Toggle search
Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Opatija Fontenay: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
VizualnoWikitekst
Bot: Automatski unos stranica
 
m no summary specified
 
Redak 39: Redak 39:


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Abbaye de Fontenay}}
 
*[http://www.abbayedefontenay.com/abbayedefontenay.htm Službene stranice opatije Fontenay]
*[http://www.abbayedefontenay.com/abbayedefontenay.htm Službene stranice opatije Fontenay]
*[http://whc.unesco.org/pg.cfm?cid=31&id_site=165 UNESCOve stranice s pojedinostima]
*[http://whc.unesco.org/pg.cfm?cid=31&id_site=165 UNESCOve stranice s pojedinostima]

Posljednja izmjena od 2. studeni 2021. u 23:39

  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Opatija Fontenay je bivši cistercitski samostan u mjestu Marmagne u blizini Montbarda, u francuskom departmanu Côte-d'Or. Ovaj markantni burgundski samostan je osnovao sam Sveti Bernard 1118. godine. Svojom crkvom, klaustrom, refektorijem, spavaonicama, pekarom i kovačnicom, predstavlja jedinstven primjer ideala samodostatnosti koju su prakticirali rani cistercinski redovnici. Kao jedan od najstarijih i najočuvanijih cistercinskih samostana, dospio je na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi 1981. godine.

47°38′27″N 4°23′23″E / 47.64083°N 4.38972°E / 47.64083; 4.38972

Povijest

Fontenay izvana

Opatiju je osnovao Sveti Bernard od Clairvauxa 1118. godine, samo nekoliko godina nakon što je napustio opatiju Cîteaux kako bi osnovao opatiju Clairvaux. Smještena u maloj šumovitoj dolini 60 km sjeverozapadno od Dijona, doživjea je snažan procvat u 12. i 13. stoljeću. Godine 1139. biskup Norwicha, Ebrard, prognan iz Engleske, našao je sklonište u opatiji Fontenay. Godine 1147. opatiju je posvetio papa Eugen III., da bi opatija u 13. stoljeću bila pod zaštitom francuskih kraljeva (najprije Sveti LujLuja Svetog 1259. g.). U stogodišnjem ratu (vojska engleskog kralja Edvarda III. 1359. g.), ali i tridesetogodišnjem ratu, opatija je opljačkana. Nakon toga, opatija je počela ubrzano da propada, te su redovnici naposlijetku sami srušili refektorij 1745. godine. Tijekom Francuske revolucije optija je zatvorena i pretvorena u tvornicu papira, u vlasništvu obitelji Montgolfier sve do 1902. god.

Opatiju je otkupio Édouard Aynard 1905. god. i potpuno je restaurirao. Osim srušenog refektorija, u originalnom romaničkom stilu obnovljene su gotovo svi dijelovi negdašnje opatije: crkva, spavaonica, klaustar, soba za grijanje (caldarium), golubarnica i kula, dok su kasnije dodane opatske spavaonice i hospital. Danas se te građevine nalaze okružene modernim travnjacima i održavanim humcima.

Arhitektura

Crkva optije Fontenay je izgrađena od 1139. do 1147. godine kada ju je i posvetio papa Eugen III.. Ona ima križni plan, s glavnim brodom dugim 66 i visokim 8 metara s dva bočna broda i transeptom dugim 19 metara. Klaustar je 36 x 38 metara, dok su samostanske zgrade nadsvođene teškim kamenim lukovim. Velika spavaonica ima strop od kestenovih trupaca iz 15. stoljeća.

  • Tlocrt crkve
    Tlocrt crkve
  • Unutrašnjost crkve
    Unutrašnjost crkve
  • Trijem klaustra
    Trijem klaustra
  • Spavaonica
    Spavaonica
  • Golubarnica i crkva
    Golubarnica i crkva
  • Madonna s Djetetom skulptura Giovannija Pisana u crkvi
    Madonna s Djetetom
    skulptura Giovannija Pisana u crkvi

Vanjske poveznice

v • r • u
Svjetska baština u Francuskoj
Kulturna dobra (39)
Episkopalni grad Albi (2010.) • Rimski i romanički spomenici u Arlesu (1981.) • Kraljevske solane u Arc-et-Senansu (1982.) • Stara jezgra Avignona (1995.) • 23 zvonika Beffroi1) (1999.) • Mjesečeva luka Bordeauxa (2007.) • Katedrala u Bourgesu (1992.) • Klimati i teroari Burgundije (2015.) • Canal du Midi (1996.) • Povijesni grad i utvrda Carcassonne (1997.) • Mediteranski poljoprivredno-pastirski kulturni krajolik Caussesa i Cévennesa (2011.) • Champagne brda, kuće i podrumi (2015.) • Oslikana špilja Chauvet-Pont d’Arc (2014.) • Dvorac Fontainebleau s parkom (1981.) • Opatija Fontenay (1981.) • Grande Île i Neustadt u Strasbourgu (1988.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu5) (2016.) • Obnovljeno središte Le Havrea (2005.) • Povijesna mjesta u Lyonu (1998.) • Mont Saint Michel i njegov zaljev (1979.) • Katedrala Notre-Dame u Amiensu (1981.) • Katedrala Notre-Dame u Chartresu (1979.) • Notre-Dame, Bazilika Saint-Remi i palača Tau u Reimsu (1991.) • Dolina rijeke Loire između Sully-sur-Loire i Chalonnesa (2000.) • Rimski spomenici u Orangeu uključujući kazalište i slavoluk (1981.) • Pont du Gard (1985.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa 2) (2011.) • Srednjevjekovni trgovački grad Provins (2001.) • Francuski dio puta Svetog Jakova prema Santiago de Composteli3) (1998.) • Vinogradsko područje Saint-Emiliona (1999.) • Opatijska crkva Saint-Savin-sur-Gartempe (1983.) • Obala Seine u Parizu (1991.) • Stanislavov trg zajedno s trgovima Place de la Carrière i Place d'Alliance u Nancyju (1983.) • Taputapuātea6) (2017.) • Vaubanove utvrde (2008.) • Versajska palača (1979.) • Opatija Vézelay s brežuljkom (1979.) • Prapovijesni lokaliteti u dolini Vézère (Lascaux, Cro-Magnon, La Madeleine, Le Moustier) (1979.)
Francuska zastava
Prirodna dobra (5)
Chaîne des Puys, tektonska arena rasjeda Limagne (2018.) • Francuski južni teritoriji i mora (2019.)6) • Lagune Nove Kaledonije6) (2008.) • Nacionalni park Réunion6) (2010.) • Zaljev Porto uključujući park prirode Scandola na Korzici (1983.)
Mješovita dobra (1)
Nematerijalna
svjetska baština (12)
Alençonska čipka, vještina pravljenja (2010.) • Aubussonska tapiserija (2009.) • Cantu in paghjella sekularno i liturgijsko pjevanje s Korzike (2009.) • Compagnonnage, mreža za prenošenje znanja i identiteta (2010.) • Equitation, francuska škola jahanja (2011.) • Fest-noz, festivalno okupljanje zajedničkih tradicionalnih plesova Bretanje (2012.) • Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima3) (2015.) • Karneval u Granvilleu (2016.) • Francuski gastronomski obrok (2010.) • Francuska tradicija crtanja krovišta (2009.) • Maloya6) (2009.) • Gwoka6) (2014.) • Procesija divova i zmajeva1) (208.) • Procesije kostiju Limousina (2013.) • Sokolarstvo 4)(2010.)

1) Zajednička svjetska baština Belgije i Francuske  2) Zajedno s 5 drugih alpskih zemalja  3) Zajednička svjetska baština Francuske i Španjolske  4) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  6) Francuski prekomorski posjedi  

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Opatija_Fontenay&oldid=285837"