Hrvatsko-turski odnosi: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m brisanje nepotrebnog teksta |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Croatia_Turkey_Locator.png|mini|260px|desno| | |||
<table width="90%"> | <table width="90%"> | ||
<tr style="height:0.6em"> | <tr style="height:0.6em"> | ||
Posljednja izmjena od 7. ožujak 2022. u 22:44
Hrvatsko-turski odnosi predstavljaju političke, diplomatske, gospodarske i druge odnose između Republike Hrvatske i Republike Turske. Obje zemlje uspostavile su odnose 1991. godine, turskim priznanjem Hrvatske dok su diplomatski odnosi uspostavljeni 1992. Hrvatska ima veleposlanstvo u Ankari i konzularne predstavnike u Istanbulu i İzmiru, a Turska veleposlanstvo u Zagrebu.
Obje zemlje su članice Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, NATO pakta, OSCE-a i Sredozemne Unije. Također, Hrvatska i Turska su 2005. godine započele pregovore kao potencijalni kandidati za članstvo u Europskoj Uniji. Dok je Hrvatska njenom članicom postala 1. srpnja 2013.,[1] Turska je još u fazi pregovora.
Obje zemlje su danas aktivni politički partneri u nizu diplomatskih i političkih inicijativa u regiji.[2] Primjerice, Hrvatska je aktivno uključena u potporu turskim institucijama da provedu planirane reforme. Ne samo putem razmjene korisnih informacija o hrvatskim iskustvima u pregovorima o pristupanju EU nego i kroz tehničku suradnju.[2]
Povijest[uredi]
Međusobne poveznice Hrvatske i Turske proizlaze iz bogatog povijesnog nasljeđa koje je oslonjeno na činjenicu da su Hrvati i Turci stoljećima živjeli unutar dvaju velikih i susjednih, ali i suprotstavljenih imperija, odnosno Habsburškog i Osmanskog Carstva.[2] Danas se te veze mogu prepoznati u bogatome leksiku hrvatskih riječi koje potječu iz turskoga jezika, te u folkloru, kulinarstvu pa čak i glazbi. Naime, tamburicu su Šokci, naseljeni u Hrvatskoj kao pribjeglice iz Bosne, derivirali iz turskoga glazbenoga instrumentarija.[2]
Na otomanskom dvoru hrvatski jezik je neko vrijeme bio jedan od službenih jezika, a među značajnim ličnostima osmanske povijesti bilo je više Hrvata, među kojima se posebno ističe veliki vezir Rustem-paša (1500. – 1561.), zet sultana Sulejmana Veličanstvenoga, rodom iz Skradina.[2] Bogate su i veze koje je s Osmanskim Carstvom izgradila Dubrovačka Republika, a u Istanbulu je stoljećima živjela mala, ali utjecajna zajednica dubrovačkih Hrvata.[2] O toj zajednici je snimljen i dokumentarni film "Hrvati na Bosporu", Vjerana Kursara i Vesne Miović.[2]
Novija povijest[uredi]
Osobni doprinos u približavanju ovih dviju zemalja dali su bivši predsjednici Franjo Tuđman i Süleyman Demirel.[3] Riječ je o najdinamičnijim susretima i razgovorima, gotovo bez presedana na europskoj i svjetskoj političkoj sceni. Primjerice, zaustavljanje rata u BiH je rezultat takvih vrlo intenzivnih susreta.[3]
U Zagrebu postoji i Hrvatsko-turska udruga prijateljstva koja je osnovana radi razvijanja, njegovanja i promicanja suradnje između hrvatskog i turskog naroda u poljima kulturnog, umjetničkog, gospodarskog i svakog drugog oblika društvenog djelovanja od obostranog interesa.[4] Tu je i Hrvatsko-turski poslovni klub koji je osnovan 6. veljače 2013. s ciljem zagovaranja, promicanja i razvijanja hrvatsko-turske poslovne suradnje.[5]
Poslovna suradnja[uredi]
Službena Ankara gleda Hrvatsku kao vrlo važnog geostrateškog partnera s kojim želi razviti sve oblike suradnje, počevši od političke, gospodarske, vojne, turističke i svake druge.[3] Primjer tome su tvrtke poput Plive, Podravke, Končara i Kraša koje ostvaruju poslovnu suradnju s turskim tvrtkama.[3]
Vanjsko-trgovinska razmjena između ovih dviju zemalja bilježi sve snažniji rast iz godine u godinu.[2] Hrvatska je sve zanimljivija turskim investitorima, osobito u turizmu, a turski ulagači zainteresirani su i za energetiku, gradnju infrastrukture te zaštitu okoliša.[2] Dosadašnja ulaganja turskih tvrtki uglavnom su usmjerena na turizam (hotelijerstvo i nautički turizam), a u tome prednjače Rixos Grupa i Doğuş Holding.[2] Tu je i financijski sektor u kojem je istanbulski Eksen Holding kupio većinski udio u slavonskobrodskoj Brod banci koja je postala Kent Bank.[2]
Zanimljivosti[uredi]
- Riječ Hrvat u Turskoj ima isto značenje iskrenog, provjerenog prijatelja.[3]
- Na području Hrvatske djeluju Hrvatsko-turska udruga prijateljstva, Hrvatsko-tursko društvo i Hrvatsko-turski poslovni klub.[6]
- Turski predsjednik Süleyman Demirel je odlikovan najvišim odlikovanjem Republike Hrvatske.
Izvori[uredi]
- ↑ Hrvatska 28. članica Europske unije - Ministarstvo vanjskih i euroskih poslova
- ↑ 2,00 2,01 2,02 2,03 2,04 2,05 2,06 2,07 2,08 2,09 2,10 Hrvatsko-Turski odnosi
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 Hrvatska i Europa (6): Riječ Hrvat u Turskoj ima značenje provjerenog prijatelja
- ↑ Što je HTUP
- ↑ Hrvatsko-turski poslovni klub
- ↑ htup.hr Ostala hrvatsko-turska društva u Hrvatskoj, pristupljeno 19. prosinca 2015.
| |||||||||||