Ovo je glavno značenje pojma Struga. Za druga značenja pogledajte Struga (razdvojba).- PREUSMJERI Predložak:Infookvir makedonski grad
Struga (makedonski: Струга, albanski: Strugë) je gradić na jugozapadu Republike Makedonije, od 33 376 stanovnika. Struga je sjedište Općine Struga, koja ima oko 65 809 stanovnika (po popisu iz 2002.)[1].
Struga je rodno mjesto makedonskih pjesnika braće Konstantina i Dimitrija Miladinova i albanskog političkog aktivista Ibrahima Tema.
Blizu sela Radolišta, pronađeni su ostaci ranokršćanske bazilike iz IV st., sa lijepim mozaicima. Struga je također gradić sa pitoresknom arhitekturom iz XVIII i XIX st.
Zemljopisni položaj
Struga se nalazi u dolini na obali Ohridskog jezera, na dijelu gdje rijeka Crni Drim istječe iz Ohridskog jezera, koja teče kroz grad i dijeli ga na dva dijela.
Povijest i kultura
Par kilometara od grada na obali jezera nalazi se samostan - Kališta, koji potječe iz XVI st., sa osobito lijepim freskama iz XIV i XV st., koje se nalaze unutar samostanske crkve ( djelomično uzidana u stijenu). Blizu sela Radolišta, pronađeni su ostaci ranokršćanske bazilike iz IV st., sa lijepim mozaicima. U blizini je i crkva Sv. Bogorodice u selu Vraništa, za nju se po predanju drži da je u njoj krunjen makedonski car Samuilo. U samom mjestu nalazi se Crkva Sv. Georgija, podignuta je na temeljima Samuilove crkve, ima bogatu zbirku ikona iz XIV st., XV st., i XVI stoljeća. Struga je također gradić sa pitoresknom orijentalnom stambenom arhitekturom iz XVIII i XIX st.
U gradu Struga 6. travnja 1992. godine, albanski aktivisti su proglasili Republiku Ilirida, ispred 2 500 građana,glavni organizator bio bivši član PDP-a, Nevzat Halili i njegov stranački kolega Mersim Polložani iz PDP-a.[2]
Kulturne manifestacije
Internacionalna kulturna manifestacija - Struške večeri poezije poznata je u svjetskim razmjerima. Laureati Struških večeri poezije bili su mnogi svjetski pjesnici i brojni dobitnici Nobelove nagrade, kao; Joseph Brodsky, Eugenio Montale, Pablo Neruda, Seamus Heaney, a od hrvatskih pjesnika to su bili; Miroslav Krleža, Slavko Mihalić i mnogi drugi.
Izvori
Vanjske poveznice
| |||||||
