Razlika između inačica stranice »Strumica«

Trenutačna izmjena od 04:35, 18. studenoga 2021.

PREUSMJERI Predložak:Infookvir makedonski grad

Strumica (makedonski: Струмица, grčki: Στρούμιτσα ili Στρώμνιτσα, turski: Ustrumca) grad je na jugoistoku Sjeverne Makedonije, blizu graničnog prijelaza s Bugarskom (Novo Selo - Petrič). Sjedište je istoimene općine Strumica. Grad nosi ime po rijeci Strumici, koja teče kroz njega.

Porijeklo toponima

Naselje se prvi put spominje u spisima iz 2. stoljeća pr. Kr. pod grčkim imenom Astraîon^[1]. U rimsko je doba poznato po nazivu Tiveriopolis.

Današnje ime Strumica slavenskog je porijekla. Grčko ime Στρωμνιτσα (Stròmnitsa) rabilo se za bizantinske uprave, dok se za Otomanskog carstva naselje zvalo Ustrumca.

Povijest

Rimsko termalno kupalište Bansko

Strumica je u 9. stoljeću potpala pod vlast Prvog bugarskog carstva, koja je trajala do 1014. godine. Nakon bitke kod Kleidona, ponovno je pod vlašću Bizanta. Godine 1395. zauzeli su je Turci, pod čijom je vlašću ostala sve do Balkanskih ratova. Po statistikama Otomanskog carstva iz 1873. godine Strumica je imala 2 400 domaćinstava sa 3 300 muslimana i 3 120 slavenskih kršćana.^[2]

U Strumici je 1895. Hristo Tatarčev jedan od povijesnih vođa VMRO-a osnovao revolicionarni odbor VMRO-a. Godine 1897. Strumica je došla pod upravu novoustanovljene Bugarske pravoslavne crkve - Bugarskog Egzarhata. Popis stanovništva izvršen tri godine poslije pokazao je uspješnost djelovana Egzarhata, jer se stanovništvo izjasnilo ovako: 6 100 Bugara, 3 100 Turaka i 700 Židova.^[3]

Za vrijeme Prvog balkanskog rata grad je oslobođen od Turaka i sljedećih šest godina bio je u sastavu Bugarske. Nakon Bugarskog poraza u Prvom svjetskom ratu, i potpisivanja Mirovnog ugovora iz Neuillya 1919., Bugarska je bila prisiljena ustupiti Strumicu ( i okolicu) novoustanovljenoj Kraljevini SHS kasnijoj Jugoslaviji. Bugari su okupirali Strumicu i za Drugog svjetskog rata. Od 1944. Strumicu su oslobodili Partizani i nakon toga se nalazi u sastavu Jugoslavije sve do 1991. kada postaje dijelom novoustanovljene Republike Makedonije. Današnja Strumica jedan je od najznačajnijih makedonskih gradova.

Manastir Sv. Bogorodice Veljuse

Gradske znamenitosti

Manastir sv. Bogorodice Veljuse (osnovan 1080.)
Crkva Sv.Leontija u selu Vodača
Džamija Orta
Crkva četrdeset svetih mučenika iz Sebastea
Carevi kuli (Strumičko Kale)
Strumin grob kod sela Banica
Rimsko termalno kupalište Bansko iz III st. IV st.
Gradište (Bansko) -ostatci utvrde

Sjeverni toranj na lokalitetu Carevi kuli

Strumin grob

Gospodarstvo

Strumica je centar bogatog poljoprivrednog kraja. U gradu je razvijena industrija, rade dvije tekstilne tvornice (dd Edinstvo i dd Geras Cunev) tvornica sanitarne keramike Sankeram, Vinarija, pored grada je rudnik kalcij karbonata.

Stanovništvo

Po popisu iz 2002. nacionalni sastav stanovništva u gradu bio je.

Makedonci - 32 075
Turci - 2 642
Srbi - 157
Romi - 130
Ostali - 307

Poznati sugrađani

Ksente Bogoev (1919.–2008.), makedonski i jugoslavenski ekonomist i političar
Dušan Džamonja (1928.–2009.), hrvatski kipar
Goran Pandev (* 1983.), makedonski nogometaš
Baba Vanga (1911.–1996.), bugarska proročica
Boris Trajkovski (1956.–2004.), bivši makedonski predsjednik

Zbratimljeni gradovi

Reykjavík, Island

Izvori

↑ Branigan, Keith. Lexicon of the Greek and Roman cities and place names in antiquity, ca. 1500. Adolf M. Hakkert. ISBN 9025609856,1992 nevaljani ISBN . Text says: "Unlocated town in Macedonia, also called Astraion, mentioned by Ptolemy and Pliny"
↑ „Македония и Одринско. Статистика на населението от 1873 г.“ Македонски научен институт, София, 1995, стр.186-187.
↑ Васил Кънчов. „Macedonia. Ethnography and statistics“. Sofia, 1900.

Vanjske poveznice

[1] Branigan, Keith. Lexicon of the Greek and Roman cities and place names in antiquity, ca. 1500. Adolf M. Hakkert. ISBN 9025609856,1992 nevaljani ISBN . Text says: "Unlocated town in Macedonia, also called Astraion, mentioned by Ptolemy and Pliny"

[2] „Македония и Одринско. Статистика на населението от 1873 г.“ Македонски научен институт, София, 1995, стр.186-187.

[3] Васил Кънчов. „Macedonia. Ethnography and statistics“. Sofia, 1900.

[1]

[2]

[3]

@@ Redak 34: / Redak 34: @@
 == Porijeklo toponima ==
-Naselje se prvi put spominje u spisima iz [[2. stoljeće pr. Kr.|2. stoljeća pr. Kr.]] pod [[Starogrčki jezik|grčkim]] imenom ''Astraîon''<ref>{{cite book|title=Lexicon of the Greek and Roman cities and place names in antiquity, ca. 1500 |first=Keith |last=Branigan|publisher=Adolf M. Hakkert|isbn=9025609856,1992}}. Text says: "Unlocated town in Macedonia, also called Astraion, mentioned by Ptolemy and Pliny"</ref>. U [[Rimsko Carstvo|rimsko]] je doba poznato po nazivu ''Tiveriopolis''.
+Naselje se prvi put spominje u spisima iz [[2. stoljeće pr. Kr.|2. stoljeća pr. Kr.]] pod [[Starogrčki jezik|grčkim]] imenom ''Astraîon''<ref>{{Citiranje knjige|title=Lexicon of the Greek and Roman cities and place names in antiquity, ca. 1500 |first=Keith |last=Branigan|publisher=Adolf M. Hakkert|isbn=9025609856,1992}}. Text says: "Unlocated town in Macedonia, also called Astraion, mentioned by Ptolemy and Pliny"</ref>. U [[Rimsko Carstvo|rimsko]] je doba poznato po nazivu ''Tiveriopolis''.
 Današnje ime ''Strumica'' [[Slaveni|slavenskog]] je porijekla. Grčko ime ''Στρωμνιτσα'' (Stròmnitsa) rabilo se za [[bizant]]inske uprave, dok se za [[Otomansko Carstvo|Otomanskog carstva]] naselje zvalo ''Ustrumca''.