Hrvatsko-albanski odnosi

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži

Hrvatsko-albanski odnosi odnose se na bilateralne međunarodne odnose između Hrvatske i Albanije. Službeno su započeli lipnja 1991. godine, otkad je Hrvatska proglasila razdruženje i otkad je Hrvatska vodila borbu za međunarodno priznanje.

Od 25. kolovoza 1992. Albanija ima veleposlanstvo u Zagrebu. Hrvatska ima ambasadu u Tirani. Obje države su punopravne članice NATO-a i Unije za Mediteran. Albanija je među prvim državama koje su priznale neovisnost Hrvatske. [1]

Politika

Obje države su postale punopravne članice NATO-a u travnju 2009. na događaju na kojem su prisustvovali premijeri Sali Berisha i Ivo Sanader. [2][3] Također te godine, Albanija i Hrvatska (za vrijeme premijera Ive Sanadera) odlučile su izgraditi nuklearnu elektranu na granici s Crnom Gorom. [4] Ta je odluka dočekana suzdržano sa crnogorske strane, koja je zabrinuta za onečišćenje okoliša. Hrvatska i Albanija održavaju dobre odnose.

Zanimljivosti

Izvori

  1. Date of Recognition and Establishment of Diplomatic Relations (Arhivirano 17. svibnja 2012.), Ministry of Foreign and European Affairs of Croatia
  2. Koci, Jonilda (8. travnja 2009.). "Albanian, Croatian flags raised at NATO headquarters". Southeast European Times. http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/features/setimes/features/2009/04/08/feature-03 Pristupljeno 18. travnja 2009. 
  3. "NATO welcomes Albania and Croatia at the Summit". Abkhazia Institute. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. travnja 2009.. http://www.abkhazia.com/index.php?option=com_content&view=article&id=1486:nato-welcomes-albania-and-croatia-at-the-summit&catid=1&Itemid=80 Pristupljeno 18. travnja 2009. 
  4. "Albania and Croatia to put Nuclear Plant on Montenegro's border". Macedonian International News Agency (MINA). Inačica izvorne stranice arhivirana 3. ožujka 2016.. http://macedoniaonline.eu/content/view/6349/46/ Pristupljeno 18. travnja 2009. 
  5. Ministarstvo kulture RH Središnje knjižnice nacionalnih manjina