Turistički zemljopis: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 14. lipanj 2025. u 03:35

Turistički zemljopis^[1]^[2] ("turistički zemljopis"), istražuje polazišta, odredišta i trajanja turističkih kretanja i boravka, odnosno uzroke i posljedice turizma u prostoru. Posebno se bavi preobrazbom turistički privlačnih krajeva, odnosno turističkim pejzažom. Odnos turističke djelatnosti i prirode te turističkih prema ostalim gospodarskim djelatnostima u središtu je zanimanja pri istraživanjima usmjerenima na prostorno planiranje i posebno uređenje i zaštitu okoliša.

Turistički zemljopis grana je ljudskog zemljopisa (antropogeografije) koja proučava putovanja i turizam kao industriju te socijalnu i kulturnu aktivnost. Turistički zemljopis pokriva široki raspon zanimanja uključujući utjecaj turizma na okoliš, zemljopisna načela turizma i ekonomiju dokolice, dajući odgovore o turističkoj industriji i menadžmentu, sociologiji turizma i lokacijama turizma.

Zemljopis je temelj za proučavanje turizma jer je zemljopis u samoj prirodi turizma. Turizam se javlja na određenim mjestima, uključuje kretanja i aktivnosti među mjestima, te predstavlja aktivnost u kojem se formiraju mjesne karakteristike i osobni autoidentiteti kroz odnose koji nastaju među mjestima, krajobrazima i ljudima. Fizički zemljopis osigurava bitnu pozadinu na kojoj nastaju turistička mjesta, a briga za okoliš i utjecaj turizma na okoliš predstavljaju glavne probleme, pa se fizički zemljopis mora uzeti u obzir prilikom određivanja razvoja turističkih lokacija.

Pristupi u istraživanju u turističkom zemljopisu razlikuju se ovisno o različitim pitanjima. Velik dio literature o turističkom menadžmentu počiva na kvantitativnoj metodologiji, te razmatra turizam u okviru mjesta iz kojih turisti dolaze (ili turistički generirajućih područja), turističkih odredišta (ili mjesta turističke ponude) i odnosa (veza) između polazišta i odredišta koji uključuju prometne pravce, poslovne veze i motivaciju putnika.^[3] Nedavni razvoj antropogeografije utjecao je na turistički zemljopis tako što su se počeli koristiti kulturnozemljopisni pristupi koji pristupaju turizmu s više teoretski raznolikih pristupa uključujući tako sociologiju turizma koja svojim shvaćanjem prelazi okvire turizma kao izolirane, izvanredne aktivnosti, a putovanja razmatra u okviru svakodnevnog života dok na turizam ne gleda samo kao na konzumiranje mjesta, nego također i na stvaranje osjećaja za mjesto kao turističkog odredišta.^[4]

Vidi

Bilješke i referencije

↑ Ivan Blažević: Turistički zemljopis: svijet i SFR Jugoslavija : za usmjereno obrazovanje. Školska knjiga, 1990.
↑ Cjeloživotno obrazovanje: turistički vodič — predmeti seminara za turističkog vodiča. Veleučilište Aspira. Pristupljeno 14. lipnja 2025.
↑ Franklin, A i Crang, M (2001) 'The trouble with tourism and travel theory?' u Tourist Studies 1(5) str. 5-22
↑ Larsen, J, Urry, J i Axhausen, K (2006) Mobilities, Networks, Geographies Aldershot:Ashgate

Vanjske poveznice

[1] Ivan Blažević: Turistički zemljopis: svijet i SFR Jugoslavija : za usmjereno obrazovanje. Školska knjiga, 1990.

[2] Cjeloživotno obrazovanje: turistički vodič — predmeti seminara za turističkog vodiča. Veleučilište Aspira. Pristupljeno 14. lipnja 2025.

[3] Franklin, A i Crang, M (2001) 'The trouble with tourism and travel theory?' u Tourist Studies 1(5) str. 5-22

[4] Larsen, J, Urry, J i Axhausen, K (2006) Mobilities, Networks, Geographies Aldershot:Ashgate

[1]

[2]

[3]

[4]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-<!--'''Turistička geografija'''-->'''Turistička geografija''', '''turistički zemljopis''', istražuje polazišta, odredišta i trajanja turističkih kretanja i boravka, odnosno uzroke i posljedice [[turizam|turizma]] u prostoru. Posebno se bavi preobrazbom turistički privlačnih krajeva, odnosno turističkim [[pejzaž]]om. Odnos turističke djelatnosti i prirode te turističkih prema ostalim gospodarskim djelatnostima u središtu je zanimanja pri istraživanjima usmjerenima na [[prostorno planiranje]] i posebno uređenje i [[zaštita okoliša|zaštitu okoliša]].
+'''Turistički zemljopis'''<ref>Ivan Blažević: ''Turistički zemljopis: svijet i SFR Jugoslavija : za usmjereno obrazovanje''. Školska knjiga, 1990.</ref><ref>[https://www.aspira.hr/cjelozivotno-obrazovanje/turisticki-vodic/ ''Cjeloživotno obrazovanje: turistički vodič —  predmeti seminara za turističkog vodiča'']. Veleučilište Aspira. Pristupljeno 14. lipnja 2025.</ref> ("turistički zemljopis"), istražuje polazišta, odredišta i trajanja turističkih kretanja i boravka, odnosno uzroke i posljedice [[turizam|turizma]] u prostoru. Posebno se bavi preobrazbom turistički privlačnih krajeva, odnosno turističkim [[pejzaž]]om. Odnos turističke djelatnosti i prirode te turističkih prema ostalim gospodarskim djelatnostima u središtu je zanimanja pri istraživanjima usmjerenima na [[prostorno planiranje]] i posebno uređenje i [[zaštita okoliša|zaštitu okoliša]].
-Turistička geografija grana je [[antropogeografija|antropogeografije]] koja proučava [[putovanje|putovanja]] i [[turizam]] kao industriju te [[društvo|socijalnu]] i [[kultura|kulturnu]] aktivnost. Turistička geografija pokriva široki raspon zanimanja uključujući utjecaj turizma na okoliš, geografske principe turizma i [[ekonomija|ekonomiju]] dokolice, dajući odgovore o turističkoj industriji i menadžmentu, sociologiji turizma i lokacijama turizma.
+Turistički zemljopis grana je [[antropogeografija|ljudskog zemljopisa]] (antropogeografije) koja proučava [[putovanje|putovanja]] i [[turizam]] kao industriju te [[društvo|socijalnu]] i [[kultura|kulturnu]] aktivnost. Turistički zemljopis pokriva široki raspon zanimanja uključujući utjecaj turizma na okoliš, zemljopisna načela turizma i [[ekonomija|ekonomiju]] dokolice, dajući odgovore o turističkoj industriji i menadžmentu, sociologiji turizma i lokacijama turizma.
-[[Geografija]] je temelj za proučavanje turizma jer je geografija u samoj prirodi turizma. Turizam se javlja na određenim mjestima, uključuje kretanja i aktivnosti među mjestima, te predstavlja aktivnost u kojem se formiraju mjesne karakteristike i osobni autoidentiteti kroz odnose koji nastaju među mjestima, [[krajobraz]]ima i ljudima. [[Fizička geografija]] osigurava bitnu pozadinu na kojoj nastaju turistička mjesta, a briga za okoliš i utjecaj turizma na okoliš predstavljaju glavne probleme, pa se fizička geografija mora uzeti u obzir prilikom određivanja razvoja turističkih lokacija.
+[[Zemljopis]] je temelj za proučavanje turizma jer je zemljopis u samoj prirodi turizma. Turizam se javlja na određenim mjestima, uključuje kretanja i aktivnosti među mjestima, te predstavlja aktivnost u kojem se formiraju mjesne karakteristike i osobni autoidentiteti kroz odnose koji nastaju među mjestima, [[krajobraz]]ima i ljudima. [[Fizički zemljopis]] osigurava bitnu pozadinu na kojoj nastaju turistička mjesta, a briga za okoliš i utjecaj turizma na okoliš predstavljaju glavne probleme, pa se fizički zemljopis mora uzeti u obzir prilikom određivanja razvoja turističkih lokacija.
-Pristupi u istraživanju u turističkoj geografiji razlikuju se ovisno o različitim pitanjima. Velik dio literature o turističkom menadžmentu počiva na [[kvantitativan|kvantitativnoj]] metodologiji, te razmatra turizam u okviru mjesta iz kojih turisti dolaze (ili turistički generirajućih područja), turističkih odredišta (ili mjesta turističke ponude) i odnosa (veza) između polazišta i odredišta koji uključuju prometne pravce, poslovne veze i motivaciju putnika.<ref>Franklin, A i Crang, M (2001) 'The trouble with tourism and travel theory?' u ''Tourist Studies'' 1(5) str. 5-22</ref> Nedavni razvoj [[antropogeografija|antropogeografije]] utjecao je na turističku geografiju tako što su se počeli koristiti [[kulturna geografija|kulturnogeografski]] pristupi koji pristupaju turizmu s više teoretski raznolikih pristupa uključujući tako sociologiju turizma koja svojim shvaćanjem prelazi okvire turizma kao izolirane, izvanredne aktivnosti, a putovanja razmatra u okviru svakodnevnog života dok na turizam ne gleda samo kao na konzumiranje mjesta, nego također i na stvaranje [[osjećaj za mjesto|osjećaja za mjesto]] kao turističkog odredišta.<ref>Larsen, J, Urry, J i Axhausen, K (2006) ''Mobilities, Networks, Geographies'' Aldershot:Ashgate</ref>
+Pristupi u istraživanju u turističkom zemljopisu razlikuju se ovisno o različitim pitanjima. Velik dio literature o turističkom menadžmentu počiva na [[kvantitativan|kvantitativnoj]] metodologiji, te razmatra turizam u okviru mjesta iz kojih turisti dolaze (ili turistički generirajućih područja), turističkih odredišta (ili mjesta turističke ponude) i odnosa (veza) između polazišta i odredišta koji uključuju prometne pravce, poslovne veze i motivaciju putnika.<ref>Franklin, A i Crang, M (2001) 'The trouble with tourism and travel theory?' u ''Tourist Studies'' 1(5) str. 5-22</ref> Nedavni razvoj [[antropogeografija|antropogeografije]] utjecao je na turistički zemljopis tako što su se počeli koristiti [[kulturni zemljopis|kulturnozemljopisni]] pristupi koji pristupaju turizmu s više teoretski raznolikih pristupa uključujući tako sociologiju turizma koja svojim shvaćanjem prelazi okvire turizma kao izolirane, izvanredne aktivnosti, a putovanja razmatra u okviru svakodnevnog života dok na turizam ne gleda samo kao na konzumiranje mjesta, nego također i na stvaranje [[osjećaj za mjesto|osjećaja za mjesto]] kao turističkog odredišta.<ref>Larsen, J, Urry, J i Axhausen, K (2006) ''Mobilities, Networks, Geographies'' Aldershot:Ashgate</ref>
 == Vidi ==
-* [[Udruženje američkih geografa|Association of American Geographers]]
+* [[Association of American Geographers]]
 * [[Kulturni turizam]]
 * [[Međunarodna geografska unija]]
 * [[Papuk Geopark]]
-* [[Kraljevsko geografsko društvo|Royal Geographical Society]]
+* [[Royal Geographical Society]]
 ==Bilješke i referencije==
@@ Redak 23: / Redak 23: @@
 * [http://www.geotourismcanada.com Geotourism Canada]
-{{geografske teme}}
+{{zemljopisne teme}}
 [[Kategorija:Antropogeografija|Geoturizam]]
 [[Kategorija:Turizam|Geoturizam]]
-<!-- [[Kategorija:Turistička geografija]] -->
+[[Kategorija:Turistički zemljopis| ]]