Razlika između inačica stranice »Inocent IX.«
m (brisanje nepotrebnog teksta) Oznaka: poveznice na razdvojbe |
m (file->datoteka) |
||
Redak 30: | Redak 30: | ||
== Pontifikat == | == Pontifikat == | ||
[[ | [[Datoteka:Tomb of pope Innocent IX.jpg|mini|350px|right|Grobnica pape Inocenta IX.]] | ||
Inocent IX., kako se nazvao, postao je papom u sedamdeset drugoj godini života. Imajući na umu čijom je zaslugom postao papom, odmah se požurio stati na stranu španjolskog kralja Filipa II. i Katoličke lige u borbi protiv [[Hugenoti|Hugenota]] i francuskog kralja [[Henrik IV., kralj Francuske|Henrika IV.]] (1589.-[[1610.]]) u [[Hugenotski ratovi|Francuskom ratu religija]] (1562.-1598.). Slanje papinske vojske u oslobađanje Ruena, koštalo ga je trideset tisuća dukata. U svom kratkom pontifikatu uspio je održati jedan konzistorij i imenovati dva kardinala, od kojih je jedan bio njegov pranećak Giovanni Antonio Fracchinetti, mlađi (1575.-1606.) Već narušenog zdravlja, tijekom hodočašća sedam rimskih crkava jako se prehladio i nakon par dana, u rano jutro 30. prosinca 1591. godine umro. Njegov pontifikat trajao je samo dva mjeseca. Pokopan je u skromnoj grobnici u [[Bazilika sv. Petra|bazilici sv. Petra]]. | Inocent IX., kako se nazvao, postao je papom u sedamdeset drugoj godini života. Imajući na umu čijom je zaslugom postao papom, odmah se požurio stati na stranu španjolskog kralja Filipa II. i Katoličke lige u borbi protiv [[Hugenoti|Hugenota]] i francuskog kralja [[Henrik IV., kralj Francuske|Henrika IV.]] (1589.-[[1610.]]) u [[Hugenotski ratovi|Francuskom ratu religija]] (1562.-1598.). Slanje papinske vojske u oslobađanje Ruena, koštalo ga je trideset tisuća dukata. U svom kratkom pontifikatu uspio je održati jedan konzistorij i imenovati dva kardinala, od kojih je jedan bio njegov pranećak Giovanni Antonio Fracchinetti, mlađi (1575.-1606.) Već narušenog zdravlja, tijekom hodočašća sedam rimskih crkava jako se prehladio i nakon par dana, u rano jutro 30. prosinca 1591. godine umro. Njegov pontifikat trajao je samo dva mjeseca. Pokopan je u skromnoj grobnici u [[Bazilika sv. Petra|bazilici sv. Petra]]. | ||
Trenutačna izmjena od 19:29, 28. travnja 2022.
Inocent IX. Innocentius PP. IX. | |
---|---|
Pravo ime | Giovanni Antonio Facchinetti |
Početak pontifikata | 29. listopada 1591. |
Kraj pontifikata | 30. prosinca 1591. |
Prethodnik | Grgur XIV. (1590.-1591.) |
Nasljednik | Klement VIII. (1592.-1605.) |
Rođen | 20. srpnja 1519. Bologna, Italija |
Umro | 30. prosinca 1591. Rim |
Papinski grb | |
Ostali pape imena Inocent | |
Portal o kršćanstvu |
Inocent IX., lat. Innocentius PP. IX. (Bologna, 20. srpnja 1519. - Rim, 30. prosinca 1591.), rođen kao Giovanni Antonio Facchinetti, 230. poglavar Katoličke Crkve, papa od 29. listopada do 30. prosinca 1591. godine.
Raniji život
Giovanni Antonio Fracchinetti rodio se 20. srpnja 1519. godine u Bologni. Njegov otac Antonio Fracchinetti i majka Francesca, rođena Cini, bili su skromni ljudi iz Cravegne, u komuni Crodo, Piemont. U Bologni je studirao i završio pravo, te stekao doktorat iz crkvenog i građanskog prava. Za svećenika je zaređen u ožujku 1544. godine, a tri godine kasnije postavljen je za kanonika crkve svetih Gervasija i Protasija u Domodossoli. Iste godine kardinal Niccolo Ardinghelli (1505. – 1547.) uzima ga sebi za tajnika, ali kardinal ubrzo umire a Giovanni Antonio postaje tajnikom kardinala Alessandra Farnesea (1520. – 1589.). Kardinal Farnese šalje ga u svoju nadbiskupiju Avignon za svoga vikara i dijecezanskog administratora. Do 1558. godine obavlja i dužnost guvernera Parme, a zatim se vraća u Rim. Papa Pio IV. (1559. – 1565.) imenuje ga 26. siječnja 1560. godine biskupom Nicastra (danas Lamezia Terme) u Kalabriji. Sudjelovao je na Tridentskom saboru (1562.-1563.). Od 1566. do 1572. bio je nuncij u Veneciji, gdje je organizirao Ligu, čija je flota izborila sjajnu pobjedu nad Turcima kod Lepanta 1571. godine. Zbog bolesti 1575. godine podnosi ostavku na dužnost biskupa Nicastra i vraća se u Rim. Slijedeće godine imenovan je titularnim patrijarhom Jeruzalema i obnaša razne dužnosti u Kuriji. Papa Grgur XIII. (1572.-1585.) imenuje ga kardinalom 12. prosinca 1583. godine, te je jedan od glavnih inkvizitora Svete Stolice. Sudjelovao je na konklavi 1585. i dvjema 1590. godine.
Izbor za papu
Nakon smrti pape Grgura XIV. 16. listopada 1591. godine, kardinali su se okupili na nove konklave koje su započele 27. listopada. I prije nego što će Papa umrijeti španjolske i protušpanjolske frakcije započele su borbu za budućeg papu. Miješanje španjolskog kralja Filipa II. (1556. – 1598.) u prethodne konklave nisu zaboravljene. Pedeset šest kardinala sudjelovalo je izboru novog pape. Španjolska struja je i dalje kontrolirala većinu, tako da su to bile vrlo kratke konklave. Već nakon tri dana i tri kruga glasovanja kardinal Fracchinetti je dobio dvotrećinsku većinu i postao papa.
Pontifikat
Inocent IX., kako se nazvao, postao je papom u sedamdeset drugoj godini života. Imajući na umu čijom je zaslugom postao papom, odmah se požurio stati na stranu španjolskog kralja Filipa II. i Katoličke lige u borbi protiv Hugenota i francuskog kralja Henrika IV. (1589.-1610.) u Francuskom ratu religija (1562.-1598.). Slanje papinske vojske u oslobađanje Ruena, koštalo ga je trideset tisuća dukata. U svom kratkom pontifikatu uspio je održati jedan konzistorij i imenovati dva kardinala, od kojih je jedan bio njegov pranećak Giovanni Antonio Fracchinetti, mlađi (1575.-1606.) Već narušenog zdravlja, tijekom hodočašća sedam rimskih crkava jako se prehladio i nakon par dana, u rano jutro 30. prosinca 1591. godine umro. Njegov pontifikat trajao je samo dva mjeseca. Pokopan je u skromnoj grobnici u bazilici sv. Petra.
Izvori
- Jacques Mercier, Povijest Vatikana (Vingt siècles d'histoire du Vatican), Barbat, Zagreb 2001.,
- Marijo Milić, Pape od sv. Petra do Ivana Pavla II., Laus, Split 2000.,
- Eric Russell Chamberlin, The bad popes, Dorset Press, 1969.,
- Enciklopedija opća i nacionalna, Pro Leksis d.o.o. i Večernji list d.d. Zagreb,
- Cardinals of the Holy Roman Church , [1],
- The Catholic Encyclopedia, [2],
- Enciclopedia dei Santi, [3].