Toggle menu
308,8 tis.
63
18
565,7 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Husein Zukić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
šejh
Husein ef. Zukić
Husein Zukić
Turbe šejh Husein ef. Zukića u Vukeljićima
Rođenje ? Vukeljići
Smrt 1799., Vukeljići
Zanimanje šejh nakšibendijskog tarikata
Portal o životopisima

Šejh Husein ef. Zukić (poznat i kao šejh Husein-baba Bosnevi) (? - 1799.), bošnjački teolog i osnivač Tekije u Vukeljićima, šejh svih 12 priznatih tarikata (kadirijskog, nakšibendijskog, bektašijskog, mevlevijskog, jesevijskog, rifaijskog, čištijskog, bedevijskog, kubravijskog, šazilijskog, desukijskog i halvetijskog).[1]

Životopis

Husein Zukić je bio potomak šejha melamijskog tarikata iz Alepa Hasana Danijala, koji je u Bosnu došao sa vojskom Mehmeda II. Osvajača i naselio se u Busovaču. Jusuf, Danijalov sin i Huseinov pradjed, također je bio melamija. Huseinov djed Sinan bio je halvetija, kao i otac Muharem. Huseinova majka bila je iz Živčića pokraj Fojnice.

Mekteb je završio u Živčićima, nižu medresu u Fojnici, a u Sarajevu Gazi Husrev-begovu medresu. Školovanje je nastavio na Sultan Fatihovoj medresi u Istanbulu, a često je posjećivao tekiju Muradiju. Po dozvoli uprave medrese, preselio se u Muradiju gdje je brigu o njemu preuzeo šejh Muhamed Hisarija koji ga je uveo u nakšibendijski tarikat i dao mu nadimak Tavil (visoki). U Muradiji je ostao 12 godina nakon čega ga je šejh Hisarija poslao u tekije u Konyi, Bagdadu, Basri, Samarkandu, Buhari i Kasri Arifanu, gdje je boravio sedam godina. Od Kjazim-babe, šejha Pirove tekije u Kasri Arifanu, dobio je dozvolu za povratak u rodni kraj nakon skoro četiri desetljeća. Po povratku u Bosnu, najprije je bio muderis medrese, šejh tekije i govornik u Čaršijskoj džamiji u Fojnici, nakon čega se povlači u Vukeljiće gdje 1780./1781. osniva nakšibendijsku tekiju. Osmanske vlasti odobrile su 1785. godišnju dotaciju tekiji u iznosu od 300 groša. Kasnije su po njegovoj uputi sagrađene tekije u Fojnici, Oglavku i Visokom.

Umro je 1799. u Vukeljićima. Turbe mu je podigao njegov najpoznatiji murid, šejh Abdurahman Sirrija. Kronogram o smrti napisao je 1877. Abdušekur Šakir, Sirrijin sin. Kronogram se i danas, uokviren kao levha, nalazi u turbetu. Tekija u Vukeljićima proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[2]

Izvori

  1. "Šejh Husein-baba Bosnevi". mesudija.ba. 5. kolovoz 2017.. http://www.mesudija.ba/sejh-husein-baba-bosnevi/ Pristupljeno 7. svibanj 2016. 
  2. "Šejh Husein-baba Bosnevi". mesudija.ba. 5. kolovoz 2017.. http://www.mesudija.ba/sejh-husein-baba-bosnevi/ Pristupljeno 7. svibanj 2016. 

Vanjske poveznice