Razlika između inačica stranice »Praslavenski jezik«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba))
Redak 4: Redak 4:


== Razvoj ==
== Razvoj ==
Od [[Indoeuropski jezici|indoeuropskih jezika]] najsrodniji su mu [[baltički jezici]] s kojima je moguće rekonstruirati raniji zajednički prajezik kojeg nazivamo [[Baltoslavenski jezici|baltoslavenskim jezikom]]<ref>Matasović, Ranko (2008), Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb: Matica hrvatska, {{ISBN|978-953-150-840-7}}</ref>. Govornici praslavenskoga jezika ([[Veneti]], [[Slaveni|Slaven]]<nowiki/>i i Anti – kako ih naziva Jordanes), potekli su iz različitih dijelova [[Istočna Europa|Istočne Europe]] sjeverno od [[Karpati|Karpata]] i [[Dunav]]a i područja rijeke [[Visla|Visle]], a među njima je bilo i onih sa [[Germani|germanskim]], [[Iranski jezici|iranskim]], skitskim ili sarmatskim porijeklom.<ref name="Matasović">{{Cite web|url=http://www.matica.hr/media/pdf_knjige/529/Matasovic%2039-46.pdf|title=Matasović: NAJSTARIJI JEZIČNI TRAGOVI SLAVENA I PROBLEM SLAVENSKE PRADOMOVINE|work=|accessdate=9. veljače 2016|date=|language=|publisher=}}</ref>
Od [[Indoeuropski jezici|indoeuropskih jezika]] najsrodniji su mu [[baltički jezici]] s kojima je moguće rekonstruirati raniji zajednički prajezik kojeg nazivamo [[Baltoslavenski jezici|baltoslavenskim jezikom]]<ref>Matasović, Ranko (2008), Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb: Matica hrvatska, {{ISBN|978-953-150-840-7}}</ref>. Govornici praslavenskoga jezika ([[Veneti]], [[Slaveni|Slaven]]<nowiki/>i i Anti – kako ih naziva Jordanes), potekli su iz različitih dijelova [[Istočna Europa|Istočne Europe]] sjeverno od [[Karpati|Karpata]] i [[Dunav]]a i područja rijeke [[Visla|Visle]], a među njima je bilo i onih sa [[Germani|germanskim]], [[Iranski jezici|iranskim]], skitskim ili sarmatskim porijeklom.<ref name="Matasović">{{Citiranje weba|url=http://www.matica.hr/media/pdf_knjige/529/Matasovic%2039-46.pdf|title=Matasović: NAJSTARIJI JEZIČNI TRAGOVI SLAVENA I PROBLEM SLAVENSKE PRADOMOVINE|work=|accessdate=9. veljače 2016|date=|language=|publisher=}}</ref>


Na prijelazu iz VI u VII stoljeće dolazi do pokretanja i ekspanzije [[Slaveni|Slavena]], a samim tim i praslavenskoga jezika. U pokretanju slavenskih plemena i njihova jezika najvažniju ulogu imali su [[Avari]], turkijski narod koji je u to doba uspostavio svoju državu u Panoniji.<ref name="Walter Pohl">{{Cite web|url=https://books.google.de/books?id=qzlEdQRYB4IC&pg=PA472&hl=de&source=gbs_selected_pages&cad=3#v=onepage&q&f=false|title=Walter Pohl, Die Avaren, Ein Steppenvolk in Mitteleuropa 567-822. N.Chr.|work=|accessdate=9. veljače 2016|date=|language=|publisher=}}</ref> Vjerojatno je da su dijalektalne razlike unutar praslavenskoga u doba ekspanzije bile još razmjerno malene, no već u VII. i VIII. st. iz praslavenskoga su se počeli razvijati posebni slavenski jezici. U IX. st. zapisan je prvi [[Standardni jezik|književni oblik]] slavenskog jezika: [[crkvenoslavenski|starocrkvenoslavenski]] (ili staroslavenski), južnoslavenski književni jezik na koji su [[Ćiril i Metod|sv. Ćiril]] i [[Ćiril i Metod|Metod]] preveli dijelove [[Biblija|Biblije]]. Starocrkvenoslavenski, odnosno staroslavenski bitno je razlikovati od praslavenskoga, koji nema vlastitih sačuvanih tekstova.<ref name="Enciklopedija">{{Cite web|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=49960|title=Praslavenski|work=|accessdate=9. veljače 2016|date=|language=|publisher=Hrvatska enciklopedija}}</ref>
Na prijelazu iz VI u VII stoljeće dolazi do pokretanja i ekspanzije [[Slaveni|Slavena]], a samim tim i praslavenskoga jezika. U pokretanju slavenskih plemena i njihova jezika najvažniju ulogu imali su [[Avari]], turkijski narod koji je u to doba uspostavio svoju državu u Panoniji.<ref name="Walter Pohl">{{Citiranje weba|url=https://books.google.de/books?id=qzlEdQRYB4IC&pg=PA472&hl=de&source=gbs_selected_pages&cad=3#v=onepage&q&f=false|title=Walter Pohl, Die Avaren, Ein Steppenvolk in Mitteleuropa 567-822. N.Chr.|work=|accessdate=9. veljače 2016|date=|language=|publisher=}}</ref> Vjerojatno je da su dijalektalne razlike unutar praslavenskoga u doba ekspanzije bile još razmjerno malene, no već u VII. i VIII. st. iz praslavenskoga su se počeli razvijati posebni slavenski jezici. U IX. st. zapisan je prvi [[Standardni jezik|književni oblik]] slavenskog jezika: [[crkvenoslavenski|starocrkvenoslavenski]] (ili staroslavenski), južnoslavenski književni jezik na koji su [[Ćiril i Metod|sv. Ćiril]] i [[Ćiril i Metod|Metod]] preveli dijelove [[Biblija|Biblije]]. Starocrkvenoslavenski, odnosno staroslavenski bitno je razlikovati od praslavenskoga, koji nema vlastitih sačuvanih tekstova.<ref name="Enciklopedija">{{Citiranje weba|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=49960|title=Praslavenski|work=|accessdate=9. veljače 2016|date=|language=|publisher=Hrvatska enciklopedija}}</ref>


== Vidi ==
== Vidi ==

Inačica od 11:47, 13. studenoga 2021.

Praslavenskim jezikom nazivamo hipotetski jezik iz kojeg su posredno potekli svi današnji slavenski jezici.

Praslavenskim jezikom se vjerojatno govorilo prije sedmog stoljeća. Pisanih tragova nema, i sve što danas znamo o tom jeziku rezultat je poredbene analize slavenskih i indoeuropskih jezika.

Razvoj

Od indoeuropskih jezika najsrodniji su mu baltički jezici s kojima je moguće rekonstruirati raniji zajednički prajezik kojeg nazivamo baltoslavenskim jezikom[1]. Govornici praslavenskoga jezika (Veneti, Slaveni i Anti – kako ih naziva Jordanes), potekli su iz različitih dijelova Istočne Europe sjeverno od Karpata i Dunava i područja rijeke Visle, a među njima je bilo i onih sa germanskim, iranskim, skitskim ili sarmatskim porijeklom.[2]

Na prijelazu iz VI u VII stoljeće dolazi do pokretanja i ekspanzije Slavena, a samim tim i praslavenskoga jezika. U pokretanju slavenskih plemena i njihova jezika najvažniju ulogu imali su Avari, turkijski narod koji je u to doba uspostavio svoju državu u Panoniji.[3] Vjerojatno je da su dijalektalne razlike unutar praslavenskoga u doba ekspanzije bile još razmjerno malene, no već u VII. i VIII. st. iz praslavenskoga su se počeli razvijati posebni slavenski jezici. U IX. st. zapisan je prvi književni oblik slavenskog jezika: starocrkvenoslavenski (ili staroslavenski), južnoslavenski književni jezik na koji su sv. Ćiril i Metod preveli dijelove Biblije. Starocrkvenoslavenski, odnosno staroslavenski bitno je razlikovati od praslavenskoga, koji nema vlastitih sačuvanih tekstova.[4]

Vidi

Izvori

  1. ↑ Matasović, Ranko (2008), Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb: Matica hrvatska, ISBN 978-953-150-840-7
  2. ↑ "Matasović: NAJSTARIJI JEZIČNI TRAGOVI SLAVENA I PROBLEM SLAVENSKE PRADOMOVINE". http://www.matica.hr/media/pdf_knjige/529/Matasovic%2039-46.pdf Pristupljeno 9. veljače 2016 
  3. ↑ "Walter Pohl, Die Avaren, Ein Steppenvolk in Mitteleuropa 567-822. N.Chr.". https://books.google.de/books?id=qzlEdQRYB4IC&pg=PA472&hl=de&source=gbs_selected_pages&cad=3#v=onepage&q&f=false Pristupljeno 9. veljače 2016 
  4. ↑ "Praslavenski". Hrvatska enciklopedija. http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=49960 Pristupljeno 9. veljače 2016 
v • r • u
Slavenski jezici ⇒ Indoeuropski jezici
istočnoslavenski (6)
zapadnoslavenski (12)
južnoslavenski (8)
praslavenski † izumrli jezici


P linguistics.svg Nedovršeni članak Praslavenski jezik koji govori o jeziku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Praslavenski_jezik&oldid=324913"