More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba) |
||
| Redak 17: | Redak 17: | ||
==Životopis == | ==Životopis == | ||
Godine 1700. godine u Fojnicu na mjesto kadije dolazi Fadlulah, visoko obrazovani muftija iz Amasije i rodonačelnik obitelji Sikirić, koji tada nosi prezime Balta-oğlu. U nekim izvorima pored njegovog imena nalazimo odrednicu Mevlevi, što govori da je bio šejh i da je pripadao [[Mevlevije|mevlevijskom]] tarikatu, a u nekim izvorima naziva se Fadil Bosnevi. U prijevodu sa turskog na hrvatski jezik riječ "balta" znači sjekira, pa je to ujedno bila odrednica prezimena Sikirić. Balta-zadeov otac bio je Abdulah Razi, a njegov Mustafa porijeklom iz [[Damask]]a. Balta-oğlu je bio djed Abdurahmana Sirrije.<ref name=AU>{{ | Godine 1700. godine u Fojnicu na mjesto kadije dolazi Fadlulah, visoko obrazovani muftija iz Amasije i rodonačelnik obitelji Sikirić, koji tada nosi prezime Balta-oğlu. U nekim izvorima pored njegovog imena nalazimo odrednicu Mevlevi, što govori da je bio šejh i da je pripadao [[Mevlevije|mevlevijskom]] tarikatu, a u nekim izvorima naziva se Fadil Bosnevi. U prijevodu sa turskog na hrvatski jezik riječ "balta" znači sjekira, pa je to ujedno bila odrednica prezimena Sikirić. Balta-zadeov otac bio je Abdulah Razi, a njegov Mustafa porijeklom iz [[Damask]]a. Balta-oğlu je bio djed Abdurahmana Sirrije.<ref name=AU>{{Citiranje weba |url=https://aura.ba/stotinama-godina-stara-prica-o-znamenitom-sejhu-abdurrahmanu-sirri-babi-sikiricu-i-nadaleko-poznatoj-oglavackoj-tekiji-na-oglavku-kod-fojnice-misticno-visevjekovno-prisustvo-dobrog-duha-velikog-sejha/|title=Stotinama godina stara priča o znamenitom šejhu Abdurrahmanu Sirri-babi Sikiriću i nadaleko poznatoj oglavačkoj tekiji na Oglavku kod Fojnice: Mistično viševjekovno prisustvo dobrog duha velikog šejha Sirri – babe! |publisher=Aura}}</ref> Prema predaji, Abdurahamn Sirrija je ime dobio tako što se u snu oca Mehmeda, fojničkog kadije, i majke pojavio njima nepoznati šejh ([[Husein Zukić|Husein ef. Zukić]]) koji ih je obavijestio da će dobiti sina i rekao da mu daju ime Abdurahman. Abdurahman Sirrija je rođen 1775. u [[Fojnica|Fojnici]], gdje je završio medresu. Učenik šejha Huseina ef. Zukića postao je 1790. i dobio je nadimak Sirri (sposoban da upoznaje tajne života i svijeta). | ||
Oženio se udovicom Lejlom, kćerkom imama iz [[Polje Ostružnica|Ostružnice]] Mula Ahmeda, koja je imala posjede na [[Oglavak|Oglavku]], te mu je šejh Husein ef. Zukić naredio da tu izgradi [[Nakšibendije|nakšibendijsku]] [[Tekija na Oglavku|tekiju]] i turbe (na lokalitetu Pločnik) u čast šejha Huseina Horosanija koji je poginuo u vojsci [[Mehmed II.|Mehmeda II.]] pri pohodu na [[Kozograd]]. Tekija je izgrađena 1798, a posjećivale su je značajne vjerske i političke ličnosti iz tog perioda, poput bosanskih namjesnika Mehmeda Vedžihi-paše, Moralija Namik-paše i Mehmeda Kamil-paše.<ref name=ST>{{ | Oženio se udovicom Lejlom, kćerkom imama iz [[Polje Ostružnica|Ostružnice]] Mula Ahmeda, koja je imala posjede na [[Oglavak|Oglavku]], te mu je šejh Husein ef. Zukić naredio da tu izgradi [[Nakšibendije|nakšibendijsku]] [[Tekija na Oglavku|tekiju]] i turbe (na lokalitetu Pločnik) u čast šejha Huseina Horosanija koji je poginuo u vojsci [[Mehmed II.|Mehmeda II.]] pri pohodu na [[Kozograd]]. Tekija je izgrađena 1798, a posjećivale su je značajne vjerske i političke ličnosti iz tog perioda, poput bosanskih namjesnika Mehmeda Vedžihi-paše, Moralija Namik-paše i Mehmeda Kamil-paše.<ref name=ST>{{Citiranje weba |url=https://stav.ba/patron-vasione-u-selu-pokraj-fojnice/ |title=Patron vasione u selu pokraj Fojnice |publisher=Stav |date=27. 1. 2018}}</ref> | ||
Kao šejh [[Tekija na Oglavku|Oglavačke tekije]], stekao je veliku popularnost u čitavoj Bosni, ali i [[Hercegovina|Hercegovini]], gdje su sufijske ideje teško prodirale. Za kratko vrijeme Oglavak je postao mjesto gdje se slivao veliki broj najuglednijih i najutjecajnijih ljudi iz političkog života onovremene Bosne i Hercegovine. Od Oglavka je napravio duhovno središte na Balkanu, a od tekije [[sufizam|derviški]] centar tog vremena. Iskazati poštovanje Sirriji dolazili su hercegovački upravitelj [[Ali-paša Rizvanbegović]], a zatim i vođa pokreta za bosansku autonomiju [[Husein-kapetan Gradaščević]]. Pored njih dvojice, Sirrijini učenici su bili i [[Sarajevo|sarajevski]] muftija Muhamed Šakir Muidović, [[mostar]]ski muftija Mustafa Sarajlić, a prema nekim predajama i [[Ilhamija Žepčak|Ilhamija Žepčak]]. Među svim posjetama, posebno se izdvaja dolazak [[Omer-paša Latas|Omer-paše Latasa]] na Oglavak. Ovaj upravitelj, koji je u Bosnu došao 1850. godine sa misijom da pokori odmetnute bosanske feudalce, bio je svjestan uloge i utjecaja koji je Sirrija imao u društvu. Njegova posjeta oglavačkoj tekiji postaje značajnijom posebno zbog činjenice da je šejh Sirrija u vrijeme autonomnog pokreta 1831/32. godine bio na strani Husein-kapetana Gradaščevića. Značajnu pomoć radu i održavanju tekije dao je travnički vezir Selim Sirri-paša, čijom je bujuruldijom 1824. godine omogućeno da se iz taksita fojničke nahije izdvajaju određena sredstva (100 groša na godinu) koja su usmjerena za potrebe tekije i musafirhane. Sultan [[Mahmud II.]] oslobodio je 1835. fermanom Sirriju i tekiju svih poreza.<ref name=AU/> | Kao šejh [[Tekija na Oglavku|Oglavačke tekije]], stekao je veliku popularnost u čitavoj Bosni, ali i [[Hercegovina|Hercegovini]], gdje su sufijske ideje teško prodirale. Za kratko vrijeme Oglavak je postao mjesto gdje se slivao veliki broj najuglednijih i najutjecajnijih ljudi iz političkog života onovremene Bosne i Hercegovine. Od Oglavka je napravio duhovno središte na Balkanu, a od tekije [[sufizam|derviški]] centar tog vremena. Iskazati poštovanje Sirriji dolazili su hercegovački upravitelj [[Ali-paša Rizvanbegović]], a zatim i vođa pokreta za bosansku autonomiju [[Husein-kapetan Gradaščević]]. Pored njih dvojice, Sirrijini učenici su bili i [[Sarajevo|sarajevski]] muftija Muhamed Šakir Muidović, [[mostar]]ski muftija Mustafa Sarajlić, a prema nekim predajama i [[Ilhamija Žepčak|Ilhamija Žepčak]]. Među svim posjetama, posebno se izdvaja dolazak [[Omer-paša Latas|Omer-paše Latasa]] na Oglavak. Ovaj upravitelj, koji je u Bosnu došao 1850. godine sa misijom da pokori odmetnute bosanske feudalce, bio je svjestan uloge i utjecaja koji je Sirrija imao u društvu. Njegova posjeta oglavačkoj tekiji postaje značajnijom posebno zbog činjenice da je šejh Sirrija u vrijeme autonomnog pokreta 1831/32. godine bio na strani Husein-kapetana Gradaščevića. Značajnu pomoć radu i održavanju tekije dao je travnički vezir Selim Sirri-paša, čijom je bujuruldijom 1824. godine omogućeno da se iz taksita fojničke nahije izdvajaju određena sredstva (100 groša na godinu) koja su usmjerena za potrebe tekije i musafirhane. Sultan [[Mahmud II.]] oslobodio je 1835. fermanom Sirriju i tekiju svih poreza.<ref name=AU/> | ||
| Redak 25: | Redak 25: | ||
Abdurahmanu Sirriji je sinove Abdulatifa i Šakira i kćerke Vasviju, Šaćiru i Aišu rodila druga žena Latifa, kćerka imama iz [[Pločari|Pločara]].<ref name=ST/> Napisao je 24 pjesme (21 na [[Turski jezik|turskom]] i tri na [[Bošnjački jezik|bosanskom]]), a bavio se i kaligrafijom.<ref name=AU/> Sirrijine pjesme su i danas među dervišima najomiljenije ilahije, koje oni pri svojim sastancima uče. | Abdurahmanu Sirriji je sinove Abdulatifa i Šakira i kćerke Vasviju, Šaćiru i Aišu rodila druga žena Latifa, kćerka imama iz [[Pločari|Pločara]].<ref name=ST/> Napisao je 24 pjesme (21 na [[Turski jezik|turskom]] i tri na [[Bošnjački jezik|bosanskom]]), a bavio se i kaligrafijom.<ref name=AU/> Sirrijine pjesme su i danas među dervišima najomiljenije ilahije, koje oni pri svojim sastancima uče. | ||
Umro je u Oglavku 23. ožujka 1847. godine. Turbe mu je podigao [[Ali-paša Rizvanbegović]], a stihovani tarih na turbetu napisao je sin Šakir. Teško je oštećeno tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], a porušili su ga, zajedno sa tekijom i Horosanijevim turbetom, pripadnici [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO-a]] 1993. godine.<ref name=ST/> Pokušali su i oskrnaviti kosti, ali ih nisu uspjeli naći. Tekija i dva turbeta obnovljena su 1998, a 2018. proglašena su [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine]].<ref>{{ | Umro je u Oglavku 23. ožujka 1847. godine. Turbe mu je podigao [[Ali-paša Rizvanbegović]], a stihovani tarih na turbetu napisao je sin Šakir. Teško je oštećeno tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], a porušili su ga, zajedno sa tekijom i Horosanijevim turbetom, pripadnici [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO-a]] 1993. godine.<ref name=ST/> Pokušali su i oskrnaviti kosti, ali ih nisu uspjeli naći. Tekija i dva turbeta obnovljena su 1998, a 2018. proglašena su [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://stav.ba/tekija-na-oglavku-proglasena-nacionalnim-spomenikom/ |title= Tekija na Oglavku proglašena nacionalnim spomenikom |publisher=Stav |date=15. 4. 2019}}</ref> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Inačica od 9. prosinac 2021. u 17:41
Šejh Abdurahman Sirrija (Fojnica 1775. − Oglavak 1847.), bošnjački teolog, kaligraf, pjesnik i osnivač Tekije na Oglavku, šejh svih 12 priznatih tarikata (kadirijskog, nakšibendijskog, bektašijskog, mevlevijskog, jesevijskog, rifaijskog, čištijskog, bedevijskog, kubravijskog, šazilijskog, desukijskog i halvetijskog).
Životopis
Godine 1700. godine u Fojnicu na mjesto kadije dolazi Fadlulah, visoko obrazovani muftija iz Amasije i rodonačelnik obitelji Sikirić, koji tada nosi prezime Balta-oğlu. U nekim izvorima pored njegovog imena nalazimo odrednicu Mevlevi, što govori da je bio šejh i da je pripadao mevlevijskom tarikatu, a u nekim izvorima naziva se Fadil Bosnevi. U prijevodu sa turskog na hrvatski jezik riječ "balta" znači sjekira, pa je to ujedno bila odrednica prezimena Sikirić. Balta-zadeov otac bio je Abdulah Razi, a njegov Mustafa porijeklom iz Damaska. Balta-oğlu je bio djed Abdurahmana Sirrije.[1] Prema predaji, Abdurahamn Sirrija je ime dobio tako što se u snu oca Mehmeda, fojničkog kadije, i majke pojavio njima nepoznati šejh (Husein ef. Zukić) koji ih je obavijestio da će dobiti sina i rekao da mu daju ime Abdurahman. Abdurahman Sirrija je rođen 1775. u Fojnici, gdje je završio medresu. Učenik šejha Huseina ef. Zukića postao je 1790. i dobio je nadimak Sirri (sposoban da upoznaje tajne života i svijeta).
Oženio se udovicom Lejlom, kćerkom imama iz Ostružnice Mula Ahmeda, koja je imala posjede na Oglavku, te mu je šejh Husein ef. Zukić naredio da tu izgradi nakšibendijsku tekiju i turbe (na lokalitetu Pločnik) u čast šejha Huseina Horosanija koji je poginuo u vojsci Mehmeda II. pri pohodu na Kozograd. Tekija je izgrađena 1798, a posjećivale su je značajne vjerske i političke ličnosti iz tog perioda, poput bosanskih namjesnika Mehmeda Vedžihi-paše, Moralija Namik-paše i Mehmeda Kamil-paše.[2]
Kao šejh Oglavačke tekije, stekao je veliku popularnost u čitavoj Bosni, ali i Hercegovini, gdje su sufijske ideje teško prodirale. Za kratko vrijeme Oglavak je postao mjesto gdje se slivao veliki broj najuglednijih i najutjecajnijih ljudi iz političkog života onovremene Bosne i Hercegovine. Od Oglavka je napravio duhovno središte na Balkanu, a od tekije derviški centar tog vremena. Iskazati poštovanje Sirriji dolazili su hercegovački upravitelj Ali-paša Rizvanbegović, a zatim i vođa pokreta za bosansku autonomiju Husein-kapetan Gradaščević. Pored njih dvojice, Sirrijini učenici su bili i sarajevski muftija Muhamed Šakir Muidović, mostarski muftija Mustafa Sarajlić, a prema nekim predajama i Ilhamija Žepčak. Među svim posjetama, posebno se izdvaja dolazak Omer-paše Latasa na Oglavak. Ovaj upravitelj, koji je u Bosnu došao 1850. godine sa misijom da pokori odmetnute bosanske feudalce, bio je svjestan uloge i utjecaja koji je Sirrija imao u društvu. Njegova posjeta oglavačkoj tekiji postaje značajnijom posebno zbog činjenice da je šejh Sirrija u vrijeme autonomnog pokreta 1831/32. godine bio na strani Husein-kapetana Gradaščevića. Značajnu pomoć radu i održavanju tekije dao je travnički vezir Selim Sirri-paša, čijom je bujuruldijom 1824. godine omogućeno da se iz taksita fojničke nahije izdvajaju određena sredstva (100 groša na godinu) koja su usmjerena za potrebe tekije i musafirhane. Sultan Mahmud II. oslobodio je 1835. fermanom Sirriju i tekiju svih poreza.[1]
Abdurahmanu Sirriji je sinove Abdulatifa i Šakira i kćerke Vasviju, Šaćiru i Aišu rodila druga žena Latifa, kćerka imama iz Pločara.[2] Napisao je 24 pjesme (21 na turskom i tri na bosanskom), a bavio se i kaligrafijom.[1] Sirrijine pjesme su i danas među dervišima najomiljenije ilahije, koje oni pri svojim sastancima uče.
Umro je u Oglavku 23. ožujka 1847. godine. Turbe mu je podigao Ali-paša Rizvanbegović, a stihovani tarih na turbetu napisao je sin Šakir. Teško je oštećeno tokom Drugog svjetskog rata, a porušili su ga, zajedno sa tekijom i Horosanijevim turbetom, pripadnici HVO-a 1993. godine.[2] Pokušali su i oskrnaviti kosti, ali ih nisu uspjeli naći. Tekija i dva turbeta obnovljena su 1998, a 2018. proglašena su nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine.[3]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 "Stotinama godina stara priča o znamenitom šejhu Abdurrahmanu Sirri-babi Sikiriću i nadaleko poznatoj oglavačkoj tekiji na Oglavku kod Fojnice: Mistično viševjekovno prisustvo dobrog duha velikog šejha Sirri – babe!". Aura. https://aura.ba/stotinama-godina-stara-prica-o-znamenitom-sejhu-abdurrahmanu-sirri-babi-sikiricu-i-nadaleko-poznatoj-oglavackoj-tekiji-na-oglavku-kod-fojnice-misticno-visevjekovno-prisustvo-dobrog-duha-velikog-sejha/
- ↑ 2,0 2,1 2,2 "Patron vasione u selu pokraj Fojnice". Stav. 27. 1. 2018. https://stav.ba/patron-vasione-u-selu-pokraj-fojnice/
- ↑ "Tekija na Oglavku proglašena nacionalnim spomenikom". Stav. 15. 4. 2019. http://stav.ba/tekija-na-oglavku-proglasena-nacionalnim-spomenikom/