Smjernice%20za%20lije%C4%8Denje%20oboljelih%20od%20COVID-19,%20verzija%201%20od%2008.09.2020..pdf Pristupljeno 24. listopada 2020. 
  71. ↑ John P.A. Ioannidis (19. svibnja 2020.). "(preprint) The infection fatality rate of COVID-19 inferred from seroprevalence data" (engl.). medRXiv. https://www.medrxiv.org/content/10.1101/2020.05.13.20101253v1.full.pdf Pristupljeno 10. rujna 2020. 
  72. ↑ Abraham D. Flaxman (6. rujna 2020. god.). "Review 3: "The infection fatality rate of COVID-19 inferred from seroprevalence data"". Rapid Reviews. https://rapidreviewscovid19.mitpress.mit.edu/pub/p6tto8hl/release/1 Pristupljeno 10. rujna 2020. 
  73. ↑ "Capak: Po rezultatima seroloških testiranja 2,4 % ispitanika ima antitijela na virus". Politika.24.net. https://www.politika24.net/2020/07/13/capak-po-rezultatima-seroloskih-testiranja-24-ispitanika-ima-antitijela-na-virus/ Pristupljeno 13. srpnja 2020. 
  74. ↑ HINA (20. SRPNJA 2020.). "Slovenija objavila rezultate masovnog testiranja, znaju koliko ljudi ima antitijela". Index.hr. https://www.index.hr/vijesti/clanak/slovenija-objavila-rezultate-masovnog-testiranja-na-koronavirus/2181102.aspx Pristupljeno 20. srpnja 2020. 
  75. ↑ Zack Newmark (25. lipnja 2020.). "KNOWN COVID-19 DEATHS UP TO 6,100 IN NETHERLANDS". NLTIMES.NL. https://nltimes.nl/2020/06/25/known-covid-19-deaths-6100-netherlands Pristupljeno 20. SRPNJA 2020. 
  76. ↑ Pollán, Marina (06. srpnja 2020.). "Prevalence of SARS-CoV-2 in Spain (ENE-COVID): a nationwide, population-based seroepidemiological study". The Lancet. https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(20)31483-5/fulltext Pristupljeno 20. srpnja 2020. 
  77. ↑ Reuters (13. svibnja 2020.). "Spain's daily coronavirus death toll at 184 on Wednesday" (engl.). https://www.reuters.com/article/us-health-coronavirus-spain-idUSKBN22P1GH Pristupljeno 20. srpnja 2020. 
  78. ↑ Jacob Sulum (20. srpnja 2020.). "CDC Antibody Studies Confirm Huge Gap Between COVID-19 Infections and Known Cases" (engl.). REASON. https://reason.com/2020/06/28/cdc-antibody-studies-confirm-huge-gap-between-covid-19-infections-and-known-cases/ Pristupljeno 20. srpnja 2020. 
  79. ↑ Gideon Meyerowitz-Katz, Lea Merone (7. srpanj 2020.). "A systematic review and meta-analysis of published research data on COVID-19 infection-fatality rates" (engl.). https://www.medrxiv.org/. MedRxiv. https://www.medrxiv.org/content/10.1101/2020.05.03.20089854v4.full.pdf Pristupljeno 10. rujna 2020. 
  80. ↑ Takuya Sekine i dr. (29. lipnja 2020.). "Robust T cell immunity in convalescent individuals with asymptomatic or mild COVID-19" (engl.). bioRxiv. https://www.biorxiv.org/content/10.1101/2020.06.29.174888v1.full Pristupljeno 23. rujna 2020. 
  81. ↑ Peter Doshi (17. rujna 2020.). "Covid-19: Do many people have pre-existing immunity?". BMJ. https://www.bmj.com/content/370/bmj.m3563 Pristupljeno 23. rujna 2020. 
  82. ↑ "Corona-Monitoring lokal, Erste Eckdaten für Kupferzell" (njemački). RKI. 14. kolovoza 2020.. https://www.rki.de/DE/Content/Gesundheitsmonitoring/Studien/cml-studie/Dokumente/Factsheet_Kupferzell.pdf?__blob=publicationFile Pristupljeno 23. rujna 2020. 
  83. ↑ "Studie CORONA-MONITORING lokal (pregledna stranica projekta nadziranja prokuženosti koronavirusom u Njemačkoj, s linkovima)" (njemački). RKI. https://www.rki.de/DE/Content/Gesundheitsmonitoring/Studien/cml-studie/cml-studie_node.html Pristupljeno 23. rujna 2020. 
  84. ↑ "IN NUMBERS: What's the latest on the coronavirus situation in Germany?" (engl.). TheLocal.de. 14. kolovoz 2020.. https://www.thelocal.de/20200814/in-numbers-whats-the-latest-on-the-coronavirus-situation-august-2020-in-germany Pristupljeno 29. rujna 2020. 
  85. ↑ DENIS BEDOYA (3. listopada 2020. god.). "Germany starts COVID-19 antibody study with 34,000 volunteers" (engl.). Infosurhoz. https://infosurhoy.com/news/germany-starts-covid-19-antibody-study-with-34000-volunteers/ Pristupljeno 6. listopada 2020. 
  86. ↑ 86,0 86,1 Index.hr: Više od tri milijarde ljudi na svijetu pozvano je da ostane kod kuće pristupljeno 26. ožujka 2020.
  87. ↑ "Coronavirus (COVID-19) Supply Chain Update". US Food and Drug Administration. 27. veljače 2020,. https://www.fda.gov/news-events/press-announcements/coronavirus-covid-19-supply-chain-update Pristupljeno 21. ožujka 2020. 
  88. ↑ Tkyo, Kelly (29. 2. 2020). "Coronavirus fears empty store shelves of toilet paper, bottled water, masks as shoppers stock up". https://www.usatoday.com/story/money/2020/02/28/coronavirus-2020-preparation-more-supply-shortages-expected/4903322002/ 
  89. ↑ "Coronavirus: Saudi Arabia suspends entry for pilgrims visiting holy sites". BBC News. 27. veljače 2020.. https://www.bbc.com/news/world-middle-east-51658061 
  90. ↑ "Collapsed Flybe: 'Do not travel to the airport'". BBC. 5. ožujka 2020.. https://www.bbc.com/news/business-51746564 
  91. ↑ Strogo se ograničava zadržavanje na ulicama i trgovima, policija patrolira po Zagrebu, dnevnik.hr, pristupljeno 21. ožujka 2020.
  92. ↑ [1], glasistre.hr, pristupljeno 21. ožujka 2020.
  93. ↑ Odluka Stožera: Trajekti od danas voze ograničeno, a na otoke će moći samo oni s prebivalištem, dnevnik.hr, pristupljeno 21. ožujka 2020.
  94. ↑ Dnevnik.ba: Tajnik OECD-a: Koronavirus će izazvati najveći ekonomski i financijski šok 21. stoljeća pristupljeno 26. ožujka 2020.
  95. ↑ 95,0 95,1 Majda Mikulandra: Europa uspostavlja financijski spasilački put vrijedan milijarde Poslovni dnevnik. 19. ožujka 2020. Pristupljeno 6. travnja 2020.
  96. ↑ (): Odgađa se stres-test banaka kako bi osigurale kontinuitet ključnih operacija Poslovni dnevnik. 17. ožujka 2020. Pristupljeno 6. travnja 2020.
  97. ↑ Otvoreno: Darko Horvat: Najvažniji cilj mjera je očuvanje radnih mjesta i osiguranje dodatne likvidnosti Otvoreno. 24. ožujka 2020. Pristupljeno 1. travnja 2020.
  98. ↑ Marija Brnić: Pozivu ministra Horvata odazvalo se više od 250 hrvatskih tvrtki Poslovni dnevnik. 2. travnja 2020. Pristupljeno 2. travnja 2020.
  99. ↑ "Coronavirus impacts education" (engl.). 4. ožujka 2020.. https://en.unesco.org/themes/education-emergencies/coronavirus-school-closures Pristupljeno 21. ožujka 2020. 
  100. ↑ "Coronavirus update: 290 million students now stuck at home" (engl.). 5. ožujka 2020.. https://news.un.org/en/story/2020/03/1058791 Pristupljeno 21. ožujka 2020. 
  101. ↑ O školovanju, koronavirus.hr, pristupljeno 21. ožujka 2020.
  102. ↑ Hadden, Joey (2. ožujka 2020.). "Over 20,000 people have signed a petition to cancel SXSW over coronavirus worries. Here's a list of all the major event cancellations due to the outbreak so far.". Business Insider. https://www.businessinsider.com/major-events-cancelled-or-postponed-due-to-the-coronavirus-2020 Pristupljeno 21. ožujka 2020. 
  103. ↑ Mjere za kulturu, koronavirus.hr, pristupljeno 21. ožujka 2020.
  104. ↑ N1: Otkazan Eurosong pristupljeno 26. ožujka 2020.
  105. ↑ "McLaren se povukao s VN Australije" (bosanski). https://sportsport.ba/auto-moto/mclaren-se-povukao-s-vn-australije/354811 Pristupljeno 21. ožujka 2020. 
  106. ↑ "The EU Is Abandoning Italy in Its Hour of Need". Foreign Policy. 14. ožujka 2020.. https://foreignpolicy.com/2020/03/14/coronavirus-eu-abandoning-italy-china-aid/ 
  107. ↑ "Italy criticises EU for being slow to help over coronavirus epidemic". The Guardian. 11. ožujka 2020.. https://www.theguardian.com/world/2020/mar/11/italy-criticises-eu-being-slow-help-coronavirus-epidemic 
  108. ↑ "Italy wonders where Europe's solidarity is as coronavirus strains show". Financial Times. 13. ožujka 2020.. https://www.ft.com/content/d3bc25ea-652c-11ea-b3f3-fe4680ea68b5 
  109. ↑ "Italy criticizes EU for not responding its call for help, 'only China responded bilaterally'". CGTN News (China Global Television Network). 12. ožujka 2020.. https://news.cgtn.com/news/2020-03-12/Italy-calls-for-extra-help-for-COVID-19-only-China-responded--ONp6w2rmvu/index.html 
  110. ↑ "Coronavirus quarantine plans ignite row between South Korea and Japan". The Guardian. 6. ožujka 2020.. https://www.theguardian.com/world/2020/mar/06/coronavirus-quarantine-plans-ignite-row-between-south-korea-and-japan 
  111. ↑ "Japan and Korea Won't Let A Pandemic Stop Them Fighting". Foreign Policy. 12. ožujka 2020.. https://foreignpolicy.com/2020/03/12/japan-and-korea-wont-let-a-pandemic-stop-them-fighting/ 
  112. ↑ Index.hr: SAD tvrdi da Kina laže oko koronavirusa pristupljeno 26. ožujka 2020.
  113. ↑ Neomedia Komunikacije. Fotografije iz Svemira pokazuju da koronavirus ima i neke pozitivne učinke po planet Zemlju / Novi list. http://www.novilist.hr/content/view/full/2283157 Pristupljeno 1. travnja 2020. 
  114. ↑ "Koronavirus ima i neke pozitivne učinke po planet Zemlju" (engl.). https://www.poslovni.hr/svijet/koronavirus-ima-i-neke-pozitivne-ucinke-po-planet-zemlju-4215847 Pristupljeno 1. travnja 2020. 
  115. ↑ Neomedia Komunikacije. Koronavirus ima i svojih dobrih strana, čuva okoliš i planet Zemlju / Novi list. http://www.novilist.hr/content/view/full/2272563 Pristupljeno 1. travnja 2020. 
  116. ↑ Znanstvenici: Zemlja drugačije vibrira zbog karantena i pandemije. https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2171212 Pristupljeno 1. travnja 2020. 

Vanjske poveznice


Esculaap4.svg    Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija.
Ne provodite liječenje bez konzultiranja liječnika!
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Pandemija_COVID-19&oldid=501970"