Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Dušan Džamonja

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir likovni umjetnik
Skulptura Dušana Džamonje u Rijeci
Skulptura jelena Dušana Džamonje u Zagrebu
Spomenik revolucije u Podgariću iz 1967., rad Dušana Džamonje

Dušan Džamonja (Strumica, Makedonija, 31. siječnja 1928. - Zagreb 14. siječnja 2009.) hrvatski kipar, akademik i autor arhitektonskih projekata za muzeje, spomenike, galerije, nebodere i džamije.

Životopis

Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1940-ih godina, živio i radio u Bruxellesu, Vrsaru i Zagrebu. Prvu izložbu priredio je 1954. godine, a dobitnik je brojnih priznanja za svoj rad . U Vrsaru se nalazi spomenički kompleks njegove kuće s ateljeom i parkom skulptura.

Osnovni materijali s kojima je radio su bronca, željezo, korten čelik i aluminij. Džamonjine monumentalne apstraktne skulpture su već bile izložene na Place de Vendome u Parizu, Praca de Commercio u Lisabonu, ispred Palače pravde u Bruxellesu i u londonskom Regent´s Parku.

  • Za njegovu karijeru osobito je bio značajan nastup na XXX. Venecijanskom bijenalu 1960. god. kada je nominiran za Grand Prix bijenala, i skrenuo na sebe pozornost međunarodne kritike.

Osim monumentalnih skulptura od betona i ciklusa skulptura životinja razvio je specifičan izraz u tehnici spoja čavala i spaljenog drva.

Od 1988. godine bio je izvanredni član SANU na Odjeljenju likovne i glazbene umjetnosti, od 20. svibnja 2004. je redovni član HAZU.[1]

Preminuo je 14. siječnja 2009. u osamdesetoj godini života.

Datoteka:Dušan Džamonja - Skulptura iz ciklusa MS, Varaždin, 2001.jpg
Dušan Džamonja - Skulptura iz ciklusa MS, Varaždin, Trg Miljenka Stančića, 2001.

Izložbe

Imao je veliki broj samostalnih izložbi u Zagrebu, Beogradu, Milanu, Splitu, Veneciji, Cirihu, Ljubljani, Rimu, Hagu, Klagenfurtu, Đenovi, Skoplju, Kölnu, Mannheimu, Dubrovniku, Düsseldorfu, Sarajevu, Londonu i dr.

Učesnik je i brojnih reprezentativnih likovnih manifestacija u Jugoslaviji i inostranstvu i to Bienalu u Veneciji, Mediteranskom bienalu u Aleksandriji, „Ekspo 58“ u Brüsselu, Bienalu u Antwerpenu, Trienalu u Beogradu, Bienalu mladih u Parizu, Bienalu u Spoletu, Bienalu u San Marinu, „Trigonu“ u Grazu, Bienali u Sao Paulu, Bienalu crteža u Rijeci, Jadranskom bienalu u Riminiju, „Dokumenta“ u Кasselu i dr.

Najznačajnija djela

Nagrade i priznanja

  • 1958. Druga i četvrta nagrada za idejni projekt Spomenika streljanima u Jajincima, Srbija
  • 1959. Jedna od šest nagrada na međunarodnom natječaju za Spomenik žrtvama u Dachau, Njemačka
  • 1960. Nagrada grada Zagreba, Hrvatska
  • 1961. Premio Morgan’s Paint, Rimini, Italija
  • 1962. Četvrta nagrada za Spomenik revolucije naroda Slavonije, Kamensko, Hrvatska
  • 1963. Druga nagrada, IV. Bijennale, San Marino, Italija
  • 1965. Zlatna medalja za umjetničko djelo, Veruchio, Italija
  • 1968. Druga nagrada za idejni projekt Spomenika žrtvama fašizma u Podhumu, Rijeka, Hrvatska, Prva nagrada za projekt spomen-kosturnice, Barletta, Italija
  • 1970. Prva nagrada za Spomenik revolucije na Mrakovici, Kozara, Bosna i Hercegovina
  • 1974. Druga nagrada za spomen-kosturnicu, Rim, Italija, Prva nagrada za projekt Spomenika pobjede i palim borcima na Srijemskom frontu 1944.-1945., Srbija
  • 1977. Rembrantova nagrada, Goethe Stiftung zu Basel, Švicarska
  • 1980. Druga nagrada za Spomenik Edvardu Kardelju, Ljubljana, Slovenija
  • 1982. Druga nagrada za Spomenik u Jajincima, Beograd, Srbija
  • 1983. Treća nagrada, III. Biennale der Europäischen Grafik, Baden-Baden, njemačka
  • 1986. Nagrada žirija, X. bijenale originalnog crteža, Rijeka, Hrvatska
  • 1990. Druga nagrada za spomen-obilježje Kanala Rajna-Majna-Dunav, Njemačka
  • 2000. Nagrada Masarykove Akademije za životno djelo, Prag, Češka Republika[2]


Djela

Vanjske poveznice

Izvori