More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Kemijski_element | |||
| ime = cerij | | ime = cerij | ||
| simbol = Ce | | simbol = Ce | ||
Posljednja izmjena od 7. svibanj 2022. u 21:18
| cerij | ||
|---|---|---|
|
| ||
| Osnovna svojstva | ||
Element Simbol Atomski broj |
cerij Ce 58 | |
| Kemijska skupina | lantanoidi | |
| Grupa, perioda, Blok | ?, 6, f | |
| Izgled | {{{izgled}}} | |
| Gustoća1 | 6162 kg/m3 | |
| Tvrdoća | ? | |
| Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2 |
{{{specificni_toplinski_kapacitet}}} J mol–1 K–1 | |
| Talište | 798 [1] °C | |
| Vrelište3 | 3443 [1] °C | |
| Toplina taljenja | {{{toplina_taljenja}}} kJ mol-1 | |
| Toplina isparavanja | {{{toplina_isparivanja}}} kJ mol-1 | |
|
1 pri standardnom tlaku i temperaturi | ||
| Atomska svojstva | ||
| Atomska masa | 140,116(1) | |
| Elektronska konfiguracija | [Xe] 4f16s2 [1] | |
Cerij je kemijski element atomskog (rednog) broja 58 i atomske mase 140,116(1). U periodnom sustavu elemenata predstavlja ga simbol Ce. Cerij ili cer[2][3][4] je 1803.[3] godine otkrio Martin Heinrich Klaproth (Njemačka) te istovremeno Jöns Jakob Berzelius (Švedska) i Wilhelm von Hisinger (Njemačka). Ime je dobio po asteroidu Ceresu otkrivenom dvije godine prije elementa. To je sivi metal koji potamni stajanjem na zraku. Lako se otapa u vodi i kiselinama. Kada se zagrije zapali se i izgara u CeO2. Cerij je jaki reducens.
Toksičnost
Cerij je slabo toksičan. Neke njegove netopljive soli kao što je cerijev oksalat nisu otrovne i prepisuju se u količinama od 500 mg za smirivanje mučnine.
Vanjske poveznice
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Sebastian Blumentritt Periodensystem der Elemente, 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., ISBN 978-3-942-53009-5, str. 1.
- ↑ Draško Koričančić, ur., Ivan B. Zoch i Josip Mencin, gl. autori, Prva hrvatska enciklopedija, pretisak : izd. iz 1887. – 1890., Knj. 2. : C – Gzel : obradjuje Ivan Zoch uz sudjelovanje i pripomoć mnogih književnika, Osijek : Gradska tiskara, 1996., ISBN 953-6549-05-0 (Knj. 2.), ISBN 953-6549-06-9 (cjelina), str. 58. (57.)
- ↑ 3,0 3,1 Ljubiša Grlić, Cer, U svesku: Rikard Podhorsky, (gl. ur.); Rikard Podhorsky (ur. struke), Tehnička enciklopedija, Sv. 2. : Beto – C, Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod, 1966., ISBN 953-6036-49-5 (cjelina), str. 598. – 600.
- ↑ Cer, U svesku: Josip Šentija (gl. ur.); Ivona Ajanović et alii (ur.), Opća enciklopedija, III. izd., Sv. 2. : C – Fob, Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod, 1977., ISBN 86-7053-012-0 (dopun. sv.), str. 45.
| H | He | ||||||||||||||||||||||||||||||
| Li | Be | B | C | N | O | F | Ne | ||||||||||||||||||||||||
| Na | Mg | Al | Si | P | S | Cl | Ar | ||||||||||||||||||||||||
| K | Ca | Sc | Ti | V | Cr | Mn | Fe | Co | Ni | Cu | Zn | Ga | As | Br | Kr | ||||||||||||||||
| Rb | Sr | Y | Zr | Nb | Mo | Tc | Ru | Rh | Pd | Ag | Cd | In | Sn | Te | I | Xe | |||||||||||||||
| Cs | Ba | La | Ce | Pr | Nd | Pm | Sm | Eu | Gd | Tb | Dy | Ho | Er | Tm | Yb | Lu | Hf | Ta | W | Re | Os | Ir | Pt | Au | Hg | Tl | Pb | Bi | Rn | ||
| Fr | Ra | Ac | Th | Pa | U | Np | Pu | Am | Cm | Bk | Cf | Es | Fm | Md | No | Lr | Rf | Db | Sg | Bh | Hs | Mt | Ds | Rg | Cn | Nh | Fl | Mc | Lv | Ts | Og |
| Alkalijski metali | Zemnoalkalijski metali | Lantanoidi | Aktinoidi | Prijelazni metali | Slabi metali | Polumetali | Nemetali | Halogeni elementi | Plemeniti plinovi |
Nedovršeni članak Cerij koji govori o kemijskom elementu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.