Hrvatsko-albanski odnosi
Republika Hrvatska | Republika Albanija Datoteka:Flag of Albania.svg |
Hrvatsko-albanski odnosi odnose se na bilateralne međunarodne odnose između Hrvatske i Albanije. Službeno su započeli lipnja 1991. godine, otkad je Hrvatska proglasila razdruženje i otkad je Hrvatska vodila borbu za međunarodno priznanje.
Od 25. kolovoza 1992. Albanija ima veleposlanstvo u Zagrebu. Hrvatska ima ambasadu u Tirani. Obje države su punopravne članice NATO-a i Unije za Mediteran. Albanija je među prvim državama koje su priznale neovisnost Hrvatske. [1]
Politika
Obje države su postale punopravne članice NATO-a u travnju 2009. na događaju na kojem su prisustvovali premijeri Sali Berisha i Ivo Sanader. [2][3] Također te godine, Albanija i Hrvatska (za vrijeme premijera Ive Sanadera) odlučile su izgraditi nuklearnu elektranu na granici s Crnom Gorom. [4] Ta je odluka dočekana suzdržano sa crnogorske strane, koja je zabrinuta za onečišćenje okoliša. Hrvatska i Albanija održavaju dobre odnose.
Zanimljivosti
- Čak tri albanska predsjednika (Rexhep Meidani, Alfred Moisiu i Bamir Topi) su odlikovana najvišim odlikovanjem Republike Hrvatske.
- Brojni Albanci sudjelovali su u obrani hrvatskog područja u Domovinskom ratu, a najistaknutiji su: Rahim Ademi, Bekim Berisha, Agim Çeku i Amir Muharemi.
- U Zagrebu pri Knjižnici i čitaonici "Bogdan Ogrizović" djeluje Središnja knjižnica Albanaca u Hrvatskoj.[5]
Izvori
- ↑ Date of Recognition and Establishment of Diplomatic Relations (Arhivirano 17. svibnja 2012.), Ministry of Foreign and European Affairs of Croatia
- ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Nepoznat parametar:
archiveurl
• Nepoznat parametar:archivedate
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Nepoznat parametar:
archiveurl
• Nepoznat parametar:archivedate
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ Ministarstvo kulture RH Središnje knjižnice nacionalnih manjina
| |||||||||||