Zadarska županija

1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir županija

Zadarska županija smještena je u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske, na sjeveru Dalmacije.

Upravno-teritorijalni ustroj i stanovništvo

Županiju čini 6 gradova i 28 općina

• Gradovi
  • Grad Benkovac
  • Grad Biograd na Moru
  • Grad Nin
  • Grad Obrovac
  • Grad Pag
  • Grad Zadar (sjedište županije)

• Općine
  • Općina Bibinje
  • Općina Galovac
  • Općina Gračac
  • Općina Jasenice
  • Općina Kali
  • Općina Kolan
  • Općina Kukljica
  • Općina Lišane Ostrovičke
  • Općina Novigrad
  • Općina Pakoštane
  • Općina Pašman
  • Općina Polača
  • Općina Poličnik
  • Općina Posedarje
  • Općina Povljana
  • Općina Preko
  • Općina Privlaka
  • Općina Ražanac
  • Općina Sali
  • Općina Stankovci
  • Općina Starigrad
  • Općina Sukošan
  • Općina Sveti Filip i Jakov
  • Općina Škabrnja
  • Općina Tkon
  • Općina Vir
  • Općina Vrsi
  • Općina Zemunik Donji

Stanovništvo

Dobno-spolna piramida Zadarske županije 2011.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine na prostoru Zadarske županije živjelo 170.017 stanovnika što je 4,0 % ukupnog broja stanovništva Hrvatske. Sjedište županije, Zadar imao je tada 71.471 stanovnika. Jedna je od tri hrvatske županije koja je imala porast broja stanovnika u razdoblju 2001.-2011. Prosječna gustoća naseljenosti dosegla je 46,6 stanovnika/km², što je znatno manje od hrvatskog prosjeka (75,7 stan./km²).

Preko 40 % stanovništva županije živi u sjedištu županije Zadru, a taj se udio i dalje povećava utječući na demografsko pražnjenje prostranog prostora zaobalja i otoka zadarske regije.
U etničkoj strukturi stanovništva županije dominiraju Hrvati (92.6 %), a od ostalih zajednica najbrojnija je srpska manjina (4.8 %) i Albanci (0.5 %).

Županijska uprava

U razdoblju 1993.-1997. godine županijski je prostor uključivao i područje bivšeg autonomnog Kotara Knin (Zadarsko-kninska županija). Teritorijalnim preustrojem 1997. i ukidanjem te upravne jedinice znatnije su izmijenjene županijske granice. Zadarska županija je obuhvatila središnji dio suvremenog prostornog kompleksa zadarske regije (uključuje Sjevernu Dalmaciju i veći dio Like), uz pripadajuće priobalje i otoke i dio Južne Like (općina Gračac). Župan je Stipe Zrilić (HDZ) izabran na lokalnim izborima 15. svibnja 2009. godine s 62,77% glasova kao kandidat liste HDZ, HSS, HSLS, HSP, HSU. Duško Vidov (SDP, HNS) osvojio je 30,29% glasova birača.<ref>Zadar: Vrančić osvojio 55,06%</ref> Rezultati za županijsku skupštinu:

Skupština Zadarske županije

Stranka	Postotak glasova	Broj zastupnika
HDZ, HSS, HSLS, HSP, HSU	62,99%
SDP, HNS, DSU	24%
DSU	6,87%

Zemljopis

Zadarska županija izuzetno je pogodno prostorno položena na srednjem dijelu Jadranske Hrvatske, odnosno u središnjem dijelu Hrvatskog primorja. Ukupna površina županije je 7486,91 km². Površina kopna iznosi 3641,91 km², površina morskog dijela iznosi 3845,00 km² a površina otoka 587,6 km². Geografski je položena tako da zahvaća primorje sjeverne Dalmacije te zaobalje Ravnih Kotara, Bukovice, Pozrmanja i Južne Like. S kontinentalnim dijelovima Jadranske Hrvatske je odvojena, ali i povezana visokim masivom Velebita, što je tisućljećima određivalo njezin razvoj, u smislu otežanog prometa, ali i stoljetne transumantnog nadopunjujućeg gospodarstva koje je bilo osnova stvaranja središta srednjovjekovne hrvatske države baš u ovom prostoru. Danas je ta povezanost bitno unaprijeđena probijanjem autocestovnog tunela Sveti Rok. Ima ključni geoprometni položaj u povezivanju kontinentalnog i priobalnog prostora Hrvatske. Preko njenog teritorija prolazi autocesta Zagreb - Zadar - Split - Dubrovnik, dijelom i kao trasa buduće Jadransko-jonske europske prometnice, a u planu je i izgradnja jadranske željezničke pruge. Suvremenim autocestovnim povezivanjem županija je povoljno položena na važnom prometnom pravcu Baltik - Panonski bazen - Zadar - Ancona - Srednja i Južna Italija.

Povijest

Područje današnje Zadarske županije središnji je dio prostorne jezgre nastanka hrvatske države. Tu je pronađen natpis s najstarijim spomenom hrvatskog imena (Šopot kod Benkovca), tu su nalazile hrvatske županije Luka, Nin i Sidraga te kraljevski gradovi Nin, Biograd i Zadar. Osnovni čimbenik naseljavanja ovog prostora bilo je plodno područje Ravnih Kotara sa zaobaljem Velebita i Like s Krbavom i Pounjem, što je omogućavalo nadopunjavajuću sredozemno-kontinentalnu ekonomiju i stočarska kretanja s izmjenom ispaša u zimskom i ljetnom razdoblju. U kasnijem razdoblju, s nestankom samostalne hrvatske države, važnost ovog prostora je oslabila. U XV. stoljeću Zadar je s priobaljem postao posjed Mletačke Republike, a već početkom XVI. stoljeća počeli su osmanlijski prodori. Slobodno područje je svedeno na uski obalni pojas oko Zadra, Nina, Biograda i Novigrada, dok je unutrašnjost bila izložena stalnim ratnim pustošenjima. Stanovništvo je prebjegavalo na zadarske otoke i dalje u Istru i Kvarner, a njihova mjesta naselili su novi doseljenici, među kojima je bilo i dosta Vlaha ( kasnije Srbi ). Završetkom mletačko - osmanskih ratova krajem XVII. stoljeća, gotovo čitavo zadarsko područje došlo je pod vlast Mletačke Republike (osim ličkog dijela) i ostalo u njezinom sastavu sve do 1797. godine. Nakon toga nastupila su kratkotrajna razdoblja prve austrijske i francuske vladavine, a zatim stabilnog razvoja u vrijeme druge austrijske odnosno vladavine Habsburške Monarhije. Tada je ostvaren i jači razvoj zbog utjecaja Zadra, tada sjedišta Provincije Dalmacije.

Znamenitosti

• Grad Pag - (povijesna jezgra) primjer planiranog renesansnog grada iz XV. stoljeća
• Hrvatski kraljevski gradovi Biograd na Moru i Nin (povijesne jezgre)
• Nacionalni park Paklenica
• Povijesna jezgra Zadra s mnogobrojnim spomenicima iz raznih povijesnih razdoblja (crkva Svetog Donata, Forum, katedrala Svete Stošije i dr.)
• Cerovačke pećine
• park prirode Vransko jezero (veći, sjeverozapadni dio)
• park prirode Telašćica
• planirani park prirode Povljansko polje, ornitološki rezervati Veliko blato i Malo blato, otok Pag<ref>Zadarski list</ref><ref>TZ Povljana</ref>
• kanjon rijeke Zrmanje
• vrelo rijeke Zrmanje
• vrelo rijeke Une kod Srba
• stari Maslenički most
• kaštel Benković
• otok Ugljan: rimske iskopine, dvorac Beršić, samostan
• utvrda Sveti Mihovil, Preko
• utvrda Kličevica, Šopot
• samostan Galovac, Preko
• franjevački samostan, Kraj
• samostan Ćokovac, Tkon
• crkva sv. Pelegrina, Savar
• svjetionik Veli rat
• hipodrom, Polača
• značajni krajobraz i posebni rezervat šumske vegetacije Dubrava - Hanzine, otok Pag<ref>Natura Jadera</ref>
• kanjon Kupe
• Kolansko blato - blato Rogoza, ornitološki rezervat
• kula, Ražanac
• kula, Zaton
• Maškovića Han
• mirila, Starigrad
• Modrič špilja, Rovanjska
• palača Petricioli, Sali
• palača Rančić, Sali
• ravnokotarska vinska cesta
• stare gradine, Obrovac
• Tulove grede
• nadbiskupski ljetnikovac Palac, Sukošan
• ljekovito blato Segal, otok Pag<ref>TZ Povljana</ref>
• crkva sv. Nikole, Perilo<ref>TZ Povljana</ref>
• crkva sv. Martina u Povljanskom polju<ref>TZ Povljana</ref>
• uvala Stara Povljana<ref>TZ Povljana</ref>

Partnerska županija

• Baranjska županija<ref>Partner (mađ.)</ref>

Vanjske poveznice

Službene stranice županije