More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz Oznaka: poveznice na razdvojbe |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Kontrakcija''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''contractio'': stezanje, kraćenje) može značiti: <ref> '''kontrakcija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=32942] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref> | |||
* [[kontrakcija volumena]], u [[fizika|fizici]], je smanjenje [[obujam|obujma]] ili [[volumen]]a koje nastaje prilikom miješanja nekih [[tekućine|tekućina]], na primjer [[tekućine|tekućina]] i [[voda|vode]]. | * [[kontrakcija volumena]], u [[fizika|fizici]], je smanjenje [[obujam|obujma]] ili [[volumen]]a koje nastaje prilikom miješanja nekih [[tekućine|tekućina]], na primjer [[tekućine|tekućina]] i [[voda|vode]]. | ||
* [[kontrakcija dužine]] je skraćivanje [[Tijelo (fizika)|fizikalnog tijela]] u smjeru [[gibanje|gibanja]] pri gibanju brzinom koja je usporediva s [[brzina svjetlosti|brzinom svjetlosti]] za faktor <math> \sqrt{1-\frac{v^2}{c^2}}</math> , gdje je: ''v'' - [[brzina]] gibanja tijela, ''c'' - brzina svjetlosti. Hipotezu je prvi postavio [[George Francis FitzGerald|G. F. FitzGerald]] 1892., a neovisno o njemu i [[Hendrik Antoon Lorentz|H. A. Lorentz]] 1895., koji je do 1904. razvio [[teorija|teorijski pristup]]. [[Albert Einstein|A. Einstein]] je Lorentz-FitzGeraldovu postavku uzeo kao jednu od osnova [[Posebna teorija relativnosti|posebne teorije relativnosti]]. | * [[kontrakcija dužine]] je skraćivanje [[Tijelo (fizika)|fizikalnog tijela]] u smjeru [[gibanje|gibanja]] pri gibanju brzinom koja je usporediva s [[brzina svjetlosti|brzinom svjetlosti]] za faktor <math> \sqrt{1-\frac{v^2}{c^2}}</math> , gdje je: ''v'' - [[brzina]] gibanja tijela, ''c'' - brzina svjetlosti. Hipotezu je prvi postavio [[George Francis FitzGerald|G. F. FitzGerald]] 1892., a neovisno o njemu i [[Hendrik Antoon Lorentz|H. A. Lorentz]] 1895., koji je do 1904. razvio [[teorija|teorijski pristup]]. [[Albert Einstein|A. Einstein]] je Lorentz-FitzGeraldovu postavku uzeo kao jednu od osnova [[Posebna teorija relativnosti|posebne teorije relativnosti]]. | ||
Posljednja izmjena od 22. ožujak 2022. u 12:21
Kontrakcija (lat. contractio: stezanje, kraćenje) može značiti: [1]
- kontrakcija volumena, u fizici, je smanjenje obujma ili volumena koje nastaje prilikom miješanja nekih tekućina, na primjer tekućina i vode.
- kontrakcija dužine je skraćivanje fizikalnog tijela u smjeru gibanja pri gibanju brzinom koja je usporediva s brzinom svjetlosti za faktor , gdje je: v - brzina gibanja tijela, c - brzina svjetlosti. Hipotezu je prvi postavio G. F. FitzGerald 1892., a neovisno o njemu i H. A. Lorentz 1895., koji je do 1904. razvio teorijski pristup. A. Einstein je Lorentz-FitzGeraldovu postavku uzeo kao jednu od osnova posebne teorije relativnosti.
- kontrakcija (biologija), u biologiji i fiziologiji, je stezanje protoplazme, njezinih diferenciranih dijelova ili mišićnih stanica. U većine slatkovodnih praživotinja postoje takozvane kontraktilne ili pulsirajuće vakuole. Javljaju se u obliku mjehurića koji se stežu i šire po površini stanice. Preko njih se izlučuju proizvodi izmjene tvari i višak vode koja je osmozom ušla u stanicu. Mišićnu kontrakciju čine izometrička (povećanje mišićne napetosti bez promjene u duljini mišićnih vlakana) i izotonička kontrakcija (skraćivanje vlakana bez promjene u mišićnoj napetosti). Očituje se u povratnoj (reverzibilnoj) mehaničkoj promjeni stanja u mišiću, a slijedi nakon stanovitog podražaja. Praćena je promjenama električnog potencijala i energetski uvjetovana nizom kemijskih procesa.
- kontrakcija (astronomija), u astronomiji, je smanjivanje cijelog ili dijela obujma (volumena) nebeskog tijela, pri čem energija gravitacijskoga polja prelazi u toplinu. Zbiva se pri postanku zvijezda i planeta iz raspršene međuzvjezdane tvari i u nekim stadijima zvjezdanoga razvoja. Primjer je astronomske kontrakcije urušavanje tvari zvijezde pri nastanku bijelih patuljaka, neutronskih zvijezda i pri pojavi supernove.
- stezanje je fonetski proces (glasoslovlje) kojim se dva samoglasnika stapaju u jedan, obično dugi samoglasnik. Do kontrakcije često dolazi zbog gubljenja suglasnika među samoglasnicima, na primjer praslavenski *znajete steže se u hrvatski znâte nakon nestanka međusamoglasničkoga j. Katkad se kontrakcijom naziva i stapanje dvaju morfema u jedan, na primjer negacija ne i pomoćni glagol hoću stapaju se u složeni morfem neću.
- u srednjovjekovnim tekstovima kratica koja nastaje izostavljanjem nekih slova unutar jedne riječi i pritom se to označava crticom iznad te riječi, na primjer (anno) dni = (anno) domini, glia = gloria, epla = epistola, tps = tempus. Najveći broj kratica čine upravo kontrakcije.
- kontrakcija (gospodarstvo) je naglo smanjenje gospodarske (ekonomske aktivnosti), koje može biti izazvano različitim uzrocima (izbijanje općih ili financijskih krizâ, poremećaji međunarodnih odnosâ, pogoršanje poslovnih očekivanja i slično). Kontrakcija obično više pogađa potražnju nego ponudu, što dovodi do pada cijena i porasta dugova.
Izvori
|
Ovo je razdvojbena stranica. Ona pomaže u orijentaciji tako da popisuje sve stranice koje dijele isti naslov. Ako vas je poveznica iz nekog članka poslala ovamo, možda biste željeli vratiti se i ispraviti je da pokazuje izravno na željenu stranicu. |