Hrvatsko-albanski odnosi
Hrvatsko-albanski odnosi odnose se na bilateralne međunarodne odnose između Hrvatske i Albanije. Službeno su započeli lipnja 1991. godine, otkad je Hrvatska proglasila razdruženje i otkad je Hrvatska vodila borbu za međunarodno priznanje.
Od 25. kolovoza 1992. Albanija ima veleposlanstvo u Zagrebu. Hrvatska ima ambasadu u Tirani. Obje države su punopravne članice NATO-a i Unije za Mediteran. Albanija je među prvim državama koje su priznale neovisnost Hrvatske. [1]
Politika
Obje države su postale punopravne članice NATO-a u travnju 2009. na događaju na kojem su prisustvovali premijeri Sali Berisha i Ivo Sanader. [2][3] Također te godine, Albanija i Hrvatska (za vrijeme premijera Ive Sanadera) odlučile su izgraditi nuklearnu elektranu na granici s Crnom Gorom. [4] Ta je odluka dočekana suzdržano sa crnogorske strane, koja je zabrinuta za onečišćenje okoliša. Hrvatska i Albanija održavaju dobre odnose.
Zanimljivosti
- Čak tri albanska predsjednika (Rexhep Meidani, Alfred Moisiu i Bamir Topi) su odlikovana najvišim odlikovanjem Republike Hrvatske.
- Brojni Albanci sudjelovali su u obrani hrvatskog područja u Domovinskom ratu, a najistaknutiji su: Rahim Ademi, Bekim Berisha, Agim Çeku i Amir Muharemi.
- U Zagrebu pri Knjižnici i čitaonici "Bogdan Ogrizović" djeluje Središnja knjižnica Albanaca u Hrvatskoj.[5]
Izvori
- ↑ Date of Recognition and Establishment of Diplomatic Relations (Arhivirano 17. svibnja 2012.), Ministry of Foreign and European Affairs of Croatia
- ↑ Koci, Jonilda (8. travnja 2009.). Albanian, Croatian flags raised at NATO headquarters ID: koci-albanian_croatian_flags_raised_at_nato_headquarters.
- ↑ . NATO welcomes Albania and Croatia at the Summit ID: nato_welcomes_albania_and_croatia_at_the_summit.
- ↑ . Albania and Croatia to put Nuclear Plant on Montenegro's border ID: albania_and_croatia_to_put_nuclear_plant_on_montenegro_s_border.
- ↑ Ministarstvo kulture RH Središnje knjižnice nacionalnih manjina
| |||||||||||