Pandemija koronavirusa u Hrvatskoj 2020.

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Pandemija koronavirusa u Hrvatskoj 2020.
 Članci o sadašnjoj pandemiji koronavirusa: Pandemija koronavirusa u svijetu • Pandemija koronavirusa u Hrvatskoj • SARS-CoV-2 • COVID-19
Moguće su česte izmjene ovih članka kako pandemija ili virus napreduju. Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija.
Pandemija koronavirusa u Hrvatskoj 2020./21.
COVID-19 Croatia active cases per capita.svg

  > 0   50   100   250   500   1.000   ≥ 2.000

COVID-19 Croatia cases per capita.svg

  >0   1.000   1.600   2.500   4.000   6.500   ≥ 10.000

2020 COVID-19 Outbreak Number of Cases in Croatia by Counties.svg   ≥15.000   ≥10.000   ≥5.000   ≥1.000
Službena stranica Vlade RH za pravodobne i točne informacije o koronavirusu:
www.koronavirus.hr
Bolest COVID-19
Virus SARS-CoV-2
Prvi slučaj Zagreb, 25. veljače 2020.
Ukupan broj slučajeva 356.141
Broj oporavljenih 345.823
Broj preminulih 8.014
U samoizolaciji 10.604
Ukupno testirano 2.011.339
Zadnji put ažurirano: 30. svibnja 2024.
Man in a Mask.svg
Stavi masku – spasi život!

Pandemija koronavirusa proširila se na Hrvatsku 25. veljače 2020. godine. Prvi slučaj potvrđen je u Zagrebu. Obolio je 26-godišnjak koji je od 19. do 21. veljače boravio u talijanskom gradu Milanu. Nakon što je pozitivno testiran, hospitaliziran je u Sveučilišnoj bolnici za zarazne bolesti dr. Frana Mihaljevića u Zagrebu.

Dana 19. ožujka 2020. zabilježeno je više od 100 slučajeva. Broj oboljelih samo za 2 dana duplicirao se na 200, a zaključno s 27. ožujka potvrđeno je više od 500 slučajeva. Dne 2. travnja zabilježeno je više od 1.000 slučajeva.[1] Trenutačno je u Hrvatskoj potvrđeno 356.141 slučajeva, od kojih je 8.014 preminulo, a 345.823 je izliječeno, dok je na koronavirus do sada testirano 2.011.339 osoba.

Među netestiranim osobama je postotak zaraženih, prema procjenama hrvatskih zdravstvenih institucija, tek nešto manji nego među onima testiranima: početkom lipnja 2020. godine se antitijela na koronavirus bilježe kod nešto manje od 2% ukupnog stanovništva Hrvatske (kojega ima nešto oko 4 milijuna, tj. prokuženo je do tada približno 80 tisuća ljudi),[2] a sredinom srpnja 2020. godine se antitijela na koronavirus bilježe kod 2,4 posto ukupnog stanovništva.[3] U Hrvatskoj se do sredine srpnja 2020. godine bilježi smrtnost među izloženima zarazi od oko 1,2 promila (120 umrlih na oko 100 tisuća prokuženog stanovništva) pa proizlazi da se djelovanje zdravstvenog sustava pokazalo adekvatnim.

Do pred kraj rujna je, prema procjenama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prokuženost stanovništva porasla na približno 10 posto stanovništva, tj. oko 400.000 ljudi je bilo inficirano koronavirusom i razvilo antitijela na njega. Tzv. imunitet krda, tj. stanje kada se u populaciji zaraza ne može više snažno širiti zbog dovoljnog broja pojedinaca s razvijenim imunitetom, očekuje se za početak ljeta 2021. godine.[4] Na prvih 400.000 koronavirusom zaraženih ljudi, bilježi se ukupno 257 umrlih pacijenata.[5]

Prema Sveučilištu u Oxfordu, Hrvatska je na početku 2020. godine bila među državama s najstrožim restrikcijama i mjerama za smanjenje zaraze novim koronavirusom (stanje krajem ožujka 2020. godine).[6][7] Krajem ožujka, u usporedbi s, u istodobno započetom epidemijom u regiji Apulija u Južnoj Italiji – koja ima površinu i stanovništvo usporedivo s Hrvatskom te također nije daleko od žarišta epidemije na području Sjeverne Italije – Hrvatska, možda zahvaljujući strožim antiepidemiološkim mjerama evidentira manji broj zaraženih, i osobito višestruko manji broj umrlih.[8] Do 8. kolovoza 2020. godine, u Apuliji se bilježi 553 smrti povezanih uz koronavirus,[9] dok je u Hrvatskoj do istoga vremena bilo 155 smrti povezanih s koronavirusom.[10] U narednom dijelu godine stanje se mijenja, te Hrvatska do siječnja 2021. godine s nešto više od 1.000 registriranih smrti na milijun stanovnika vezanih uz pandemiju koronavirusa (ukupno 4.403 registriranih smrti, do prvog tjedna u 2021. godini), bilježi podatke slične većini drugih zemalja EU.[11]

rajem 2020. i početkom 2021. god. bilježi se snažni broj smrti smrtnosti uslijed pandemije i novih registriranih slučajeva zaraze,[12] što neki znanstvenici pripisuju uvođenju oštrijih protuepidemioloških mjera pri kraju 2020. god., a drugi okolnosti da je već znatan postotak stanovništva prokužen, pa se zaraza stoga sporije dalje širi.[13]

Vlada Republike Hrvatske za građane je otvorila web stranicu www.koronavirus.hr i poseban broj telefona 113, za informacije o koronavirusu.[14] Također, predstavljena je mobilna aplikacija "Stop COVID-19".[15]

Statistike

Županija Slučajevi Umrli Oporavljeni Aktivni Izvor Karta
Flag of Zagreb.svg Grad Zagreb 69.949 2.456 66.920 573 [16] Ukupan broj slučajeva po hrvatskim županijama
Flag of Split-Dalmatia County.svg Splitsko-dalmatinska 45.111 616 44.345 150 [17]
23px Primorsko-goranska 32.798 492 32.114 192 [18]
Flag of Zagreb County.svg Zagrebačka 29.476 4562 28.804 216 [19]
23px Varaždinska 21.607 536 20.838 233 [20]
Zastava Osječko-baranjske županije.png Osječko-baranjska 20.993 946 19.921 126 [21]
Flag of Medjimurje.svg Međimurska 14.472 191 14.125 156 [22]
23px Zadarska 13.380 226 13.058 96 [23]
Flag of Brod-Posavina County.svg Brodsko-posavska 11.898 201 11.650 47 [24]
23px Sisačko-moslavačka 11.498 2242 11.177 97 [25]
Flag of Krapina-Zagorje-County.svg Krapinsko-zagorska 10.937 342 10.557 38 [26]
Flag of Vukovar-Syrmia County.svg Vukovarsko-srijemska 10.831 210 10.557 64 [27]
Flag of Karlovac county.svg Karlovačka 10.254 445 9.769 40 [28]
23px Šibensko-kninska 9.828 158 9.612 58 [29]
23px Dubrovačko-neretvanska 8.307 140 8.141 26 [30]
23px Koprivničko-križevačka 7.935 231 7.652 52 [31]
Zastava bjelovarsko bilogorske zupanije.gif Bjelovarsko-bilogorska 7.518 181 7.283 54 [32]
Zastava Istarske županije.svg Istarska 7.189 161 7.007 21 [33]
23px Virovitičko-podravska 4.396 101 4.268 27 [34]
23px Ličko-senjska 3.900 142 3.737 21 [35]
23px Požeško-slavonska 3.864 116 3.731 17 [36]
Ukupno 356.141 8.0142 345.8231 2.304 [1] Ukupan broj slučajeva po hrvatskim županijama:
  ≥25.000   ≥17.500   ≥15.000   ≥10.000   ≥7.500   ≥5.000   ≥3.000

  ≥2.000

Podatci su posljednji put ažurirani: 30. svibnja 2021. (SEV)[1][37]
1Podatci za županije više se ne objavljuju, ali ih je moguće izračunati.[38][39]
2Podatci za broj umrlih u Zagrebačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji dostupni su samo u tjednima izvješćama; na poveznici koronavirus.hr su podatci za broj umrlih zastarili, niti se ažuriraju.[40]
Svijet Ukupan broj potvrđenih slučajeva:
Negativan rast 170.639.204 		Svijet Izliječeni:
Rast 152.621.735 		Svijet Preminuli:
Negativan rast 3.548.864
Flag of Croatia at the UN.svg Ukupan broj potvrđenih slučajeva:
Negativan rast 356.141 		Flag of Croatia at the UN.svg Izliječeni:
Rast 345.823 		Flag of Croatia at the UN.svg Preminuli:
Negativan rast 8.014

Grafički pregled

Izvor: koronavirus.hr[1]

Legenda
     Ukupan broj slučajeva
     Aktivni slučajevi
     Oporavljeni
     Preminuli

<templatestyles src="Graph:Chart/styles.css"></templatestyles><graph>Script error: No such module "Graph".</graph>

Aktivni slučajevi (kolovoz, rujan, listopad 2020)

Izvor: koronavirus.hr[1] <templatestyles src="Graph:Chart/styles.css"></templatestyles><graph>Script error: No such module "Graph".</graph>

Aktivni slučajevi (studeni, prosinac 2020)

Izvor: koronavirus.hr[1] <templatestyles src="Graph:Chart/styles.css"></templatestyles><graph>Script error: No such module "Graph".</graph>

Aktivni slučajevi (siječanj, veljača, ožujak 2021)

Izvor: koronavirus.hr[1] <templatestyles src="Graph:Chart/styles.css"></templatestyles><graph>Script error: No such module "Graph".</graph>

Aktivni slučajevi (travanj, svibanj 2021)

<templatestyles src="Graph:Chart/styles.css"></templatestyles><graph>Script error: No such module "Graph".</graph>

Dolazak i širenje koronavirusa u Hrvatskoj

Prvi slučaj zaraze virusom SARS-CoV-2 u Hrvatskoj potvrđen je 25. veljače 2020. godine.[41][42][43][44]

Trenutačno (30. svibnja) je u Republici Hrvatskoj 356.141 oboljelih, dok je na koronavirus ukupno testirano 2.011.339 osoba, na respiratoru je ukupno 87 osoba, na bolničkom liječenju je ukupno 809 osoba, 10.604 osoba je u samoizolaciji, 1.270.392 osoba je cijepljeno prvom dozom, 478.334 je cijepljeno drugom dozom te ukupno 1.748.726 doza cijepiva protiv koronavirusu je utrošeno.[1]

Pozadina i sprječavanje

Upozorenje o COVIDu-19 na ogradi zaprešićke škole
Plakat u Puli s važnim informacijama za građane
Grafit "mrzim koronu" na raskrižju Draškovićeve i Vlaške ulice u Zagrebu

Zabrinutost zbog virusa započela je čim je počeo njegov brzi porast u Kini.[45] Zračne luke u Hrvatskoj pripremljene su i počele su prolaziti kroz pasivne mjere i biti oprezne.

Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske upozorava one koji putuju u Kinu kako bi izbjegli bolesne osobe, izbjegli životinje (i žive i mrtve) kao i tržišta, da ne jedu sirove ili nedovoljno kuhane životinje, da često peru ruke i obavijeste svog liječnika o svojim planovima za putovanje u Kinu.

Hrvatski Caritas je, 17. ožujka 2020. stavio na raspolaganje Nacionalnom stožeru civilne zaštite opremu za interventno i humanitarno zbrinjavanje.[46][47][48]

Zatvaranje obrazovnih institucija

Zbog velikih dnevnih migracija stanovništva između Istre i Italije, Vlada Republike Hrvatske donijela je 11. ožujka 2020. godine odluku o zatvaranju vrtića, osnovnih i srednjih škola te fakulteta na području Istarske županije s ciljem sprječavanja širenja bolesti COVID-19. Ponedjeljka, 16. ožujka 2020., su zatvorene sve obrazovne institucije u Republici Hrvatskoj.[49] Učenici od petih do osmih razreda osnovne škole te svi učenici srednjih škola nastavu imaju online, a za niže razrede osiguran je program na javnoj televiziji (HRT 3).[50]

Kršenje samoizolacije

Kazna za kršenje samoizolacije iznosi tri godine zatvora ili iznos od 8.000 do 120.000 kn.

  1. PREUSMJERI Predložak:Nedostaje izvor Također, broj telefona za sve ljude sa sumnjom na COVID-19 je 0800-9999.[51]

Povijest

2020.

Veljača

Hrvatska je 25. veljače potvrdila svoj prvi slučaj. Obolio je 26-godišnjak koji je od 19. do 21. veljače boravio u talijanskom gradu Milanu. Nakon što je pozitivno testiran, hospitaliziran je u Sveučilišnoj bolnici za zarazne bolesti dr. Frana Mihaljevića u Zagrebu.[52] 26. veljače potvrđena su dva nova slučaja. U drugom su slučaju sudjelovali brat blizanac te osobe u prvom slučaju.[53] Također je primljen u istu bolnicu. Treći je slučaj bio Hrvat koji je radio u Parmi u Italiji. Hospitaliziran je u Rijeci.[53]

Od 29. veljače u Hrvatskoj je bilo sedam potvrđenih slučajeva. Broj zaraženih se za samo 10 dana duplicirao na 14.[54]

Ožujak

Hrvatski ministar zdravstva Vili Beroš u srijedu, 11. ožujka 2020. donio je Odluku o proglašenju epidemije bolesti COVID-19 uzrokovana virusom SARS-CoV-2. Tom je odlukom proglašena epidemija na području čitave Republike Hrvatske od 11. ožujka 2020.[55] Istoga dana, Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je prethodnu epidemiju pandemijom.

Čelnici kluba navijača Torcida stavili su 16. ožujka 2020. godine sve navijače na raspolaganje gradu Splitu i cijeloj Hrvatskoj, a dan kasnije dobili su poziv da se pripreme za zahtjevan zadatak preseljenja bolnice Križine u prostorije bolnice na Firulama, kako bi se oslobodili prostori za prihvat svih zaraženih iz četiri dalmatinske županije.[56]

Dana 17. ožujka broj oboljelih porastao je s 56 na 65. Od toga su ukupno dva slučaja iz Brodsko-posavske i Krapinsko-zagorske županije.[57][58] Dana 18. ožujka zabilježen je prvi slučaj u Zadarskoj županiji.[59] U noći sa 17. na 18. ožujka u Istri je preminuo čovjek u samoizolaciji. Potvrđeno je da bio inficiran koronavirusom.[60][61][62] Obdukcija je obavljena 25. ožujka, kada je potvrđeno da je uzrok smrti bio koronavirus.[63] Dana 19. ožujka 2020. godine zabilježeni su prvi slučajevi zaraze u Splitsko-dalmatinskoj, Šibensko-kninskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Dana 20. ožujka 2020. godine potvrđen je prvi slučaj koronavirusa u Ličko-senjskoj županiji, na području grada Senja.[64]

Dana 21. ožujka 2020. godine broj zaraženih porastao je sa 168 na 206. Zabilježen je prvi slučaj u Koprivničko-križevačkoj županiji.[65]

Dana 23. ožujka 2020. godine, odlukom načelnika općine Murter-Kornati Tonija Turčinova, sav promet prema otoku Murteru zatvoren je do daljnjega za sve osobe koje nemaju stalno prebivalište na otoku, a koji je prema statistici od 24. ožujka, hrvatski otok s najviše slučajeva oboljelih, i to ukupno 15.[66][67] Dana 25. ožujka, otok Murter postaje prva hrvatska karantena.[68] Istoga dana, zabilježen je prvi slučaj u Vukovarsko-srijemskoj županiji.[69] Dana 26. ožujka, broj zaraženih porastao je s 442 na 495. U Zagrebu je preminula još jedna osoba.[70][71]

Dana 25. ožujka 2020. godine Hrvatska liječnička komora u javnom priopćenju obznanila je da zahtijeva značajno povećanje broja testiranja pacijenata u Hrvatskoj te promjenu kriterija za testiranje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.[72][73]

Krajem ožujka broj preminulih porastao je s 2 na 6, dok se broj zaraženih duplicirao na 900. U istom razdoblju broj oporavljenih porastao je s 22 na 64. Dne 31. ožujka, potvrđene su zaraze u Požeško-slavonskoj i Virovitičko-podravskoj županiji. To su posljednje hrvatske županije u kojima je došlo do infekcije, više od mjesec dana nakon što je potvrđen prvi slučaj zaraze virusom u Hrvatskoj.

Potres u Zagrebu
Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Potres u Zagrebu 2020.

Dana 22. ožujka 2020. godine u 6:24 sati, Seizmološka služba Republike Hrvatske zabilježila je snažan potres jačine 5,5 stupnjeva po Richteru, s epicentrom kod naselja Markuševca u Zagrebu,[74] a koji je najjači potres u Zagrebu nakon potresa 1880. godine.[75] Zbog pandemije koronavirusa predsjednik Republike Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković apelirali su na građane da se pridržavaju mjera i uputa Stožera.[76] Istoga dana, broj zaraženih povećan je za 29. Zabilježen je prvi slučaj u Čazmi, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.[77][78]

Travanj

Dana 2. travnja, zabilježeno je više od 1.000 zaraza u Hrvatskoj. Istoga dana izliječen je 88. pacijent, a od zaraze virusom preminula je sedma osoba.[79]

Dana 7. travnja potvrđena je prva smrt uzrokovana virusom na području Šibensko-kninske županije, a radilo se o 91-godišnjem muškarcu s područja općine Murter-Kornati.[80] To je, s obzirom na statistiku, sedamnaesti smrtni slučaj uzrokovan virusom u Hrvatskoj.

U razdoblju od 7. travnja do 23. travnja, broj zaraženih je porastao s 1.343 na 1.981. Broj izliječenih povećao se za 704. Dana 24. travnja, zabilježeno je više od 2.000 zaraza u Hrvatskoj. Istog dana izliječen je 982. pacijent, a od zaraze virusom preminula je 51. osoba.[81] 25. travnja potvrđeno je ukupno 2.016 slučajeva od kojih su 1.034 (51,3%) bili izliječeni. Broj novozaraženih osoba iznosio je samo 7.[82]

Svibanj

Ispred Županijske bolnice u Čakovcu postavljeni su šatori za testiranje.

Dana 1. svibnja, potvrđeno je 2.085 oboljelih u Hrvatskoj. Oporavio se 1.421. pacijent, a od zaraze virusom preminula je 75. osoba.[83]

Dana 10. svibnja, Stožer civilne zaštite objavio je kako se ukidaju propusnice u Hrvatskoj. E-propusnice ukidaju se na području cijele Hrvatske, osim na Braču, gdje je nastalo novo žarište pandemije. Odluka o ukidanju propusnica vjerojatno će se početi primjenjivati od ponoći sljedećeg dana.[84] Dne 15. svibnja zabilježen je samo jedan novi slučaj zaraze.[1]

Hrvatska biskupska konferencija posredstvom Hrvatskog Caritasa darovala je milijun kuna vrijednu medicinsku opremu KBC-u Sestre milosrdnice iz Zagreba, KBC-u Rijeka, KBC-u Osijek i KBC-u Split.[85]

Dana 23. svibnja, Nacionalni stožer civilne zaštite RH objavio je kako u posljednja 24 sata nije bilo zabilježenih slučajeva novooboljelih, čime je ukupan broj oboljelih iznosio 2.243.[86]

Lipanj

U razdoblju od 30. svibnja do 3. lipnja nije zabilježena ni jedna novooboljela osoba. Dana 4. lipnja, ukupan broj slučajeva iznosio je 2.247. Oporavio se 2.105 pacijent, a od zaraze virusom preminule su ukupno 103 osobe.[87]

Dana 18. lipnja, Stožer potvrđuje 11 novih zaraza.[88] Dne 26. i 27. lipnja zabilježeni su nagli porasti novih zaraza koronavirusom. Potvrđeno je ukupno 180 novih slučajeva u 48 sati.[89][90]

Srpanj

Dne 3. srpnja, zabilježeno je više od 3.000 zaraza u Hrvatskoj. Istoga dana izliječena je 2.168. osoba, a od zaraze virusom preminula je stodvanaesta osoba.

Dana 10. srpnja, zabilježeno je 116 novih slučajeva, što je bio najveći dnevni broj novozaraženih od početka epidemije u Hrvatskoj. Ukupan broj slučajeva iznosio je 3.532, dok se 2.377 osoba oporavilo, a ukupno preminulo sto sedamdeset osoba.[91] Rekord je oboren sljedećeg dana, 11. srpnja, kada je zabilježeno 140 novih slučajeva oboljenja.[92]

Dana 16. srpnja, zabilježeno je više od 4.000 slučajeva zaraze u Hrvatskoj.[93] Do 17. srpnja ukupno je testirano preko 100.000 osoba. Ukupan broj slučajeva iznosio je 4.137, dok se 2.825 osoba oporavilo, a ukupno preminulo 120 osoba.[94]

Dana 30. srpnja, zabilježeno je više od 5.000 slučajeva zaraze u Hrvatskoj.[95]

Kolovoz

Obavijest o držanju sigurnosnog razmaka od najmanje dva metra.

Zbog visokog rasta novooboljelih u Vukovarsko-srijemskoj županiji, Stožer je donio, 4. kolovoza 2020. godine, Odluku o uvođenju nužne epidemiološke mjere za Vukovarsko-srijemsku županiju.[96]

Dana 8. kolovoza, zabilježeno je 77 novih slučajeva. Broj aktivnih slučajeva iznosio je 569. Istoga dana, preminula je sto pedesetsedma osoba od zaraze virusom.[97]

Uz pridržavanje propisanih epidemioloških mjera, 9. kolovoza održana je 305. Sinjska alka.

Dana 13. kolovoza, zabilježeno je 180 novozaraženih, čime je srušen rekord iz srpnja, kada je porast oboljelih jednom iznosio 140.[98] Taj rekord je oboren sljedećeg dana, 14. kolovoza, kada je zabilježeno 208 novih slučajeva.[99]

Dana 26. kolovoza, zabilježena je tadašnja rekordna brojka od 358 novih slučajeva.[100] Dana 28. kolovoza, zabilježeno je 357 novih slučajeva.[101]

Hrvatska je zbog povećanja broja oboljelih na 100.000 stanovnika na crvenim listama ukupno 13 zemalja (Austrija, Cipar, Danska, Estonija, Finska, Island, Italija, Latvija, Litva, Norveška, Slovenija, Velika Britanija i Slovačka), što znači da će građani koji putuju u navedene zemlje iz Hrvatske morati u obveznu 14-dnevnu karantenu ili imati obvezan test na koronavirus ne dulji od 48 sati. Na crvenoj listi za Belgiju i Njemačku nalaze se dvije hrvatske županije, Splitsko-dalmatinska i Šibensko-kninska, a od 2. rujna Poljska zabranjuje letove iz 46 država, među kojima je i Hrvatska.[102][103]

Nizozemci su Hrvatsku obilježili narančastom bojom, putovanja u Hrvatsku preporučuju se samo u nužnim slučajevima, a po povratku je preporučena 10-dnevna samoizolacija.[102][103]

Dana 30. kolovoza, zabilježeno je više od 10.000 slučajeva zaraze u Hrvatskoj.

Rujan

Dana 3. rujna, zabilježena je rekordna brojka od 369 novih slučajeva.

Festival slobode
Okupljenici na Trgu bana Jelačića, 5. rujna 2020.

U Zagrebu je organiziran "Festival slobode", najveći prosvjed u Hrvatskoj protiv mjera za suzbijanje novog koronavirusa. Održan je 5. rujna 2020. u 17 sati, na zagrebačkom Trgu bana Jelačića, a organizator je građanska inicijativa "Prava i slobode".[104] Međutim, dio radikalnih prosvjednika tvrdio je da je pandemija izmišljena i da su im oduzeta osnovna ljudska prava te su razvili transparente s porukama poput: "COVID je laž – nismo svi covidioti", "Bolje grob nego rob" i "Skini masku, ugasi TV, živi punim plućima".[105][106]

Mnogi sudionici nisu nosili zaštitne maske, a neki su javno pozivali građane da ignoriraju epidemiološke mjere kao obvezno nošenje zaštitnih maski.

Hrvatska udruga za medicinsko pravo (HUZMP) izrazila je zgranutost i izjavljuje da se radi o obmani i demagogiji.[106][107]

Slični prosvjedi su održani u Australiji[106] i Njemačkoj.[108]

  • Festival slobode 20200905 5961.jpg
  • Festival slobode 20200905 DSC 0136.jpg
  • Festival slobode 20200905 DSC 0131.jpg

Listopad

Do 5. listopada, ukupno je preminulo 300 osoba od zaraze virusom.[109]

Dana 14. listopada, zabilježeno je 748 novozaraženih, čime je srušen prethodni rekord kada je najveći broj novooboljelih iznosio 542. Taj rekord je oboren sljedećeg dana, 15. kolovoza, kada su zabilježena 793 nova slučaja.[110]

Dana 16. listopada, zabilježen je 1.131 novi slučaj zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva ukupno iznosio 4.233. To je bio prvi put kada je u 24 sata zabilježeno preko tisuću novih zaraza u Hrvatskoj.[1] Dana 21. listopada, zabilježeno je 1.424 novozaraženih, a testirano je 8.255 osoba.[111] 24. listopada zabilježena su 2.242 novooboljele osobe od virusa COVID-19. To je bio prvi put kada je u 24 sata zabilježeno preko dvije tisuće novih zaraza u Hrvatskoj.[112] Najveći dnevni porast u Hrvatskoj od izbijanja epidemije zabilježen je 25. listopada, kad je zabilježen 2.421 novi slučaj zaraze. Zbog dramatičnog porasta Nacionalni stožer civilne zaštite objavio je nove stroge mjere za borbu protiv epidemije.[113] Mjere stupaju na snagu 26. listopada. Trajat će dva tjedna, a zatim će se 9. studenoga procijeniti kakva je njihova provedba te hoće li se produžiti. Uvedena su dodatna ograničenja i postroženja okupljanja, obveza dostavljanja obavijesti i vođenja pisane evidencije sudionika na većim skupovima, zabrana prodaje alkoholnih pića od ponoći do 6 sati i obvezno korištenje maski za lice ili medicinskih maski.[114]

Dana 19. listopada prva osoba preminula od koronavirusa na području Međimurske županije, koja je bila poslednjom županijom bez smrtnih slučajeva.

Studeni

Dana 6. studenoga, zabilježen je novi crni rekord od 2.890 novih slučajeva u 24 sata. Broj aktivnih slučajeva iznosio je 15.567. Ukupno je 1.307 osoba bilo na bolničkom liječenju, od toga 135 na respiratoru.[115]

Do 10. studenoga ukupno su zabilježene 70.243 osobe zaražene novim koronavirusom.[116] Do 23. studenoga ukupno su zabilježene 105.691 osobe zaražene novim koronavirusom.[117]

Dana 21. studenoga ukupno je zabilježeno više od 100.000 slučajeva.

Prosinac

Dana 9. prosinca zabilježen je najveći porast aktivnih slučajeva u jednom danu – 2.065 više aktivnih slučajeva.

Dana 10. prosinca zabilježeno je najviše novih slučajeva u 24 sata – 4.620.

Dana 12. prosinca zabilježen je najveći broj aktivnih slučajeva u jednom danu – 25.270.

Dana 16. prosinca zabilježeno je najviše preminulih u jednom danu – 92.

Dana 18. prosinca zabilježeno je najviše izliječenih u jednom danu – 4.352.

Dana 21. prosinca zabilježen je najveći pad aktivnih slučajeva u jednom danu – 2.552 manje aktivnih slučajeva.

Dana 23. prosinca ukupno je zabilježeno više od 200.000 slučajeva.

Dana 26. prosinca stiglo je prvih 9.750 doza cjepiva Pfizer-BioNTech u Hrvatskoj[118].

2021.

Siječanj

Dana 31. siječnja ukupno je zabilježeno više od 5.000 preminulih.

Veljača

Vlada RH je 12. veljače 2021. donijela Odlukom o izmjenama Odluke o nužnim epidemiološkim mjerama kojom se ublažavaju protuepidemijske mjere. Odluka je stupila na snagu 15. veljače 2021. (Točka III. Odluka o izmjenama Odluke) i trebala trajati do 28. veljače 2021. (Točka II. Odluka o izmjenama Odluke). Tom odlukom se omogućilo svim ugostiteljima isporuka hrane, pića, napitaka i slastica za van, rad teretana i fitness centara uz strogo pridržavanje epidemioloških mjera, rad dječjih igraonica i radionica uz strogo pridržavanje protuepidemijskih mjera, rad škola za strane jezike uz strogo pridržavanje protuepidemijskih mjera, rad kasina, automat klubova i kladionica, uz ograničenje radnog vremena od 8:00 do 22:00 sata i zabranu pružanja ugostiteljskih usluga.[119]

Ožujak

Vlada RH je 2. ožujka u trajanju do 14. ožujka prihvaćala nužne epidemiološke mjere za Dubrovačko-neretvansku županiju, konkretno grad Dubrovnik te općine Konavle, Dubrovačko primorje, Župa dubrovačka i Ston, koje bile u drugoj polovici veljače glavna žarišta koronavirusa, posebno općina Konavle.[120]

Travanj

Dana 15. travnja zabilježeno je više od 300.000 slučajeva.

Dana 20. travnja započelo cijepljenje građana na Zagrebačkom velesajmu.[121]

Dana 23. travnja započelo u Dubrovniku cijepljenje turističkih djelatnika.[122]

Svibanj

Dana 10. svibnja zabilježeno je više od 7.500 preminulih.

Dana 14. svibnja cijepljena je milijunta osoba u Hrvatskoj.[123]

Dana 31. svibnja zabilježeno je samo 40 novih slučajeva – ovo je najmanji broj novozaraženih od 6. kolovoza 2020.

Smrtnost među izloženima zarazom

U Hrvatskoj je sa sredinom srpnja 2020. godine bilo nešto više od 100 tisuća ljudi koji su bili izloženi infekciji COVID-19 virusom; u tom broju se bilježi 119 umrlih osoba.[124]

Smrtnost među zaraženim stanovnicima Hrvatske je približno onakva kakva se bilježi u susjednoj Sloveniji,[125] ali višestruko manja nego u nekim zapadnim zemljama. Tako se Nizozemskoj s krajem lipnja 2020. god. među oko 940 tisuća zaraženih (5,5 posto od 17,1 milijuna stanovnika) bilježi 6.100 umrlih pacijenata.[126] U Španjolskoj, studija provedena od kraja travnja do sredine svibnja 2020. god. ustanovila je antitijela kod 5% testiranih stanovnika, tj. bilo bi u ukupnom tamošnjem stanovništu od 46,7 milijuna ljudi njih oko 2,35 milijuna zaraženih, do tog razdoblja.[127] Do sredine svibnja 2020. god., bilo je evidentirano u Španjolskoj 27 tisuća mrtvih s koronavirusom.[128]

Ovakve velike razlike u stopama smrtnosti kakve se bilježe u raznim dijelovima Europe, bilježe federalne zdravstvene vlasti i u Sjedinjenim Američkim Državama. Drastične razlike u stopama smrtnosti za sada se tumače različitom dobnom strukturom stanovništva u različitim dijelovima SAD, te različitim reakcijama zdravstvenog sustava. Stope smrtnosti kakve se bilježe u Hrvatskoj, bile bi i za SAD među najnižima.[129] Američki publicist i ugledni komentator Jacob Sullum ukazuje da se drastične razlike u postotcima smrtnosti među saveznim državama SAD-a može u velikoj mjeri pripisati različitom pristupu zaštiti najstarije populacije, gdje su u pojedinim saveznim državama ispočetka bili pacijente s potvrđenom zarazom koronavirusom čak vraćali s intenzivne njege u bolnicama na tretman u staračke domove; a drugdje se naprotiv baš jako pazilo da se stariju populaciju i osobito staračke domove zaštiti od širenja zaraze.[130]

Znanstvenici ukazuju da su za sada podatci o broju zaraženih koronavirusom iz raznih dijelova svijeta nepouzdani i da je stoga još uvijek teško dati dobre procjene o smrtnosti.[131]

Kako se do 23. rujna 2020. god. u Hrvatskoj bilježi 257 umrlih od koronavirusa,[132] a do tog razdoblja se pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo na temelju testiranja antitijela na koronavirus procjenjuje prokuženost na oko 400.000 ljudi (oko 10 posto ukupnog stanovništva zemlje), proizlazilo bi da je smrtnost u Hrvatskoj znatno manja od 0,1 posto.[133] Do početka 2021. godine se registrira 4.403 smrti vezanih uz koronavirus u Republici Hrvatskoj, što predstavlja pak, nešto više od 0,1 posto cjelokupnog stanovništva države.[134] Istraživanje koja bi mogla omogućiti točniju procjenu prokuženosti do toga vremena kada se bilježi 4.403 smrti vezanih uz koronavirosti, nisu provedena, ali neki znanstvenici procjenjuju da je ona u Hrvatskoj između 30 i 40 posto ukupnog stanovništva, tj. između 1,2 i 1,6 milijuna zaraženih.[135]

Organizacija psihološke podrške građanima Republike Hrvatske

Pandemija koronavirusa građanima Republike Hrvatske donijela je neizvjesnost i različite vrste gubitaka, a mjere koje su provedene u svrhu sprječavanja širenja epidemije uključivale su ograničenu slobodu kretanja. Mnogi su u tom periodu bili ograničeni u kontaktima sa svojim prijateljima, bližnjima te su bili zabrinuti za očuvanje vlastitih radnih mjesta. Neizvjesnost i dalje traje.

Uobičajeno je da se u takvim situacijama češće pojavljuju neugodne emocije, poput straha, uzrujanosti, ljutnje, razdražljivosti, dosade, zbunjenosti, tuge, bespomoćnosti, doživljaja gubitka kontrole, nezadovoljstva i druge. Takve nas emocije čuvaju i potiču na djelovanje, a strah je normalna reakcija na potencijalnu opasnost. No, jačina i čestina tih osjećaja može dovesti do nemogućnosti koncentracije, teškoća organiziranja, teškoća izvršavanja predviđenih zadataka, bezvoljnosti i drugih reakcija koje su prirodne za nove okolnosti u kojima živimo. Koji će „paket“ ovih emocija i kojeg intenziteta osoba doživjeti može se razlikovati za svakog pojedinca, ali sve emocije koje osoba osjeća očekivane su i normalne. Javljaju se kod većine nas i važno je znati da u njima i s njima nismo sami.[136]

Kako bi pomogli građanima u suočavanju s ovim izazovima, Hrvatska psihološka komora je u suradnji s Hrvatskim psihološkim društvom i županijskim psihološkim društvima u periodu od ožujka do lipnja 2020. aktivirala Mrežu telefonskih linija za psihološku pomoć koja je obuhvaćala 25 telefonskih linija na kojima je 24 sata bilo dežurno 150 psihologa i kliničkih psihologa volontera.[136] Djelovala je i telefonska linija za psihološku podršku maturantima zbog uočene potrebe za omogućavanjem psihološke podrške toj skupini, budući da većina škola u Republici Hrvatskoj ne ispunjava minimalne uvjete državnog pedagoškog standarda te nema zaposlenog psihologa na puno radno vrijeme.[137][138] Ovim je putem psihološka podrška postala dostupna svim maturantima na području Republike Hrvatske. Razlozi javljanja bili su različiti, primjerice teškoće u učenju, organizacija vremena, emocionalno rasterećenje, pomoć u rješavanju problema, konkretan savjet, podrška, utjeha, umirenje i slično.[139]

U svakoj bolnici klinički psiholozi dežurni su na telefonima koji su objavljeni na stranicama bolnica, a preko 2000 psihologa svakodnevno je na svojim radnim mjestima u centrima za socijalnu skrb, obiteljskim centrima, vrtićima i školama i udrugama dostupno građanima.[136]

Tijekom razdoblja mjera ograničenja kretanja intenzivirala se produkcija online psihoedukativnih tekstova, od kojih su možda najistaknutiji oni Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba[140], usmjereni djeci i roditeljima, Zagrebačkog psihološkog društva[141] koji su, tijekom određenog perioda, svakodnevno pisali o praktičnim vježbama za povišenje optimizma, projekta Kako Si[142] u kojemu su studenti psihologije, pod mentorstvom profesorice Nataše Jokić Begić, pisali i izvještavali u suradnji s portalom Srednja.hr[143] o suočavanju s aktualnim temama, ponajviše usmjerenim maturantima i srednjoškolcima, te Savjeti[144] na službenoj stranici koronavirusa Republike Hrvatske, poput tema o gubitku posla, suočavanju sa stresom i drugih.

Jednako su važni i korisni svi ostali tekstovi namijenjeni građanstvu i djelovanja stručnjaka iz područja psihologije koje je Hrvatska psihološka komora objedinila u zbirci[136] „Koronavirus i mentalno zdravlje: Psihološki aspekti, savjeti i preporuke“. Nadalje, izdane su knjige:[145] „Kako se nositi sa situacijom prouzrokovanom pandemijom koronavirusne bolesti (COVID-19)?“ autorice Andreje Bubić, radna bilježnica[146] „Moja priča o pandemiji: radna bilježnica za vođenu aktivnost za djecu svijeta, obitelji, učitelje i odgajatelje“ te slikovnice „Dan kada je sve stalo“[147] i „Bok. Ovo je koronavirus.“[148] Svi navedeni materijali dostupni su besplatno, u online izdanju.

Također, mnogi su stručnjaci gostovali u televizijskim emisijama, primjerice u emisijama Nedjeljom u 2 gostovali su psihologinja i psihoterapeutkinja Nataša Jokić Begić[149] (HRT 1, 21. lipnja 2020.) i psihijatar i psihoterapeut Milan Košuta[150] (HRT 1 21. travnja 2020.), u emisiji Treći element gostovali su psihologinje i psihoterapeutkinje Nataša Jokić Begić i Sena Puhovski na temu „Možemo li bez panike?“[151] (HRT 3, 5. travnja 2020.), a u emisiji Otvoreno[152] gostovali su psihologinje Marina Ajduković, Tanja Sever, Gordana Kuterovac-Jagodić i psihijatar Veljko Đorđević (HRT 1, 31. ožujka 2020.). Snimke emisija dostupne su online.

Održani su i razni webinari na temu mentalnog zdravlja kako bi se podsjetilo da je osim o fizičkog, važna briga i o psihičkom zdravlju čovjeka. Webinari su online predavanja, čiji je broj naglo skočio zahvaljujući mjerama epidemiološke zaštite.

MUP, Poliklinika za zaštitu djece Grada Zagreba i agencija Degordian zajedno su pokrenuli kampanju ”Iza Vrata”[153], koja ima cilj upozoriti na nasilje u obitelji i osvijestiti sve nas građane da ne okrećemo glavu i prijavimo nasilje koje nam se odvija u blizini.

Osim toga, Hrvatska psihološka komora na svojim je službenim stranicama napisala mišljenje o boravku roditelja uz djecu tijekom hospitalizacije[154] u kojem iznose da su „dobrobiti boravka roditelja s djecom u bolnici višestruke i povezane, ne samo s psihičkim, nego i tjelesnim zdravljem djece. Jednako tako, višestruke su i poteškoće koje su mogu javiti, posebno kod mlađe djece, zbog odsutnosti roditelja tijekom razdoblja hospitalizacije. Pitanje prisutnosti roditelja više ne bi trebalo biti pitanje - na njega je već odgovoreno i suvremena pedijatrijska praksa uvažava te spoznaje. Stoga Hrvatska psihološka komora izražava vrlo jasan stav i preporuke da roditeljima treba biti omogućen boravak s djecom u bolnici, te naglašava da je aktualna odluka o trajanju tog vremena utemeljena na epidemiološkim, a ne psihološkim preporukama.“ Nadalje, u Zahtjevu za ispravak informacije iznesene u emisiji Dobro jutro, Hrvatska 8. srpnja 2020.[155] jasno ističu da „psihološka struka ne smatra kako je 15 minuta posjeta dovoljno.“

Potpora

Ugostiteljska potpora

S obzirom da je Stožer civilne zaštite zatvorio i zabranio rad ugostiteljskih objekata, hrvatski ugostitelji su se udružili da pomognu suzbijanju koronakrize u Hrvatskoj nudeći svoje usluge, pa tako osim grijalice i klime slastičarnice nude kolače, kafići nude tople napitke, catering tvrtke nude svoju infrastrukturu, a po potrebi posudit će i šatore.[156][157]

Međunarodna potpora

Države ili međunarodne organizacije koje su Hrvatskoj pružile pomoć:

Vidi još

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 1,9 361 novi slučaj u protekla 24 sata, u bolnicama ukupno 2.453 osobe, koronavirus.hr, pristupljeno 4. siječnja 2021.
  2. ↑ Zrinka Grancarić (4. lipnja 2020.). "Markotić: Pojedinačni slučajevi koronavirusa uneseni u Hrvatsku". HRT. https://vijesti.hrt.hr/621768/markotic-pojedinacni-slucajevi-koronavirusa-uneseni-u-hrvatsku Pristupljeno 20. srpnja 2020. 
  3. ↑ "Capak za RTL otkrio rezultate seroloških testiranja: '2,4 posto ispitanika ima antitijela na virus'". RTL. 12. srpnja 2020.. https://www.rtl.hr/vijesti-hr/korona/3849834/capak-otkrio-hoce-li-biti-kazni-za-nenosenje-maski-mi-nismo-za-represiju-jer-izaziva-revolt/ Pristupljeno 20. srpnja 2020. 
  4. ↑ "Capak otkrio koliko je ljudi u Hrvatskoj vjerojatno došlo u kontakt s virusom te kada bismo mogli postići imunitet krda". Dnevnik.hr. 22. rujna 2020.. https://dnevnik.hr/vijesti/koronavirus/krunoslav-capak-o-aktualnoj-situaciji-s-koronavirusom-u-hrvatskoj---621234.html Pristupljeno 23. rujna 2020. 
  5. ↑ "U Hrvatskoj 204 nova slučaja zaraze, preminule su dvije osobe. Opet skok broja zaraženih u Splitsko-dalmatinskoj županiji". Dnevnik.hr. 23. rujna 2020.. https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/koronavirus-u-hrvatskoj-23-rujna-2020---621260.html Pristupljeno 23. rujna 2020. 
  6. ↑ Oxford: Hrvatska ima najstrože mjere u Europi. Beroš: Pažljivo balansiramo, vecernji.hr, pristupljeno 27. ožujka 2020.
  7. ↑ ISTRAŽIVANJE SVEUČILIŠTA OXFORD Proučili mjere koje su zemlje donijele i usporedili ih s brojem zaraženih. Najstriktnije mjere provodi – Hrvatska!, jutarnji.hr, pristupljeno 27. ožujka 2020.
  8. ↑ Grgur S. (31. ožujka 2020.). "Vide li se posljedice koronavirusa?". Kamenjar.hr. https://kamenjar.com/vide-li-se-posljedice-koronavirusa/ Pristupljeno 31. ožujka 2020. 
  9. ↑ "Coronavirus, 11 nuovi contagiati in Puglia (3 nel Foggiano). 170 casi attualmente positivi in tutta la regione" (talijanski). Quotidiano.net. 7. kolovoza 2020.. https://www.immediato.net/2020/08/07/coronavirus-11-nuovi-casi-positivi-in-puglia-3-nel-foggiano-170-casi-attualmente-positivi-in-tutta-la-regione/ Pristupljeno 8. kolovoza 2020. 
  10. ↑ "Priopćenje za medije Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske od 7. kolovoza 2020.". Ravnateljstvo civilne zaštite. 7. kolovoza 2020.. https://civilna-zastita.gov.hr/vijesti/priopcenje-za-medije-stozera-civilne-zastite-republike-hrvatske-od-7-kolovoza-2020/2827 Pristupljeno 8. kolovoza 2020. 
  11. ↑ "COVID-19 situation update for the EU/EEA, as of week 1 2021" (engl.). European Centre for Disease Prevention and Control. 14. siječnja 2021. (updated). https://www.ecdc.europa.eu/en/cases-2019-ncov-eueea Pristupljeno 18. siječnja 2021 
  12. ↑ Nenad Jarić Dauenahuer (12. siječnja 2021.). "Hrvatska ima najveći pad broja novozaraženih u EU". Index.hr. https://www.index.hr/vijesti/clanak/hrvatska-ima-najveci-pad-broja-novozarazenih-u-eu/2245921.aspx Pristupljeno 18. siječnja 2021. 
  13. ↑ V. Mo. (20. prosinca 2020.). "Lauc: Broj novozaraženih pada zbog kolektivnog imuniteta. Đikić: Nije istina, očigledno je da uvedene mjere djeluju". Tportal.hr. https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/lauc-broj-novozarazenih-pada-zbog-kolektivnog-imuniteta-dikic-nije-istina-ocigledno-je-da-uvedene-mjere-djeluju-20201220 Pristupljeno 18. siječnja 2021. 
  14. ↑ Važni brojevi, koronavirus.hr, pristupljeno 19. ožujka 2020.
  15. ↑ Predstavljena mobilna aplikacija "Stop COVID-19", zdravlje.gov.hr, pristupljeno 31. srpnja 2020.
  16. ↑ "Grad Zagreb". https://www.koronavirus.hr/grad-zagreb/140 Pristupljeno 4. siječnja 2021. 
  17. ↑ "Splitsko-dalmatinska". https://www.koronavirus.hr/splitsko-dalmatinska/164 Pristupljeno 4. siječnja 2021. 
  18. ↑ "Primorsko-goranska". https://www.koronavirus.hr/primorsko-goranska/155 Pristupljeno 4. siječnja 2021. 
  19. ↑ "Zagrebačka". https://www.koronavirus.hr/zagrebacka/143 Pristupljeno 4. siječnja 2021. 
  20. ↑ "Varaždinska". https://www.koronavirus.hr/varazdinska/148 Pristupljeno 4. siječnja 2021. 
  21. ↑ "Osječko-baranjska". https://www.koronavirus.hr/osjecko-baranjska/161 Pristupljeno 4. siječnja 2021. 
  22. ↑ "Međimurska". https://www.koronavirus.hr/medjimurska/167 Pristupljeno 4. siječnja 2021. 
  23. ↑ "Zadarska". https://www.koronavirus.hr/zadarska/160 Pristupljeno 4. siječnja 2021. 
  24. ↑ "Brodsko-posavska". https://www.koronavirus.hr/brodsko-posavska/159 Pristupljeno 4. siječnja 2021. 
  25. ↑ "Sisačko-moslavačka". https://www.koronavirus.hr/sisacko-moslavacka/144 Pristupljeno 4. siječnja 2021. 
  26. ↑ "Krapinsko-zagorska županija". https://www.koronavirus.hr/krapinsko-zagorska-zupanija/174 Pristupljeno 4. siječnja 2021. 
  27. ↑ "Vukovarsko-srijemska". https://www.koronavirus.hr/vukovarsko-srijemska/163 Pristupljeno 4. siječnja 2021. 
  28. ↑ "Karlovačka". https://www.koronavirus.hr/karlovacka/146 Pristupljeno 4. siječnja 2021. 
  29. ↑ "Šibensko-kninska". https://www.koronavirus.hr/sibensko-kninska/162 Pristupljeno 4. siječnja 2021. 
  30. ↑ "Dubrovačko-neretvanska". https://www.koronavirus.hr/dubrovacko-neretvanska/166 Pristupljeno 4. siječnja 2021. 
  31. ↑ "Koprivničko-križevačka". https://www.koronavirus.hr/koprivnicko-krizevacka/153 Pristupljeno 4. siječnja 2021. 
  32. ↑ "Bjelovarsko-bilogorska". https://www.koronavirus.hr/bjelovarsko-bilogorska/154 Pristupljeno 4. siječnja 2021. 
  33. ↑ "Istarska". https://www.koronavirus.hr/istarska/165 Pristupljeno 4. siječnja 2021. 
  34. ↑ "Virovitičko-podravska". https://www.koronavirus.hr/viroviticko-podravska/157 Pristupljeno 4. siječnja 2021. 
  35. ↑ "Ličko-senjska". https://www.koronavirus.hr/licko-senjska/156 Pristupljeno 4. siječnja 2021. 
  36. ↑ "Požeško-slavonska". https://www.koronavirus.hr/pozesko-slavonska/158 Pristupljeno 4. siječnja 2021. 
  37. ↑ Koronavirus – najnoviji podatci, hzjz.hr, pristupljeno 4. siječnja 2021.
  38. ↑ Broj pozitivnih u ZGŽ od 27. ožujka 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 27. ožujka 2020.
  39. ↑ Zaražene osobe od 1. travnja 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 1. travnja 2020.
  40. ↑ Tjedna izvješća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koronavirus.hr, pristupljeno 9. ožujka 2021
  41. ↑ Vrabec, Vedran (25. veljače 2020.). Potvrđen prvi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj. Telegram.hr, preuzeto 25. veljače 2020.
  42. ↑ Potvrđen je koronavirus u Zagrebu. https://vijesti.hrt.hr/585382/preventivno-postrozene-zastitne-mjere-zbog-koronavirusa Pristupljeno 25. veljače 2020. 
  43. ↑ Premijer potvrdio: Koronavirus stigao u Hrvatsku, mlađi muškarac hospitaliziran u Zagrebu. Boravio je u Milanu i ima blaže simptome. https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/cekaju-se-rezultati-testova-na-koronavirus-za-pet-osoba-u-hrvatskoj---595197.html Pristupljeno 25. veljače 2020. 
  44. ↑ Potvrđen koronavirus u Hrvatskoj. https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2159689 Pristupljeno 25. veljače 2020. 
  45. ↑ What is Croatia Doing to Prevent the Spreading of the New Coronavirus?, total-croatia-news.com, 25. siječnja 2020.
  46. ↑ "Hrvatski Caritas stavio svoju opremu na raspolaganje Stožeru". www.tportal.hr. Tportal.hr. 17. ožujka 2020.. https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/hrvatski-caritas-stavio-svoju-opremu-na-raspolaganje-stozeru-20200317 Pristupljeno 17. ožujka 2020. 
  47. ↑ "COVID 19 – Djelovanje Caritasa". Hrvatski Caritas. 17. ožujka 2020.. https://www.caritas.hr/2020/03/16/covid-19-djelovanje-caritasa/ Pristupljeno 17. ožujka 2020. 
  48. ↑ "Brojne aktivnosti Hrvatskog Caritasa od početka pandemije COVID-om 19". Informativna katolička agencija. 17. ožujka 2020.. https://ika.hkm.hr/novosti/brojne-aktivnosti-hrvatskog-caritasa-od-pocetka-pandemije-covid-om-19/ Pristupljeno 17. ožujka 2020. 
  49. ↑ O školovanju, koronavirus.hr, pristupljeno 21. ožujka 2020.
  50. ↑ Vijesti.hr. Koronavirus zatvara škole: Ministarstvo objavilo video kako će izgledati online nastava od kuće. https://www.rtl.hr/vijesti-hr/koronavirus/3662171/koronavirus-zatvara-skole-ministarstvo-objavilo-video-kako-ce-izgledati-online-nastava-od-kuce/ Pristupljeno 23. ožujka 2020. 
  51. ↑ "Nove informacije Nacionalnog stožera o koronavirusu 'Od jutros nemamo novih bolesnika, ali imamo jednu dobru vijest, povećao se broj oporavljenih'". Jutarnji list. 16. ožujka 2020.. https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/nove-informacije-nacionalnog-stozera-o-koronavirusu-od-jutros-nemamo-novih-bolesnika-ali-imamo-jednu-dobru-vijest-povecao-se-broj-oporavljenih/10098259/ Pristupljeno 16. ožujka 2020. 
  52. ↑ "Croatia latest European country to confirm coronavirus case". The Guardian. 25. veljače 2020.. https://www.theguardian.com/world/live/2020/feb/25/coronavirus-live-updates-outbreak-latest-news-italy-italia-deaths-symptoms-china-stocks-wall-street-dow-jones-economy-falls?page=with:block-5e550d8a8f086a28115b222d#block-5e550d8a8f086a28115b222d 
  53. ↑ 53,0 53,1 "Croatia confirms third case of coronavirus infection". http://hr.n1info.com/English/NEWS/a486123/Croatia-confirms-third-case-of-coronavirus-infection.html Pristupljeno 26. veljače 2020. 
  54. ↑ Potvrđen 14. slučaj u Hrvatskoj. Svi koji dolaze iz Italije moraju u karantenu. https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2163808 Pristupljeno 10. ožujka 2020. 
  55. ↑ Odluka o proglašenju epidemije bolesti COVID-19 uzrokovana virusom SARS-CoV-2, zdravlje.gov.hr pristupljeno 14. svibnja 2020.
  56. ↑ Gabelić, Tomislav (16. ožujka 2020.). - 24sata.hr "Torcida se odaziva pozivu u pomoć. Preselit će bolnicu!?". 24sata. https://m.24sata.hr/sport/torcida-se-odaziva-pozivu-u-pomoc-preselit-ce-bolnicu-681402 - 24sata.hr Pristupljeno 16. ožujka 2020. 
  57. ↑ Ravnatelj KBC-a Rebro: "Zaraženi liječnici bili su u Austriji za vikend, a nikome to nisu prijavili. Sigurno će biti sankcija", dnevnik.hr, pristupljeno 17. ožujka 2020.
  58. ↑ Devet novih pacijenata u Hrvatskoj, nije objavljeno iz kojih su gradova, http://hr.n1info.com, pristupljeno 17. ožujka 2020.
  59. ↑ Zadarska županija bilježi prvi slučaj: Djevojka bila u Dubaiju, 24sata, pristupljeno 18. ožujka 2020.
  60. ↑ "Obitelj preminulog muškarca iz Istre: Nije istina da nije želio u bolnicu". Večernji list. 18. ožujka 2020.. https://www.vecernji.hr/vijesti/obitelj-preminulog-muskarca-iz-istre-nije-istina-da-nije-zelio-u-bolnicu-1386915 Pristupljeno 19. ožujka 2020. 
  61. ↑ Jelavić, Luka (18. ožujka 2020.). "Obitelj preminulog Nina Kernjusa, vlasnika konobe Astarea u Brtonigli, koji je moguća prva žrtva koronavirusa u Hrvatskoj: "Nije istina da Nino nije želio u bolnicu. Do prije par dana je bio zdrav, a čim su se pojavili simptomi zvali smo epidemiologe. NISMO MOGLI VJEROVATI ŠTO SU NAM REKLI"". Glas Istre. https://www.glasistre.hr/istra/obitelj-preminulog-nina-kernjusa-vlasnika-konobe-astarea-u-brtonigli-koji-je-moguca-prva-zrtva-koronavirusa-u-hrvatskoj-629269?fbclid=IwAR16tgq96LbMOqN-mr2zXq-yb0o1wqvBQJX1Jl1TU-f7FoAdEqp3u-Vl7y0 Pristupljeno 19. ožujka 2020. 
  62. ↑ S. A. (19. ožujka 2020.). "Još tri nova: 102 zaraženih koronavirusom u Hrvatskoj. Pratite presicu iz Splita". https://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=vijesti&id=2166633 
  63. ↑ Hina (19. ožujka 2020.). "Beroš: Zdravstvena inspekcija ispitat će smrt muškarca u Istri". Glas Istre. https://www.glasistre.hr/hrvatska/beros-zdravstvena-inspekcija-ispitat-ce-smrt-muskarca-u-istri-629368 
  64. ↑ Milinović: Potvrđen prvi slučaj koronavirusa u Ličko-senjskoj županiji, to smo predvidjeli – nema mjesta panici, lika-online.com, pristupljeno 21. ožujka 2020.
  65. ↑ Prvi slučaj koronavirusa u Koprivnici, riječ je o ženi (46) koja se vratila iz Njemačke, vecernji.hr, pristupljeno 21. ožujka 2020.
  66. ↑ "FOTO: HRVATSKI OTOK S NAJVIŠE SLUČAJEVA KORONAVIRUSA 'Imamo još tri osobe pozitivne na Covid-19, ukupno čak šest. Strogo se pridržavajte uputa'". 23. ožujka 2020.. https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/foto-hrvatski-otok-s-najvise-slucajeva-koronavirusa-imamo-jos-tri-osobe-pozitivne-na-covid-19-ukupno-cak-sest-strogo-se-pridrzavajte-uputa/10123750/ Pristupljeno 24. ožujka 2020. 
  67. ↑ "APEL NAČELNIKA OPĆINE MURTER - KORNATI / Situacija u Murteru s koronavirusom neozbiljno je shvaćena, ne žele nas testirati". 24. ožujka 2020.. https://mok.hr/vijesti/item/30193-nacelnik-opcine-murter-kornati-trazi-pomoc-situacija-u-murteru-s-koronavirusom-neozbiljno-ej-shvacena-ne-zele-nas-testirati Pristupljeno 24. ožujka 2020. 
  68. ↑ Otok Murter pod mjerama karantene, koronavirus.hr, pristupljeno 26. ožujka 2020.
  69. ↑ Vukovarsko-srijemska, koronavirus.hr, pristupljeno 26. ožujka 2020.
  70. ↑ Ukupno dosad 495 osoba zaraženih koronavirusom, koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno 26. ožujka 2020., arhivirano 26. ožujka 2020.
  71. ↑ Grad Zagreb, koronavirus.hr, pristupljeno 26. ožujka 2020.
  72. ↑ službeno priopćenje (25. ožujka 2020.). "HLK: Tražimo više testiranja na koronavirus". Hrvatska liječnička komora. https://www.hlk.hr/hlk-trazimo-vise-testiranja-na-koronavirus.aspx Pristupljeno 31. ožujka 2020. 
  73. ↑ "Dopis HLK Ministarstvu zdravstva RH od 24. ožujka 2020.". 15.ožujka 2020.. https://www.hlk.hr/EasyEdit/UserFiles/koronavirus/hlk-dopis-mz-testiranja-prilog.pdf Pristupljeno 31. ožujka 2020. 
  74. ↑ Dva snažna potresa u Zagrebu, pmf.unizg.hr, pristupljeno 22. ožujka 2020.
  75. ↑ Zadnji veliki potres 1880. je oštetio svaku zgradu u gradu, 24sata.hr, pristupljeno 22. ožujka 2020.
  76. ↑ Državni vrh: Slušajte upute Stožera, bez panike, hr.n1info.com, pristupljeno 22. ožujka 2020.
  77. ↑ Potvrđen prvi slučaj koronavirusa u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, hr.n1info.com, pristupljeno 22. ožujka 2020.
  78. ↑ Koronavirusom je zaraženo 235 osoba u Hrvatskoj, petero ljudi je na respiratoru, vecernji.hr, pristupljeno 22. ožujka 2020.
  79. ↑ Stanje 2. travnja 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 2. travnja 2020.
  80. ↑ Prva smrt zbog koronavirusa u Šibensko-kninskoj županiji, 91-godišnjak s Murtera 17. žrtva u Hrvatskoj; Veliki problemi u Kninu, 7 novozaraženih, slobodnadalmacija.hr, pristupljeno i arhivirano 7. travnja 2020.
  81. ↑ Stanje 24. travnja 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 25. travnja 2020.
  82. ↑ Stanje 25. travnja 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 25. travnja 2020.
  83. ↑ Stanje 1. svibnja 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 1. svibnja 2020.
  84. ↑ Ukinute propusnice. https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2181817 Pristupljeno 10. svibnja 2020. 
  85. ↑ HBK donirala ukupno milijun kuna četirima hrvatskim bolnicama za borbu protiv koronavirusa, 15. svibnja 2020.
  86. ↑ Stanje 23. svibnja 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 23. svibnja 2020.
  87. ↑ 4. lipnja 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 4. lipnja 2020.
  88. ↑ Stanje - 18. lipnja, koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 18. lipnja 2020.
  89. ↑ Stanje - 26. lipnja, koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno 27. lipnja 2020., arhivirano 26. lipnja 2020.
  90. ↑ Stanje - 27. lipnja, koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 27. lipnja 2020.
  91. ↑ Stanje 10. srpnja 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 10. srpnja 2020.
  92. ↑ Stanje 11. srpnja 2020., koronavirus.hr , pristupljeno 11. srpnja 2020.
  93. ↑ Stanje 16. srpnja 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno 17. srpnja 2020., arhivirano 16. srpnja 2020.
  94. ↑ Stanje 17. srpnja 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 17. srpnja 2020.
  95. ↑ Stanje 30. srpnja 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 31. srpnja 2020.
  96. ↑ Odluka o uvođenju nužne epidemiološke mjere za Vukovarsko-srijemsku županiju, civilna-zastita.gov.hr, pristupljeno 8. kolovoza 2020.
  97. ↑ Stanje 8. kolovoza 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 8. kolovoza 2020.
  98. ↑ Stanje 13. kolovoza 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 13. kolovoza 2020.
  99. ↑ Stanje 14. kolovoza 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 14. kolovoza 2020.
  100. ↑ Stanje 26. kolovoza 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 26. kolovoza 2020.
  101. ↑ Stanje 28. kolovoza 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 28. kolovoza 2020.
  102. ↑ 102,0 102,1 Krnić, Ivana (28. kolovoza 2020.). "Pooštreni uvjeti Hrvatska na crvenim listama: ukupno 13 zemalja uvelo je restrikcije po povratku iz naše zemlje". www.slobodnadalmacija.hr. Slobodna Dalmacija, Jutarnji list. https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/hrvatska-na-crvenim-listama-ukupno-13-zemalja-uvelo-je-restrikcije-po-povratku-iz-nase-zemlje-1041063 Pristupljeno 30. kolovoza 2020. 
  103. ↑ 103,0 103,1 Dollar, Lina (29. kolovoza. 2020.). "Nižemo crne brojke Kraj sezone? Hrvatska je na crvenim listama sve više zemalja pa je u crvenom i hrvatski turizam". dnevnik.hr. Dnevnik.hr. https://dnevnik.hr/vijesti/koronavirus/sve-vise-zemalja-stavlja-hrvatsku-na-crvenu-listu-pa-je-u-crvenom-i-hrvatski-turizam---618290.html Pristupljeno 30. kolovoza 2020. 
  104. ↑ OBAVIJEST📢, inicijativa.hr, pristupljeno 11. rujna 2020.
  105. ↑ Danas je održan Festival slobode, skup ljudi koji tvrde da je korona izmišljotina., telegram.hr, pristupljeno 11. rujna 2020.
  106. ↑ 106,0 106,1 106,2 Prosvjed protiv restrikcija na zagrebačkom trgu, pristupljeno 11. rujna 2020.
  107. ↑ HUZMP zgrožen najavom "Festivala slobode" - to je obmana i demagogija, glasistre.hr, autor: Hina, objavljeno 4. rujna 2020., pristupljeno 4. siječnja 2021.
  108. ↑ U Berlinu počeli masovni prosvjedi protiv korona-mjera, index.hr, pristupljeno 11. rujna 2020.
  109. ↑ Stanje 5. listopada 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 5. listopada 2020.
  110. ↑ Stanje 15. listopada 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 15. listopada 2020.
  111. ↑ Stanje 21. listopada 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 21. listopada 2020.
  112. ↑ Hrvatski zavod za javno zdravstvo Broj oboljelih od COVID-19 i stope po županijama 24. listopada 2020., pristupljeno 25. listopada 2020.
  113. ↑ Dnevnik.hr V.P. : Još jedan crni rekord: Potvrđen 2421 novi slučaj. Zagreb ponovno ima rekordan broj novooboljelih, loše vijesti i u Slavoniji, objavljeno i pristupljeno 25. listopada 2020.
  114. ↑ Varazdinski.hr ODLUKA STOŽERA Pogledajte popis svih novih mjera koje sutra stupaju na snagu, objavljeno i pristupljeno 25. listopada 2020.
  115. ↑ Stanje 6. studenoga 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 6. studenoga 2020.
  116. ↑ Stanje 10. studenoga 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 10. studenoga 2020.
  117. ↑ Stanje 23. studenoga 2020., koronavirus.hr u Web Arhivu, pristupljeno i arhivirano 23. studenoga 2020.
  118. ↑ "Stiglo cjepivo protiv koronavirusa". www.hzjz.hr. https://www.hzjz.hr/priopcenja-mediji/stiglo-cjepivo-protiv-koronavirusa/ Pristupljeno 2. ožujka 2021. 
  119. ↑ "Stožer objavio dokument koji u detalje navodi koje promjene od ponedjeljka stupaju na snagu". Net.hr. Net.hr. 12. veljače 2021.. https://net.hr/danas/hrvatska/ovdje-je-sve-sto-trebate-znati-stozer-objavio-dokument-koji-u-detalje-navodi-koje-promjene-od-ponedjeljka-stupaju-na-snagu/ Pristupljeno 14. veljače 2021. 
  120. ↑ "Nužne epidemiološke mjere za Grad Dubrovnik te općine Konavle, Župa dubrovačka, Dubrovačko primorje i Ston". https://www.koronavirus.hr/najnovije/nuzne-epidemioloske-mjere-za-grad-dubrovnik-te-opcine-konavle-zupa-dubrovacka-dubrovacko-primorje-i-ston/899 Pristupljeno 2. veljače 2021 
  121. ↑ "Cijepljenje građana na Zagrebačkom velesajmu". https://www.koronavirus.hr/najnovije/cijepljenje-gradjana-na-zagrebackom-velesajmu/937 Pristupljeno 30. svibnja 2021 
  122. ↑ "Započelo organizirano cijepljenje turističkih djelatnika". https://www.koronavirus.hr/najnovije/zapocelo-organizirano-cijepljenje-turistickih-djelatnika/938 Pristupljeno 30. svibnja 2021 
  123. ↑ "Cijepljena je milijunta osoba!". https://www.koronavirus.hr/najnovije/cijepljena-je-milijunta-osoba/952 Pristupljeno 30. svibnja 2021 
  124. ↑ "Capak: Po rezultatima seroloških testiranja 2,4 % ispitanika ima antitijela na virus". Politika.24.net. https://www.politika24.net/2020/07/13/capak-po-rezultatima-seroloskih-testiranja-24-ispitanika-ima-antitijela-na-virus/ Pristupljeno 13. srpnja 2020. 
  125. ↑ HINA (20. SRPNJA 2020.). "Slovenija objavila rezultate masovnog testiranja, znaju koliko ljudi ima antitijela". Index.hr. https://www.index.hr/vijesti/clanak/slovenija-objavila-rezultate-masovnog-testiranja-na-koronavirus/2181102.aspx Pristupljeno 20. srpnja 2020. 
  126. ↑ Zack Newmark (25. lipnja 2020.). "KNOWN COVID-19 DEATHS UP TO 6,100 IN NETHERLANDS". NLTIMES.NL. https://nltimes.nl/2020/06/25/known-covid-19-deaths-6100-netherlands Pristupljeno 20. SRPNJA 2020. 
  127. ↑ Pollán, Marina (06. srpnja 2020.). "Prevalence of SARS-CoV-2 in Spain (ENE-COVID): a nationwide, population-based seroepidemiological study". The Lancet. https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(20)31483-5/fulltext Pristupljeno 20. srpnja 2020. 
  128. ↑ Reuters (13. svibnja 2020.). "Spain's daily coronavirus death toll at 184 on Wednesday" (engl.). https://www.reuters.com/article/us-health-coronavirus-spain-idUSKBN22P1GH Pristupljeno 20. srpnja 2020. 
  129. ↑ Jacob Sulum (20. srpnja 2020.). "CDC Antibody Studies Confirm Huge Gap Between COVID-19 Infections and Known Cases" (engl.). REASON. https://reason.com/2020/06/28/cdc-antibody-studies-confirm-huge-gap-between-covid-19-infections-and-known-cases/ Pristupljeno 20. srpnja 2020. 
  130. ↑ Jacob Sullum (27. svibnja 2020.). "Steering a middle course between COVID-19 hopes and fears" (engl.). Chicago Sun Times. https://chicago.suntimes.com/columnists/2020/5/27/21272048/libertarian-covid-29-overreaction-overstatement-spanish-flu-comparison-reason-magazine Pristupljeno 24. kolovoza 2020. 
  131. ↑ Gideon Meyerowitz-Katz, Lea Merone (srpanj 2020.). "A systematic review and meta-analysis of published research data on COVID-19 infection-fatality rates" (engl.). https://www.medrxiv.org/. MedRxiv. https://www.medrxiv.org/content/10.1101/2020.05.03.20089854v4 Pristupljeno 20. srpnja 2020. 
  132. ↑ "204 nova slučaja u protekla 24 sata, u bolnicama ukupno 278 osoba". Koronavirus.hr, Službena stranica Vlade Republike Hrvatske. 23. rujna 2020.. https://koronavirus.hr/najnovije/204-nova-slucaja-u-protekla-24-sata-u-bolnicama-ukupno-278-osoba/35 Pristupljeno 23. rujna 2020. 
  133. ↑ Gojko Drljača (23. rujna 2020.). "Što nam govori Capakova teza? Smrtnost je manja od 0,1 posto i približavamo se imunitetu krda!". Jutarnji list. https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/sto-nam-govori-capakova-teza-smrtnost-je-manja-od-0-1-posto-i-priblizavamo-se-imunitetu-krda-15020694 Pristupljeno 23. rujna 2020. 
  134. ↑ [(ukupno 4.053 registriranih smrti, do prvog tjedna u 2021. godini) "COVID-19 situation update for the EU/EEA, as of week 1 2021"] (engl.). European Centre for Disease Prevention and Control. 14. siječnaj 2021.. (ukupno 4.053 registriranih smrti, do prvog tjedna u 2021. godini) Pristupljeno 18. siječnja 2021. 
  135. ↑ "Lauc i Bakić sastavili dokument u 10 točaka o razumnom upravljanju pandemijom: ‘Ukupni cilj je minimizirati dugoročnu štetu za naciju‘". Slobodna Dalmacija. 13. siječnja 2021.. https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/lauc-i-bakic-sastavili-dokument-u-10-tocaka-o-razumnom-upravljanju-pandemijom-ukupni-cilj-je-minimizirati-dugorocnu-stetu-za-naciju-1070608 Pristupljeno 18. siječnja 2021. 
  136. ↑ 136,0 136,1 136,2 136,3 Skupina autora. "Koronavirus i mentalno zdravlje: Psihološki aspekti, savjeti i preporuke". psiholoska-komora.hr. Hrvatska psihološka komora. http://www.psiholoska-komora.hr/static/documents/HPK-Koronavirus_i_mentalno_zdravlje.pdf Pristupljeno 5. kolovoza 2020. 
  137. ↑ Švegar, D. (27. siječnja 2020.). "Veliki broj osnovnih škola ne poštuje norme propisane državnim pedagoškim standardom: pedagog i knjižničar zaposleni u skoro svakoj školi, a psiholog čak ni u svakoj drugoj". psiholoskoproljece.org. https://psiholoskoproljece.org/velik-broj-osnovnih-skola-ne-postuje-norme-propisane-drzavnim-pedagoskim-standardom-pedagog-i-knjiznicar-zaposleni-su-u-skoro-svakoj-skoli-a-psiholog-cak-ni-u-svakoj-drugoj/ Pristupljeno 5. kolovoza 2020. 
  138. ↑ Psihološko Proljeće (19. veljače 2020.). "Gotov baza i elaborat: Prosvjetnoj inspekciji i Pravobraniteljici za djecu predali smo listu 326 osnovnih škola koje zapošljavaju manji broj stručnih suradnika od propisanog". psiholoskoproljece.org. https://psiholoskoproljece.org/baza-i-elaborat-o-strucnim-suradnicima-u-os/ Pristupljeno 5. kolovoza 2020. 
  139. ↑ Gelenčir, M. (13. svibnja 2020.). "Pokrenuta linija za psihološku podršku maturantima: Možete se javiti zbog teškoća u učenju, ali i iz drugih razloga". https://www.srednja.hr/matura/pokrenuta-linija-psiholosku-podrsku-maturantima-mozete-se-javiti-zbog-teskoca-ucenju-iz-drugih-razloga/ Pristupljeno 5. kolovoza 2020. 
  140. ↑ Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba. "Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba". https://www.poliklinika-djeca.hr/ Pristupljeno 5. kolovoza 2020. 
  141. ↑ Zagrebačko psihološko društvo. "Zagrebačko psihološko društvo". https://zgpd.hr/ Pristupljeno 5. kolovoza 2020. 
  142. ↑ Kako si?. "kako si?". https://kakosi.ffzg.unizg.hr/mi-u-medijima/ Pristupljeno 5. kolovoza 2020. 
  143. ↑ srednjaHR i Kako si?. "Playlist Kako si?". youtube.com. https://www.youtube.com/watch?v=dbN_cTv7m08&list=PL_nOz1dDYNEFmGFEBiPqmwkTD9AsAOQpj Pristupljeno 5. kolovoza 2020. 
  144. ↑ koronavirus.hr. "Savjeti". koronavirus.hr. https://www.koronavirus.hr/savjeti/350 Pristupljeno 5. kolovoza 2020. 
  145. ↑ Bubić, A. (2020.). "Kako se nositi sa situacijom prouzrokovanom pandemijom koronavirusne bolesti (COVID-19)?". psiholoska-komora.hr. Naklada Slap. http://www.psiholoska-komora.hr/static/documents/ostanidoma-covid-19.pdf Pristupljeno 5. kolovoza 2020. 
  146. ↑ Kliman, G., Oklan, E. i Wolfe, H. (2020.). "Moja priča o pandemiji: radna bilježnica za vođenu aktivnost za djecu svijeta, obitelj, učitelje i odgajatelje". bhidapa.ba. https://bhidapa.ba/wp-content/uploads/2020/04/Mypandemicstory-8.3_HR-Croatia.pdf Pristupljeno 5. kolovoza 2020. 
  147. ↑ Skupina autora. "Dan kada je sve stalo". psiholoska-komora.hr. Pixelatl. http://www.psiholoska-komora.hr/static/documents/Dan_kada_je_sve_stalo.pdf Pristupljeno 5. kolovoza 2020. 
  148. ↑ "Bok. Ovo je koronavirus.". psiholoska-komora.hr. Gouvernment of South Australia. http://www.psiholoska-komora.hr/static/documents/Bok_ovo_je_koronavirus.pdf Pristupljeno 5. kolovoza 2020. 
  149. ↑ HRT Nedjeljom u 2 (21. lipnja. 2020.). "Nedjeljom u 2: Nataša Jokić Begić, 21.06.2020.". youtube.com. https://www.youtube.com/watch?v=Eh3uL17sLWc&t=96s Pristupljeno 5. kolovoza 2020. 
  150. ↑ HRT Nedjeljom u 2 (12. travnja 2020.). "Nedjeljom u 2: Milan Košuta, 12.04.2020.". youtube.com. https://www.youtube.com/watch?v=Z1MRihhzre0&t=2s Pristupljeno 5. kolovoza 2020. 
  151. ↑ Treći element (5. travnja 2020.). "Treći element S7E25 - Možemo li bez panike?". youtube.com. https://www.youtube.com/watch?v=nHpUitZtH8Q Pristupljeno 5. kolovoza 2020. 
  152. ↑ HRT OTVORENO (1. travnja 2020.). "Otvoreno: Kako psihički podnosite krize koje prolazimo? 31.03.2020.". youtube.com. https://www.youtube.com/watch?v=xRdXWbiYcBs Pristupljeno 5. kolovoza 2020. 
  153. ↑ Ministarstvo unutarnjih poslova (10. travnja 2020.). "Iza ovih vrata živi Mia". policija.gov.hr. https://policija.gov.hr/vijesti/iza-ovih-vrata-zivi-mia/4591 Pristupljeno 5. kolovoza 2020. 
  154. ↑ Hrvatska psihološka komora (6. srpnja 2020.). "Mišljenje Hrvatske psihološke komore o boravku roditelja uz djecu tijekom hospitalizacije". psiholoska-komora.hr. http://www.psiholoska-komora.hr/1313 Pristupljeno 5. kolovoza 2020. 
  155. ↑ Hrvatska psihološka Komora (17. srpnja 2020.). "Zahtjev za ispravak informacije iznesene u emisiji Dobro jutro Hrvatska 8. srpnja 2020.". psiholoska-komora.hr. http://www.psiholoska-komora.hr/1334 Pristupljeno 5. kolovoza 2020. 
  156. ↑ Klaić, Martina; Jokić (6. prosinca 2020.). "Velika pomoć: Prekrasna gesta ugostitelja, u šator kod Zarazne stiže vrlo bitan uređaj: ‘Mi ionako ne radimo‘". www.jutarnji.hr. Jutarnji list, HRT,. https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/prekrasna-gesta-ugostitelja-u-sator-kod-zarazne-stize-vrlo-bitan-uredaj-mi-ionako-ne-radimo-15035323 Pristupljeno 13. prosinca 2020. 
  157. ↑ "Palačinkarnica Stari plac iz Splita svaki će tjedan slati palačinke ekipi na KBC Križine". dalmatinskiportal.hr. Dalmatinski portal. 7. prosinca 2020.. https://dalmatinskiportal.hr/vijesti/palacinkarnica-stari-plac-iz-splita-svaki-ce-tjedan-slati-palacinke-ekipi-na-kbc-krizine/82440 Pristupljeno 13. prosinca 2020. 
  158. ↑ "Stigla donacija 11,5 tona medicinske opreme od Vlade UAE". https://www.vecernji.hr/vijesti/stigla-donacija-od-115-tona-medicinske-opreme-od-vlade-uae-1387573 Pristupljeno 3. travnja 2020. 
  159. ↑ "Iz Kopenhagen stigle četiri tone medicinskih maski, rukavica, odijela...". https://www.vecernji.hr/vijesti/unicef-dostavio-cetiri-tone-zastitne-i-medicinske-opreme-u-hrvatsku-1390279 Pristupljeno 3. travnja 2020. 
  160. ↑ "UNICEF dostavio 4 tone profesionalne zaštitne i medicinske opreme u Hrvatsku". 30. ožujka 2020.. https://www.unicef.org/croatia/mediji/unicef-dostavio-4-tone-profesionalne-zastitne-i-medicinske-opreme-u-hrvatsku Pristupljeno 12. travnja 2020. 
  161. ↑ Iz Kine stigao zrakoplov sa 60 tona zaštitne opreme, koronavirus.hr, pristupljeno 12. travnja 2020.


Vanjske poveznice

Esculaap4.svg    Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija.
Ne provodite liječenje bez konzultiranja liječnika!
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Pandemija_koronavirusa_u_Hrvatskoj_2020.&oldid=405916"